„Apisova kletva i druge drame“: Priče o Žanki Stokić, kralju Aleksandru, „Oluji“ i Kazanovi

28.04.2021

06:38 >> 10:20

0

Autor: Dejan Ćirić

Dramski umetnici Jelica Sretenović, Milan Caci Mihailović i Petar Mihailović na promociji su čitali odabrane delove iz drama objavljenih u ovoj zbirci

„Apisova kletva i druge drame“: Priče o Žanki Stokić, kralju Aleksandru, „Oluji“ i Kazanovi
Copyright Promo/Zoran Škrbić

Na Velikoj sceni Opere i teatra Madlenianum promovisana je knjiga „Apisova kletva i druge drame“, izbor dramskih tekstova našeg uglednog autora Miodraga Mije Ilića, koja je izašla krajem 2020. godine u izdanju kuće Zepter Book World. O knjizi i autoru su govorili doktor teatrologije Jelena Perić, Prof. dr Boško Suvajdžić, istoričar književnosti i književnik, dok je najavljeni teatrolog i dramski pisac Radomir Putnik izostao iz opravdanih razloga, pa je njegovo slovo o delu Miodraga Ilića pročitala Tatijana Rapp, koja je bila moderator promocije. Naši uvaženi dramski umetnici Jelica Sretenović, Milan Caci Mihailović i Petar Mihailović čitali su odabrane delove iz drama objavljenih u ovoj knjizi.

Zbirka od deset dramskih tekstova Miodraga Mije Ilića, zapravo je izbor iz njegovog četrdesetogodišnjeg opusa sačinjen po kriterijumu uspešnih izvođenja na scenama u nekadašnjoj Jugoslaviji, po ocenama pozorišne kritike i po osvojenim nagradama. Žanrovski raznovrsni dramski tekstovi, svedoče o piscu velike veštine, koji objedinjuje nekoliko važnih zakonitosti dobre drame: jasno ispričana dramska priča, profilisani likovi, valjana motivacija, dobar dijalog i prevlast dramskog u odnosu na literarno. Odabrane drame ukazuju na pisca prevashodno zainteresovanog za moralne dileme savremenog sveta, za univerzalno traganje za poštenjem, dostojanstvom i slobodom čoveka. Sudbinu balkanskog, ali i čoveka celog sveta, Ilić vezuje za istorijske uslovnosti i za degenerativne društvene procese tokom dvadesetog veka, za modalitete represije, egoizma, pohlepe, za pitanja savesti i odbrane identiteta.

Promo/Zoran Škrbić

Dok u drami „Apisova kletva“ suočava regenta Aleksandra, Pašića i druge tada aktuelne političke činioce sa po Srbiju pogubnim sklapanjem neodržive Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, i dok u imaginarnoj državi u drami „Valcer pručnika Nidrigena“ prikazuje sukob jedinke i vladajućeg sistema u traženju individualnih prava i slobodnog izbora u životu, dotle u drami „Vukomanov povratak“ deli težinu situacije i bol s onima koji su posle zloglasne akcije hrvatske vojske „Oluja“ izbegli u Beograd i tu doživeli tragičan sukob sa izopačenim prilikama u prvim godinama tranzicije, do drame „Ribe na drveću“, čija se radnja dešava u današnjem Njujorku, i u kojoj je u tragikomičnom prosedeu analitički izneta nemogućna pozicija moderne žene, osuđene na dezorijrentaciju i uzaludnost napora da se održi kao supruga, majka, ljubavnica, poslovna žena, kao slobodan i ravnopravan subjekt u bolesno sazdanom svetu.

Među objavljenim dramama u ovoj knjizi je i tekst „Žanka“, po kome je 2017. godine realizovana predstava na Maloj sceni Opere i teatra Madlenianum, dramatična ispovest velike glumice Žanke Stokić u njenoj predsmrtnoj noći, kada su se nametnula pitanja savesti o odnosu umetnika i vlasti, o moralnoj krivici glumca koji nije odoleo praiskonskom izazovu zanata da zabavlja gledaoce i u crnim danima nemačke okupacije. Upravo dijalog Žanke i kritičara Tošića su izveli Jelica sretenović i Milan Mihailović, dok publika ceo komad može da pogleda već 7. maja na Velikoj sceni Madlenianuma.

Promo/Madlenianum

Uspeh ove predstave ne zaostaje za uspehom i visokom gledanošću predstave „Kazanova protiv Don Žuana“, koja je pod krovom Madlenianuma, u režiji velikana srpskog glumišta Predaga Ejdusa, nastala 2016. godine. Ovaj Ilićev komad našao se u „Antilogiji savremene srpske komedije“ (2018.). U drami, žanrovski određenoj kao „setna komedija“, reč je o Erosu kao prolaznom pokretaču ljudskih podviga, ali i mnogih iskušenja i ludosti u koje Eros uvlači ljude bez obzira na godine starosti. Ilić dočarava maštom kraj života legendarnog avanturiste i kosmopolite osamnaestog veka Đakoma Đirolama Kazanove, jednog od najobrazovanijih ljudi svog doba, nenadmašnog ljubavnika, njegovo tragikomično nemirenje s prirodnim porazom, u pokušaju da se, uprkos starosti i slabosti, upusti u sukob sa fantazmom Don Žuana oko srca još jedne žene.

O dramskom stvaralaštvu Miodraga Ilića napisano je više teatroloških studija, te Radomir Putnik zaključuje predgovor knjige „Apisova kletva“ sledećom ocenom: „Knjiga drama Miodraga Ilića upotpunjuje naša dosadašnja saznanja o njegovom dramskom delu, pružajući nam širi uvid u njegovu dramsku poetiku, a takođe učvršćujući naše uverenje da je reč o piscu koji predstavlja jednu od najznačajnijih pojava u savremenoj srpskoj dramskoj književnosti.“

– Zato verujemo za će teatarski poslenici pročitati ovu knjigu drama i da ćemo neki od ovih komada videti tamo gde im je mesto – na sceni, što je u svom obraćanju publici i istakao Miodrag Mija Ilić, rekavši da ne razume današnje eksperimentalno pozorište, koje u središte zbivanja stavlja telo, dok je reč zanemarena.

Promo/Zoran Škrbić

Miodrag Mija Ilić pripada književnosti i teatru duže od pola veka. Pored toga što je dramski pisac on je i prozaist, TV i filmski autor, a radio je i radio-drame. Kao novinar RTS snimio je znamenite dokumentarne TV serije: „Medijske imperije“, „Quo vadis, svete?“, „Za bolji svet“, „Izazovi demokratije“. Autor je knjiga publicističkog žanra, koje predstavljajju doprinos savremenoj politikološkoj literaturi. Takođe je i prevodilac. Tokom dugogodišnjeg stvaralačkog rada osvojio je veliki broj nagrada u zemlji i inostranstvu, među kojima su dve nagrade „Branislav Nušić“, medalja Zlatni lav Filmskog festivala u Veneciji, Nagrada za životno delu UNS, Zlatno pero UNV, Zlatni beočug Kulturno-prosvetne zajednice Beograda, Grand Prix Festivala podmorskog filma u Beogradu, Specijalna nagrada Filmskog festivala u Antibu, Specijalna nagrada Svetskog televizijskog festivala u Nagoji…

Promo/Zoran Škrbić

Bio je upravnik Beogradskog dramskog i direktor Drame Narodnog pozorišta. Napisao je ukupno 33 dramska teksta, od kojih je većina prikazana na scenama u Jugoslaviji i Beogradu, dok su neke objavljene ili prevedene na engleski, ruski, nemački, mađarski i francuski jezik.

Pročitajte još

Pozorišna kritika ističe umeće i hrabrost Miodraga Ilića u izboru aktuelne teme, majstorstvo u komponovanju dramske strukture i karakterizaciji likova, u vođenju radnje koja je uvek zanimljiva i ispunjena tenzijom, u pisanju duhovitog i životnog dijaloga. Što je istakla i dr Perić na promociji, koja kod autora najviše ceni životnost i  privlačnost njegovih drama za publiku. Citirala je same reči Miodraga Ilića, koji je u jednom intervjuu istakao: da su u pozorištu oduvek i zauvek zabranjene dve stvari: da scensko zbivanje bude nerazumljivo i dosadno.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike