Kineska državna televizija odala počast Srbiji: Kinezi uz „Tamo daleko“ slave Novu godinu (VIDEO)

22.01.2023 | 21:31

Snimak je podelila na Tviteru ambasadorka Kine u Beogradu Čen Bo, a pesmu u izvođenju umetnika Slobodana Trkulje

Copyright Foto: Printskrin/Tviter

Na prvom programu kineske državne televizije, u emisiji povodom obeležavanja Kineske Nove godine, mogla se čuti i pesma „Tamo daleko“.

Snimak je podelila na Tviteru ambasadorka Kine u Beogradu Čen Bo, a pesmu u izvođenju umetnika Slobodana Trkulje, pratili su kineski muzičari.

 


Pesma „Tamo daleko“ čula se u „Gala večeri Festivala proleća“ - šou programu uz koji porodice u Kini i Kinezi u inostranstvu dočekuju Lunarnu novu godinu.

Kineska nova godina obeležava se i širom Srbije. U subotu je tim povodom na Kalemegdanu upriličen spektakularni vatromet, kom su prisustvovale i ambasadorka Kine i predsednice Vlade Srbije Ana Brnabić.

One su tom prilikom poželele da jača čelično prijateljstvo i prosperitet dva naroda.

Zašto je pesma "Tamo daleko" nama posebna?

"Tamo daleko" je srpska tradicionalna pesma koja je komponovana na grčkom ostrvu Krf 1916. u znak sećanja na povlačenje Srpske vojske kroz Albaniju tokom Prvog svetskog rata. Postoji više verzija teksta pesme, a sve se završavaju sa „Živela Srbija!”.

Pesma je postala veoma popularna među srpskim emigrantima nakon Prvog svetskog rata, a čak je izvedena na violini tokom sahrane srpskog pronalazača Nikole Tesle u januaru 1943. kao njegova poslednja želja.Simbol srpske kulture i nacionalnog identiteta, počela je da se posmatrao kao oblik državne himne u srpskoj dijaspori tokom Hladnog rata, a neki njeni tekstovi bili su zabranjeni zajedno sa nekoliko drugih pesmama u komunističkoj Jugoslaviji, jer su izražavali preporod srpskog nacionalnog osećanja. Identitet pisca i kompozitora pesme ostao je predmet spora tokom mnogih decenija. Istoričar Ranko Jakovljević otkrio je 2008. da je Đorđe Marinković, muzičar amater iz sela Korbovo kod Kladova, bio prvobitni pisac i kompozitor pesme, komponujući pjesmu 1916. i osiguravajući autorska prava u Parizu 1922. godine.

Bonus video:

var player = new Clappr.Player({source: "https://media-24sedam.ott.solutions/media-24sedam/video_content/64c3d6126c143cbbdfa2636a/2023/01/01/64c4e9adb45738d81958be2b/uhd/64c4e9adb45738d81958be2b.mp4/playlist.m3u8",parentId:"#VMS_64c4e9adb45738d81958be2b",poster:"https://cdn.brid.tv/live/partners/20325/snapshot/1227984_th_1674332881.jpg",playback: {preload: 'metadata',controls: false,playInline: true,recycleVideo: Clappr.Browser.isMobile,crossOrigin: 'anonymous',externalTracks: []}});

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam

Izvor: 24sedam