Tri decenije od devetomartovskih demonstracija: Početak svrgavanja Miloševićevog režima

09.03.2021

06:26 >> 10:59

0

Protesti su počeli kao reakcija na prilog TV Beograd, u kom je navedeno da SPO sarađuje sa populističkim režimom u Hrvatskoj, ali su ubrzo prerasli u otpor

Tri decenije od devetomartovskih demonstracija: Početak svrgavanja Miloševićevog režima
Copyright Wikipedia.org

Na današnji dan, pre tačno 30 godina, stotinu hiljada građana iz svih krajeva naše zemlje prvi put se okupilo kako bi protestovalo protiv režima Slobodana Miloševića, a zabranjene ulične demonstracije na Trgu republike u Beogradu predvodila je stranka Srpski pokret obnove, na čelu sa njenim liderom Vukom Draškovićem.

Pozadina demonstracija

Ove devetomartovske demonstracije, pod sloganom “Miting protiv petokrake”, predstavljale su pobunu protiv režima i uređivačke poltike državne televizije koju su tada nazvali “TV bastiljom”, nakon što je na TV Beograd emitovan prilog u kom je navedeno da SPO druguje sa populističkim režimom u Hrvatskoj.

Lider SPO Vuk Drašković je 16. februara pozvao narod na demonstracije 9. marta, tačno u podne, a glavni zahtevi bili su smena generalnog direktora Radio-televizije Srbije Dušana Mitevića, ali i četiri urednika, kao i tadašnjeg načelnika policije Radmila Bogdanovića.

Ljudi su počeli da se okupljaju na dogovorenom mestu, a protest je ubrzo poprimio dublji karakter – pretvorio se u pobunu protiv režima tadašnjeg predsednika zemlje Slobodana Miloševića.

U dnevnom listu “Borba”, 1. februara 1991. godine je pisalo:
– Opštinski odbor SPO Novog Beograda pozvao je svoje članove i građane Srbije da bojkotuju sva izdanja lista “Politika” i da ne plaćaju pretplatu za TV Beograd. Razlog za ovakav poziv je, kaže se u saopštenju koje je potpisao Nedeljko Pavlović, višemesečni teror nad građanima Srbije, koji nemilosrdno vrše TV Beograd i novinsko–izdavačka kuća “Politika”.

Srpska reč, 4. mart 1991. godine:
– Komentator TV Beograd, gospodin Slavko Budihna, u drugom izdanju TV Dnevnika, 16. februara uveče 1991, optužio je Srpski pokret obnove (SPO) da sarađuje i “sa krajnjom profašističkom i proustaškom Hrvatskom”, što se – prema navodima komentatora – jasno vidi iz pisma koje je predsednik SPO Vuk Drašković uputio predsedniku Hrvatske dr Franji Tuđmanu, kao i iz odnosa SPO prema Jugoslovenskoj narodnoj armiji i nedavnom mitingu žena u Beogradu. SPO nije za boljševizam, već za demokratiju, i nije za rat, već za razgovore. Nećemo da na mržnji, strahu, propalim tiranijama i bedi gradimo jedinstvo nacije. Ne damo da nam gine omladina. Srbiju pritiskaju siromaštvo, nezaposlenost, opšte propadanje – bio je odgovor SPO.

Međutim, oko 10.000 policajaca je, po nalogu Miloševića, pokušalo da blokira ulaze Beograda i odgovori silom. Već oko podneva krenula je u razbijanje demonstracija.

Lider SPO Vuk Drašković je počeo sa govorom, ali shvativši da ga malo ljudi čuje, zatražio je da se skloni u zgradu Narodnog pozorišta, a vrata mu je otvorila tadašnja upravnica Vida Ognjenović, koja je bila istaknuti član Demokratske stranke.

Wikipedia.org

Drašković se tom prilikom sa balkona obratio okupljenim građanima. Oštar i odlučan govor često je prekidan aplauzima, a nakon što ga je lider SPO završio, reč su imali i drugi lideri opozicije – Žarko Jokanović, Dragoljub Mićunović, Zoran Đinđić, Milan Paroški, Leon Koen, Milan Komnenić, Vojislav Koštunica, kao i ličnosti iz kulture Borislav Mihajlović Mihiz, Bora Đorđević i drugi.

Sukob policije i građana

U trenutku obraćanja Milana Paroškog, današnjeg potpredsednika Zelene Srbije, policija se približavala demonstrantima i pokušavala da rastera građane. Među okupljene građane bačen je suzavac, a to je bila kap koja je prelila času i trenutak kada je Vuk Drašković glasno uzviknuo sa balkona pozorišta:

– Juuriš!

Profimedia

Ubrzo su počeli i višečasovni sukobi sa policijom po celom gradu. U borbi organa reda i protestanata bacani su suzavci i vodeni topovi, pa je povređeno više od 200 ljudi, dok je u Masarikovoj ulici, dok je bežao od demonstranata, život je izgubio policajac Nedeljko Kosović (54). I druga strana nije prošla bez žrtava. Nakon što je policija upotrebila vatreno oružje, povredama je podlegao i sedamnaestogodišnji maturant Branivoj Milinović.

Povrede, hapšenja i dva izgubljena života

U jeku okršaja, vlast je na ulice izvela i tenkove. Tom prilikom povređeno je 114 osoba, od čega 58 policajaca i 86 građana, a uhapšeno je 158 ljudi, među njima i lider SPO. Takođe, zabranjen je rad televiziji Studio B i Radiju B92.

Uveče su ulice bile potpuno puste, policija je tokom noći hapsila na desetine demonstranata, a “mir” su čuvali tenkovi.

Govoreći o demonstracijama, Slobodan Milošević je demonstrante nazvao “snagama haosa i bezumlja”, što je samo dodatno razbesnelo građane, pa se “deveti mart” nastavio i dan kasnije, kada su se protestu pridružili i studenti, koji su uspeli da se od Studentskog grada probiju kroz policijsku blokadu i stignu u centar grada.

Posle nekoliko dana protesta, usvojeni su zahtevi studenata, iz zatvora je pušten Vuk Drašković, a tadašnji ministar policije Radmilo Bogdanović podneo je ostavku. Takođe je smenjeno rukovodstvo RTV Beograd, a televizija Studio B i Radio B92 su nastavili sa radom.

Svakako, Deveti mart ostaće upamćen kao simbol borbe i građanskog otpora, ali i dan kada se prvi put “zaljuljao” Miloševićev režim.

Nepunih deset godina kasnije, tačnije 2. oktobra 2000. godine, Milošević je održao govor u kojem je predvideo dalji razvoj događaja u zemlji.

-Valjda bi svakome trebalo da bude jasno da oni ne napadaju Srbiju zbog Miloševića, nego napadaju Miloševića zbog Srbije, ovom rečenicom završio je Milošević taj govor održan pred drugi krug predsedničkih izbora i tri dana pred istorijski 5. oktobar.

Na Vidovdan naredne godine izručen je Haškom tribunalu, u kome je i umro, 11. marta 2006. godine.

Heroina Devetog marta

Dragana Milojević Srdić, na demonstracijama 9. marta 1991. godine, prkosno je stala pred policijski vodeni top i time postala simbol narodnog bunta i opozicionog otpora.

Njena fotografija, sa tri podignuta prsta, obišla je svet zahvaljujući foto-reporteru Predragu Mitiću. Dragana Milojević Srdić preminula je u Beogradu, 8. septembra 2010. godine, u 60. godini. Predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković rekao je da je Dragana bila simbol hrabrosti i slobode.

Dragana Milojević Srdić  preminula je 2010. godine, a živela je sama u porodičnom stanu, u Čika-Ljubinoj ulici u Beogradu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike