Čovek koji stoji iza čuvenog crvenog kioska otkriva kako je dizajnirao simbol SFRJ i zašto je crven

27.09.2021 | 12:40

Kako se priseća Saša Janez Mahtig, osmislio je ovaj kiosk 1966. godine kao student

Copyright Profimedia

Slovenački arhitekta Saša Janez Mahtig dizajnirao je čuveni crveni kiosk K67 na kojem su se u najsrećnije doba SFRJ kupovale čuvene viršle. Ostao je prepoznatljiv simbol te države, da je osvanuo i na najprestižnijim izložbama u svetu, kao što je njujorška MoMA, a osvanuo je i na Tajms skveru.

Kako se priseća u razgovoru za Jutarnji list, osmislio je ovaj kiosk 1966. godine kao student.

-Na ideju sam došao nakon što sam pred uvaženom komisijom predstavio projekat nadstrešnice kafane Evropa u Ljubljani. Žiri u kojem su bili direktor Urbanističkog zavoda Ljubljane Marko Šlajmer, direktor Urbanističkog instituta Slevonije Braco Mušić te direktor Zavoda za uređenje istorijskog centra Ljubljane Marjan Kolarić razgovarao je osim o obnovi kafane Evropa i o urbanističkim problemima Ljubljane. Najviše je govora bilo o gradskoj uličnoj opremi te o haosu sa kioscima. Marko Šlajmer je naglasio probleme tadašnjih privremenih rešenja napomenuvši da mu se čini da ne postoji niko ko bi dao bolja rešenja. Taj problem je u meni probudio maštu, snalažljivost, inspiraciju, inovaciju, sistemski pristup... Otišao sam u atelje mog tasta vajara Zdenka Kalina i uz njegovu pomoć stvroio strukturu koja je oduševila komisiju. Rekli su mi da savladam tehniku poliestera do kraja, a da će oni da mi nađu investitora. Pet godina kasnije predstavili smo javnosti K67, ispričao je za Jutarnji list Saša Janez Machtig.

YouTube/kid kibla
 

 

Popularnost ovog kioska kojeg se sa setom sećaju svi rođeni u SFRJ, toliko je porasla da danas doživljava treće i četvrto izdanje, a jedno do njih je pojavljivanje na njujorškom Tajms skveru.

-On danas nije samo istorija, on je deo svakodnevnog života. Njegov ponovni život doživljavam kao potvrdu univerzalnog koncepta kioska i nastavak jednog od njgeovih ranijih slogana "jedno rešenje za sve potrebe", zaključuje autor. 

Otkriva i zašto je baš crvene boje. 

-Još pre samog početka proizvodnje u fabrici su me pitali da se odlučim za boju. Bile su to šezdesete godine kada je ceo svet poludeo za sintetičkim materijalima koji su davali inovativne mogućnosti i u konstrukciji i u bojama. Doneo sam prenosivi radio Brionvega i otvorio ga. Imao je crveno telo i crnu unutrašnjost. Rekao sam da će naš K67 biti takav. Konstrukcija crvena a fasada koja se ugrađuje tamno braon. Za crvenu sam izabrao takozvanu "traffic red" boju, otkriva dizajner.

Do kraja proizvodnje, devedesetih godina proizvedeno ih je 7.500, prodavali su se širom sveta, ali je s prestankom proizvodnje prestao i servis rezervnih delova. Izvozio se u istočnu Evropu, nekadašnji SSSR, Bliski Istok, Afriku, potom i u Australiju. 

Najavljuje kiosk za 21. vek, te otkriva da je u fazi prototipa.

 

 

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam

Izvor: I.K.