Odgajanje dece u 19. veku: Smirivana su čudotvornim sirupom od alkohola i morfijuma!

18.06.2021 | 12:30 >> 12:39

Autor: Slavica Kalaba

Roditeljima se savetovalo da deci ne daju da grickaju ništa što je zeleno jer je osnovni sastojak boja za farbanje bio arsen

Copyright Pixabay

Roditelji svakog dana traže ili dobijaju, i da ne traže, savet kako vaspitavati decu, kakvu hranu im treba davati, kako ih oblačiti, kako ih kažnjavati. Svako ima svoju “proverenu metodu” a na tržištu je veliki broj priručnika, knjiga i članaka o tome. Savete dele i potpuni laici i oni koji nikada nisu odgajali dete.

Internet je pun onih koji imaju šta da kažu na tu temu, bilo da su stručni ili ne. I od 19. veka nije se se puno toga promenilo. I tada je bilo “savetodavaca”. Neke metode su bizarne i opasne, ali ima i onih koje bi možda mogle i danas da se primene.

Copyright Pixabay

Džordž Henri Rou je 1890. godine napisao udžbenik u kojem navodi da se sve probavne tegobe kod dece javljaju zbog konzumiranja orašastih plodova, bombona, pita, voćnih kolača i kiselih krastavaca. Roditeljima se savetovalo da posebno izbegavaju voće i da svojim mališanima ne daju kajsije, breskve, šljive, grožđice i trešnje, prenosi Nacionalna geografija.

Lidija Marija Čajlds u “Knjizi za majke”, iz 1831. godine, piše da se deci ne sme davati ništa zeleno za grickanje u periodu dok im rastu zubi, što je za 19. vek bio odličan savet. U to vreme, arsen je korišćen za farbanje nameštaja i haljina a mogao je da se nađe i u tapetama.

Copyright Pixabay

Roditelji su bili upozoravani i da čitanje nije dobar hobi za decu i mlade a posebno obazrivi su morali da budu sa beletristikom koja može previše da stimuliše nerazvijen mozak. Ovaj savet je prvenstveno bio usmeren na devojčice jer se verovalo da bi romani, zabava i opera, mogli prerano da ih uvedu u pubertet.

Britanski lekar Edvard J. Tilt je u svom vodiču pisao kako čitanje romantičnih izmišljotina previše stimuliše mlade devojke i brinuo se da će zbog toga tražiti romantiku u stvarnom životu.

Roditeljima se savetovalo da deci ne kupuju igračke, već da mališani treba sami da ih prave kako bi ispunili slobodno vreme i da bi razvili kreativnost. Deca su se u 19. veku igrala tako što su pravila kolače od blata i lutke od papira.

Pixabay

Gospođa Vinslov je bila poznata po umirujućem sirupu koji se davao deci kada su im rasli zubi i kod dijareje. Godine 1868. je objavljeno da se godišnje proda 1,5 miliona flašica ovog sirupa u kome su dva osnovna sastojka bila morfijum i alkohol!

Živa je u to vreme takođe bila čest sastojak mnogih lekova a najčešće je bila u kremama protiv pegica. Vilijiam Horner je u priručniku “Kućna knjiga o zdravlju i medicini” iz 1834. godine spominjao kao lek za bilo koju bolest, ali je ipak savetovao čitaoce da je koriste oprezno.

I opijum je bio “čudotvorni lek”  koji je mogao da izleči bilo koju bolest. Prodavao se kao sredstvo protiv bolova, ali roditelji su ga davali i bebama i deci kad su želeli malo tišine ili kad su bila prehlađena.

U većini literature o vaspitavanju dece iz 19. veka pisalo je da roditelji treba fizički da kažnjavaju neposlušnu decu. U knjizi “Nekoliko predloga majkama o upravljanju njihovom decom” iz 1884. godine savetovano je “vaspitanje” tankom i mekom starom kožom ili papučom. Samo ne treba udarati decu po ušima i o tome treba voditi računa, piše u toj stručnoj literaturi.

Međutim, ako neki roditelji nisu bili skloni fizičkom kažnjavanju tog tipa, savetovalo im se da nemirnu decu zavežu za stolicu ili da ih poliju hladnom vodom!

Pročitajte i ovo:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam