Dijalog vlasti i opozicije bi trebalo do leta da bude završen: Bojan Klačar o neophodnim i nerealnim zahtevima pred izbore

28.01.2021

09:33 >> 10:25

0

Izvršni direktor Cesida kaže da bi promena izbornog sistema kroz određene modifikacije bila korak unapred u odnosu na ono što imamo sad

Dijalog vlasti i opozicije bi trebalo do leta da bude završen: Bojan Klačar o neophodnim i nerealnim zahtevima pred izbore
Copyright Foto:24sedam/Katarina Mihajlović/Tanjug/Dragan Kujundzić

Vanredni parlamentarni izbori trebalo bi, kako je još prilikom formiranja vlade najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, da budu održani najkasnije aprila 2022. godine. Zajedno sa vanrednim parlamentarnim, tada će verovatno da budu održani i predsednički i izbori za Skupštinu grada Beograda.

Pre nego što građani Srbije budu izašli na birališta mnogo toga mora da bude urađeno. Predstoji nam međustranački dijalog koji će, prema navodima pojedinih medija, početi najverovatnije u aprilu, nakon što Evropski parlament usvoji izveštaj o Srbiji, a zatim i delegira svoje predstavnike koji će biti posrednici u ovom procesu.

Kako će dijalog da izgleda, trebalo bi uskoro da bude definisano, nakon razgovora predsednika srpskog parlamenta Ivice Dačića sa predsednikom Spoljnopolitičkog odbora Evropske komisije Dejvidom Mekalisterom.

Kako za 24sedam navodi izvršni direktor Cesida Bojan Klačar prema pravilu dobre prakse, novi propisi i zakoni vezani za izborne uslove bi trebalo da se primenjuju makar šest meseci pre nego što otpočne kampanja.

-Dijalog vlasti i opozicije ne bi trebalo da traje dugo. Prvo o većini tema koje su problematične već se dovoljno zna, potrebna je samo volja da se sa tim nešto i uradi. Drugo, bolje je ostaviti što duži period za implementaciju. Iz našeg ugla do leta bi bio sasvim dovoljan period da se sve završi i da novi propisi počnu da se primenjuju, ukoliko će izbori, kako je za sada planirano, biti održani aprila 2022. godine, kaže Klačar za 24sedam.

TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC

Za budući dijalog predstavnici opozicije se uveliko pripremaju. Ipak, nisu jedinstveni u tome ko bi sve trebalo da učestvuje u njemu i koji zahtevi da se istaknu. U javnosti se spominju i odvojene platforme za pregovore.

Blok stranaka koje predvode Dragan Đilas (SSP), Zoran Lutovac (DS) i Pavle Grbović (PSG) izneo je zahtev za osnivanjem posebnog ministarstva koje bi se bavilo izborima i koje bi vodile nestranačke ličnosti. Na spisku su i profesionalizacija izborne administracije, zabrana funkcionerske kampanje i otvaranje medija za kritičare vlasti, te formiranje nezavisnog kolegijuma za javne servise.

Istovremeno Skupština slobodne Srbije, Narodna stranka Vuka Jeremića i Dveri Boška Obradovića izlaze sa svojim predlozima. Svoje uslove najavljuju i grupa partija i pokreta među kojima su SDS Borisa Tadića, Nova stranka, Ne davimo Beograd, “1 od 5 miliona”… SPAS Aleksandra Šapića i DSS Miloša Jovanovića, traže da u dijalogu ne učestvuju emisari iz Brisela. Potpredsednica Narodne stranke Sanda Rašković Ivić predlaže da se opozicija dogovori koja će dva pregovarača delegirati da učestvuju u tom procesu.

-Što se tiče opozicije, očigledno je da postoje razlike u političkoj taktici kako izaći na izbore i vidimo da ne postoji jedinstvena platforma. Te različite platforme su posledica loše komunikacije među strankama i one ne mogu da se dogovore o saradnji. Iz ugla njihovih interesa na samim pregovorima i izborima, bilo bi dobro da postoji što više saglasnosti, umesto da tu bude deset stranaka koje će govoriti u 10 glasova. Njihova pregovaračka pozicija bi bila bolja da imaju jedinstvenu platformu, poručuje Klačar.

Antonio Ahel/ATAImages

Ministarstvo za izbore – klizav teren za opoziciju

Uvođenje ministarstva za izbore i promene uređivačke politike RTS-a je više politički zahtev nego ekspertski, poručuje Klačar.

– To je politički zahtev koji po mom mišljenju služi da se u pregovore uđe sa maksimalističkim zahtevima, jer računate i da ćete nešto izgubiti…, objašnjava izvršni direktor Cesida i dodaje da je osnivanje ministarstva visok i nerealan zahtev kojim opozicija može da uđe na klizav teren, jer onda oni postaju deo izvršne vlasti, precizira Klačar.

On dodaje, međutim, da to ne znači i da na izbore opozicija treba da izađe sa jednom listom, ali poručuje da je za opozicione stranke dobro da dođe do ukrupnjavanja, kako u pregovorima tako i na izborima.

-Mislim da je prerano sada zaključivati, jer mislim da će se strategije do kraja godine promeniti, dodaje Klačar za 24sedam.

Uvođenje stepenastog cenzusa i preferencijalnog glasanja u osnovi su izmene izbornog sistema, koje će se naći u predlogu zakona koji priprema SDPS Rasima Ljajića. On objašnjava da će se u predlogu naći i ideja da izborni prag za stranku koja nastupa samostalno bude tri odsto, za dvočlanu koaliciju pet i za višečlanu sedam. Preferencijalno glasanje omogući će biračima da glasaju za stranku, ali i za kandidata sa njene liste. On takođe smatra da bi trebalo zadržati prirodni prag za manjinske stranke, ali ukinuti izbornu tišinu, kao zastarelo pravilo.

-Bez dileme, prostor za poboljšanje izbornih uslova postoji i to je nešto što je Cesid naznačio u svim svojim izveštajima u poslednjih 15 godina, a oni podrazumevaju sve od izbornog sistema, izborne administracije, preko finansiranja, uloge medija… Naravno nemoguće je sve to, a nije ni poželjno, promeniti za jedan kratak period, te je potrebno napraviti jasan plan šta je urgentno do sledećih izbora i otvoriti debatu, navodi Klačar.

On napominje da bi promena izbornog sistema kroz određene modifikacije bila korak unapred u odnosu na ono što imamo sad.

-Cesid je predlagao da se suštinski promeni izborni sistem, da se donese potpuno novi zakon, jer smatramo da izborni sistem utiče u velikoj meri na kvalitet političkog života, kaže Klačar i ocenjuje da će se tek kada bude poznato da li će izbori biti istovremeno ili će, ipak, biti razdvojeni, znati strategije stranaka koje budu odlučile da na njima učestvuju.

-Spajanje izbora ili njihovo razdvajanje povlače različitu strategiju. Spajanje za partije znači integrisanu kampanju što zahteva dosta resursa i to više odgovara vladajućoj stranci. Razdvajanje omogućava vođenje različitih kampanja za predsedničke, gradske i parlamentarne izbore. Za građane bi, takođe, bilo bolje da budu razdvojeni, jer nije isto da li glasamo na više nivoa, naprosto različitim merilima se vodimo kada biramo ko će nas predstavljati na lokalu, a drugim u parlamentu ili ko će voditi državu, pojašnjava Klačar.

pročitajte još

Instaliraje našu iOS ili Android aplikaciju – 24sedam.rs

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike