Hrvati pozivaju Srbe da letuju na mestu gde su ih zverski klali: More danima bilo crveno od krvi

26.05.2021

21:09 >> 08:15

0

Hrvatski turistički radnici pozivaju turiste iz Srbije da dođu na odmor iz snova” na ostrvu Pag

Hrvati pozivaju Srbe da letuju na mestu gde su ih zverski klali: More danima bilo crveno od krvi
Copyright Profimedia

Hrvatski turistički radnici pozivaju turiste iz Srbije da dođu na “odmor iz snova” na ostrvu Pag, tačno na mesto gde su 1941. ustaše poklale više od 8.000 Srba i Jevreja.

Srbima se nudi “pogled na zalazak sunca” na plažama na kojima je zverski ubijeno hiljade ljudi, žena i dece, čija je jedina krivica bila to što su Srbi. U aranžmanima se objašnjava da možete da uživate u “mističnoj tišini”, baš u uvalama gde su nekada plutali leševi ubijenih.

Pag – klanica Srba

Na ostrvu Pag, neposredno nakon proglašenja NDH 1941. godine, formirana su prva tri koncentraciona logora. Prvi se nalazio u uvali Slana, i tamo su uglavnom klani Srbi. Nedaleko odatle, drugi improvizovani logor bio je namenjen za ubijanje Jevreja, a nekih pet kilometara dalje, u selu Metajna, nalazio se logor u kome su ubijana deca. Očevici ustaških zločina koji su se događali u leto 1941. kažu da je more danima bilo crveno od srpske i jevrejske krvi. Kakvi su zločini ovde vršeni, najbolje govori podatak da su Italijani, kada su videli šta ustaše rade, “reokupirali ostrvo Pag” i naredili momentalno zatvaranje “logora smrti”.

Sve ovo potvrđuje Dušan Bastašić, predsednik Udruženja građana “Jadovno 1941”, koji kaže da bi srpski turisti morali da znaju da se na tom ostrvu nalazi selo Metajna, gde je otvoren prvi logor za srpske i jevrejske žene i decu.

– Hrvati sada, naravno, nastoje da sakriju da je tu uopšte bilo zločina i skrivaju sve tragove postojanja ustaških logora. Međutim, na rtu Slana, gde oni sada prave plaže i barove, nalazi se zaštićeno spomen-područje. Tamo su ubijani ljudi bacani u more, a oni sada očekuju da se srpski turisti tu kupaju?! Hoće da predstave čitavu uvalu Slana kao nekakvu turističku atrakciju… Kada promovišu tu destinaciju, Hrvati u prezentacijama pišu: “Uživajte u mističnoj tišini koja tu vlada, a koju prekidaju samo krici galebova.” A tamo je, na tom mestu, izvršen strašan genocid. Koliko je taj logor bio strašan za zatočenike, govore brojna svedočenja pojedinih preživelih Jevreja, dok nijedan Srbin nije preživeo “Slanu” – priča Bastašić, i dodaje da Hrvati sve to znaju, ali svoje zločine skrivaju kao zmija noge.

– To je spomen-područje, to je naša druga “Plava grobnica”. Ne može od toga da se pravi turistička destinacija. Svi bismo morali da dignemo glas protiv toga – apeluje je Bastašić, i napominje da je Pag poznat i po plaži Zrće, pet kilometara udaljenoj od nekadašnjih ustaških logora, koja se u turističkim brošurama promoviše kao hrvatska Ibica.

Mesto strašnih muka

Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da Hrvati uporno reklamiraju ostrvo Pag u Srbiji, i dodaje da se ono puno promoviše i u Rusiji.

– To vam je kao kada bi Jevreji išli u Aušvic u spa-centar! Na takva mesta se ne ide na odmor i na uživanje, tamo se ide na poklonjenje. To je sve oko Paga velika grobnica. Kupati se i uživati na takvom jednom mestu, reći da tamo treba ići da se gleda zalazak sunca neumesno je i strašno, pogotovo zato što se Hrvati uopšte nisu pokajali za sve ono to što su uradil. Mi bismo sada morali da reagujemo nekakvom kontrakampanjom, trebalo bi i Rusima da stavimo do znanja šta se sve tamo dešavalo, da stalno prikazujemo i objavljujemo koliko je ljudi tamo nastradalo i da to nije mesto za odmor, već mesto strašnih zločina – objašnjava Anđelković.

Hrvati tri puta rušili spomen-ploču

Prva spomen-ploča žrtvama na Pagu postavljena je 1975. godine, ali je početkom rata 1991. srušena. Udruženje “Jadovno 1941” iniciralo je ponovno postavljanje te ploče.

– Repliku iste spomen-ploče postavili smo 2010. godine. Srušena je posle dva dana. Potom smo je ponovo postavili 2013. godine, a uništena je posle jedne noći – istakao je predsednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić.

Ubijeno 8.010 logoraša

Prve logoraše logor u Pagu primio je 24. juna 1941. godine, a do 20. avgusta, dok nije zatvoren, prema istraživanjima, na području Paga ubijeno je 8.010 logoraša. Zatvorenici su brodovima dopremani iz Karlobaga, a zadržavani su u logoru od sedam do deset dana, nakon čega bi ih zverski ubijali – noževima, krampovima, maljevima…

Za nepuna tri meseca postojanja kroz logor je prošlo oko 16.000 zatvorenika. Najveći broj je pobijen, a manji deo upućen je u Jasenovac. Italijani su na ostrvu ekshumirali tela 91 deteta do 15 godina, uključujući bebu od samo pet meseci. Nađene su i kosti 293 žene i 407 muškaraca. Na hiljade njih je pobacano u more.

Veliki broj logoraša je ubijen davljenjem u moru, a kako je naveo Bastašić, žrtve su likvidirane tako što im je vezivan kamen oko vrata, imale su vezane ruke i noge i bacane su u more.

– Nakon nekog vremena, ti leševi bi isplivali i oni bi im onda rasporili stomak da ne bi ostali na površini – kazao je Bastašić, i dodao da su o tome svedočili brojni ribari, koji su upravo zbog toga prestali da pecaju na tim mestima, iako su od toga zarađivali.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike