Nikola Tesla: Naučnik koji je stvarao budućnost
Njegov životni put otkrivaju beogradski Muzej i direktorka Ivona Jevtić
Umro je pre gotovo osam decenija, ali se njegovo ime pominje svakodnevno. Jer, reč je o naučniku koji je stvarao budućnost. Naizmenična struja i bežični prenos su pronalasci bez kojih se ne bi mogao zamisliti savremeni svet. U najkraćem, jedan od najvećih naučnika svih vremena – Nikola Tesla. To nije teško dokazati.
Teslini indukcioni motori i polifazni sistem, osmišlјeni u 19. veku dali su snažan impuls razvoju industrije. U međuvremenu, elektroenergetski sistem se razvijao u pravcu proizvodnje mnogo veće snage, korišćenjem novih izvora energije, ali osnovni princip proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije nisu se menjali, kaže nam na početku priče, direktorka Muzeja Nikole Tesle Ivona Jevtić sa kojom smo razgovarali o životu i radu velikog naučnika, ali pre svega o neprolaznosti njegovog dela.
– Današnje tehnologije i dalјe koriste Tesline koncepte vezane za radio prenos i dalјinsko upravlјanje, a Tesla je prvi naučnik koji je u svojim patentima formulisao logičko „i“ kolo koje je danas deo svih računara.
Zna se da je Teslin pionirski rad u oblasti bežičnog prenosa energije prekinut zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali njegovi eksperimenti u oblasti bežičnog prenosa signala bili su prvi korak ka kasnijem razvoju u ovoj oblasti.
– Iako neke od ideja nije mogao da realizuje u vremenu u kom je živeo, posebno su interesantni Teslini tekstovi koji najavlјuju budući tehnološki razvoj u oblasti bežičnog prenosa i komunikacija i u kojima je Tesla, gotovo nepogrešivo, predvideo savremeni globani razvoj ovih tehnologija, kaže nam direktorka Muzeja.
Pročitajte još:
Živeo je asketski i stvarao velika dela za čovečanstvo. Zato je Tesla inspiracija mnogim savremnim naučnicima koji su svoj život posvetili sličnom cilju.
– Tesla je pisao o tome da napori čoveka ne smeju biti usmereni samo na sopstveno blagostanje, već i na napredak čovečanstva, što uz njegovu marljivost i skromnost, govori o Tesli kao istinskom humanisti čiji nedosanjani snovi inspirišu mnoge naučnike.
Celu ovu priču potkrepljuju originalna dokumenta i Teslini predmeti koji su u Beograd stigli iz Amerike.
– Muzej je ustanova koja čuva Teslinu zaostavštinu, ali se i trudi da pruži podršku u istraživanjima koja se zasnivaju na Teslinim izumima i da prati savremena naučna dostignuća. Čini se da je Teslino ime danas, ne samo u naučnom, već i u poslovnom svetu, postalo sinonim za velike vizije i proizvode koji donose nova tehnološka rešenja. Činjenica da električni automobili, super računari i drugi proizvodi nose njegovo ime govori u prilog tome da je Teslino delo veoma inspirativno iako je od njegovih najvećih naučnih uspeha prošlo više od sto godina.
Muzej Nikole Tesle osnovan je davne 1952. godine sa ciljem da čuva sećanje na njegovo delo.
– Posle smrti Nikole Tesle, staranje o njegovoj imovini je prema sudskoj odluci američkih vlasti iz januara 1943. godine, pripalo Savi Kosanoviću, sinu Tesline najmlađe sestre Marice. Zalaganjem Save Kosanovića 1951. godine su svi lični predmeti i spisi Nikole Tesle preneti u Beograd. Juna 1952. godine, Teslina zaostavština je preneta u „Genčićevu vilu“ u tadašnjoj ulici Proleterskih brigada 51 (danas Krunska ulica), u kojoj se i danas nalazi muzej.
Muzej Nikole Tesle u Beogradu je otvoren za javnost 20. oktobra 1955. godine i bio je prvi tehnički muzej u Jugoslaviji. Godinu 1957. možemo smatrati početnom godinom delatnosti Muzeja Nikole Tesle jer je tek tad, urnom koja je doneta u muzej, bila upotpunjena stalna postavka.
Na predlog Saveta za nauku i kulturu Vlade, vlada FNRJ donela je 5. decembra 1952. godine Rešenje o osnivanju Muzeja Nikole Tesle. Ovo rešenje potpisao je Josip Broz Tito.
1956. godine Josip Broz Tito napisao je u muzejskoj knjizi utisaka:
„Sa divljenjem prema geniju velikog sina naših naroda i sa blagodarnošću za bogato nasljeđe njegovog uma kojeg je ostavio čovječanstvu.
Tito, 11.07.1956.“
U muzeju Nikole Tesle danas se nalazi najveći deo njegove zaostavštine
– Muzej Nikole Tesle je jedinstvena institucija nauke i kulture u Srbiji, a i u svetu. Jedini je muzej koji čuva originalnu ličnu zaostavštinu Nikole Tesle. Poseduje izuzetno vredne kolekcije Teslinih dokumenata, knjiga, časopisa i predmeta. Sve dragocene beleške i proračuni, laboratorijski dnevnici, planovi i crteži, kao i Tesline fotografije danas se čuvaju u Muzeju. Interesantni su i Teslini lični predmeti koje je svakodnevno koristio, predmeti iz njegove sobe u hotelu Njujorker i sačuvane knjige i časopisi.
Osim pomenutih predmeta koji su deo stalne postavke Muzeja, u depoima se čuva i Teslina lična biblioteka.
– Posebna pažnja se posvećuje čuvanju svih muzejskih predmeta u adekvatnim mikroklimatskim uslovima, u skladu sa najvišim muzeološkim standardima i standardima bezbednosti. Takođe, kontinuirano se radi na konzervaciji dokumenata i predmeta iz Tesline zaostavštine kako bi se sprečila oštećenja koja nastaju protokom vremena, pogotovo na predmetima izrađenim od organskih materijala.
Muzej Nikole Tesle jedini je u Srbiji ispred koga turisti čekaju u redovima da uđu. Samo prošle godine kroz muzej je prošlo 150.000 posetilaca iz zemlje i sveta.
– Za turiste iz celog sveta Muzej Nikole Tesle je nezaobilazna tačka na mapi Beograda, a često ga posećuju i strani novinari, predstavnici tur-operatera i televizijske kuće koje žele da predstave turističku ponudu Beograda.
Muzej Nikole Tesle sa svojim putujućim izložbama širom sveta izaziva veliku pažnju
– U protekle dve godine, koliko sam direktor Muzeja Nikole Tesle, organizovane su mnoge gostujuće izložbe. Posebno značajne i posećene bile su izložbe u gradu Hofu u Japanu, u Nikoziji na Kipru, kao i izložba u Buenos Ajresu održana u februaru ove godine. Najznačajnija i organizaciono najzahtevnija je bila izložba u Milanu. Ova izložba je najveća koju smo do sada organizovali, na 1200m2, a koja je zabeležila rekordan broj poseta i na koju smo vrlo ponosni. Velikim brojem eksponata kao i prezentacijama specifičnih prostora kao što su Teslina laboratorija u Koloradu, soba 3327 iz hotela Njujorker u kojoj je Nikola Tesla živeo i digitalnom aplikacijom laboratorije na Long Ajlendu, kao i mnogim drugim eksponatima, uspeli smo publici da približimo vreme u kojem je Tesla živeo i stvarao. Vrlo zapažena izložba postavljena je i u Atini u Muzeju antičke grčke tehnologije « Kotsanas » koja je i dalje otvorena za posetioce. Pripremamo nekoliko novih izložbi, a najvažnijii projekat za sledeću godinu je velika izložba u Barseloni, kaže nam Ivona Jevtić.
– Sve ove izložbe rezultat su dugotrajnog procesa organizacije i opsežnih priprema kroz saradnju sa najprestižnijim institucijama, muzejima i naučnim centrima širom sveta.
Nikola Tesla bio je veliki vizionar. A šta nam otkriva pogled u budućnost, kada je reč o njegovom Muzeju?
– Velika je čast i odgovornost voditi brigu o čuvanju zaostavštine najznačajnijeg naučnika svih vremena srpskog porekla i njenom predstavljanju javnosti. Muzej ulaže napore da svi posetioci i istraživači dobiju priliku da prodube znanje o Nikoli Tesli, jedinom pripadniku slovenskih naroda čijim je imenom nazvana jedinica u svetskom sistemu mera i čija je zaostavština danas pod zaštitom Uneska, kao vežan deo svetskog kulturnog blaga.
– Kao direktorka ovako važne ustanove kulture, smatram da je rad na obezbeđivanju uslova za čuvanje Tesline zaostavštine jednako važan kao i rad na njenom proučavanju, dokumentovanju, digitalizaciji i publikovanju. U narednom periodu, rad Muzeja će i dalje biti usmeren ka predstavljanju Teslinog dela kroz bogatu izložbenu delatnost, a planirani su i programi namenjeni najmlađima. Očekujemo da će izložbena aktivnost biti još prisutnija na međunarodnom polju, i da ćemo imati dodatnu podršku prilikom predstavljanja ovog dragocenog dela kulturne baštine Srbije, zaključuje direktorka Muzeja Nikola Tesla Ivona Jevtić.
Pročitajte još:
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari