Ostali smo bez senfa na koti 24sedam! Ali imamo devet zanimljivih činjenica o namirnici za koju je Pitagora rekao da izoštrava um

24.12.2020

13:55 >> 12:15

0

Autor: Z. A.

A senf je poslednjih godina neizostavan za pripremu raznih gurmanluka

Ostali smo bez senfa na koti 24sedam! Ali imamo devet zanimljivih činjenica o namirnici za koju je Pitagora rekao da izoštrava um
Copyright Profimedia

Senf je namirnica bez koje danas ne može da se zamisli moderna kuhinja. On je osim majoneza i kečapa najčešći dodatak sendvičima i hot dogovima, ali i odličan pikantan dodatak mnogim gurmanskim specijalitetima, a posebno se dobro slaže uz svinjetinu i piletinu.

Za pravljenje ovog, gotovo neizbežnog začina, tačnije njegove paste, koriste se zrnca istoimene biljke, koja se na ovim prostorima naziva još slačica ili gorušica. Slačica spada u porodicu kupusnjača. Danas postoji oko 40 različitih podvrsta slačice, ali po boji i ukusu, razlikujemo tri osnovna tipa: crnu – prodornog ukusa i manje veličine, smeđu slačicu – ljutkastu, koja se češće gaji i belu – blede boje, koja daje najviše semenki, ali je najslabijeg ukusa. Semenke slačice čuvaju u zatvorenim posudama na hladnom, tamnom i suvom mestu. Senf na suvom i hladnom mestu može da traje i do godinu dana.

Možda će vas i ovo zanimati

A ovo su neke manje poznate činjenice o senfu.

1. Senf je jedan od najstarijih začina i dodataka jelima. Prvi pisani zapis u kome se spominje senf potiče još od pre 5.000 godina, a interesantno je spomenuti i da se u Novom zavetu kraljevstvo nebesko upoređuje sa semenkama slačice. Za senf su znali Egipćani, a stari Grci i Rimljani koristili su ga i za konzerviranje.

2. Veruje se da se prvo koristio u Indiji, 3.000 godina pre nove ere.

3. Pre upotrebe u kulinarstvu, senf je korišćen u lekovite svrhe. Pasta od slačice (biljke od koje se pravi senf) je korišćenja za ublažavanje bolova u mišićima i protiv zubobolje. Slačica se takođe koristila za popravljanje apetita i varenja, protiv upale sinusa i poboljšavanje cirkulacije.

4. Pripremu senfa su usavršili Francuzi, pa su francuski manastiri velike prihode u 9. veku imali upravo od prodaje senfa. Italijani ga konzumiraju uz pečenu ribu, Englezi uživaju u njemu uz junetinu, a Nemci uz već tradicionalne kobasice. Ipak, najpoznatiji je onaj koji se pravi u Francuskoj, u Dižonu.

Pixabay

5. U nekim delovima Danske i u Indiji se veruje da se zli duhovi mogu oterati ako se oko kuće prospe seme slačice.

6. Najveći potrošači senfa su stanovnici Sjedinjenih Američkih Država.

7. U američkoj državi Viskonsin postoji muzej posvećen senfu – „Mount Horeb Mustard Museum“.

8. U svetu se godišnje pojede oko 317 miliona kilograma senfa.

9. Čuveni matematičar Pitagora govorio je da senf izoštrava um.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike