Akademik Republike Srpske dr Dragan Simeunović za 24sedam: Srbi nisu repa bez korena

09.05.2021

15:01 >> 15:07

0

Autor: Dejan Ćirić

Kapitalna knjiga Istorija srpske političke misli/Novi vek” o istoriji srpske političke misli morala bi da bude odaslata svim značajnim ustanovama sveta, ur

Akademik Republike Srpske dr Dragan Simeunović za 24sedam: Srbi nisu repa bez korena
Copyright Profesor Dragan Simeunović vidovdan.org

Knjiga “Istorija srpske političke misli/Novi vek” profesora Dragana Simeunovića, člana Akademije nauka i umetnosti RS, Evropske akademije nauka i umetnosti, Američke akademije političkih nauka i drugih prestižnih međunarodnih naučnih institucija i organizacija, prema opštoj oceni naučne javnosti, zaslužila je u potpunosti nedavno dodeljeno visoko priznanje Grada Beograda za najbolju naučnu knjigu.

Poseban raritet je činjenica da je ovo 23 knjiga po redu akademika Simeunovića, koju je “pojačao” svojim blagoslovom i počivši patrijarh Irinej, ali i jedinim predgovorom koji je ovaj srpski duhovnik podario nekoj knjizi.

Ova kapitalna knjiga o istoriji srpske političke misli morala bi da bude odaslata svim značajnim ustanovama sveta, uručena svim ambasadorima koji su na tlu Srbije i poklonjena i svim neprijateljima Srba i Srbije diljem planete, da se lično uvere da Srbi nisu repa bez korena!

Iako je zbog pandemije korona virusa izostala zaslužena nagrada na Sajmu knjiga u Beogradu, sigurno je da će ovo delo uglednog profesora i srpskog intelektualca dr Dragana Simeunovića, u izdanju ugledne izdavačke kuće „Pravoslavna reč” iz Novog Sada, pobrati sva moguća priznanja i da brojni žiriji na raznim manifestsacijama pisane reči u Srbiji ovog puta ne bi trebalo da, možda, neke nagrade dodele nekakvoj  novokomponovanoj Tviter iliti Fejsbuk književnosti!

Ova izuzetna knjiga, na 580 stranica enciklopedijskog formata, velikim naporom izdavača, na predivnom i kvalitetnom kunsdruk papiru, uz obilje fotografija, slika i crteža, uz brojna dosad skrivana i nedostupna dokumenta koja je autor godinama sakupljao diljem Evrope, postavila je veliki izazov i putokaz brojnim istoričarima – autorima – piscima – kako i na koji način bi trebalo pisati o istoriji, znanim i neznanim velikim ljudima prohujalih vremena, ne težeći internet klikovima, lažnom rejtingu ili prenaduvanim tiražima.

Profesor Dragan Simeunović
YouTube/212B212

O knjizi u razgovoru za portal 24sedam govori autor, akademik Dragan Simeunović.

Ovo je, čini se, prva knjiga, koja se ovako i ovakvom metodologijom bavi razvojem srpske političke misli?

Želeo sam i nadam se da sam uspeo da u knjizi obuhvatim ključne ideje srpskih mislilaca, javnih poslanika, oficira, crkvenih ljudi, ne samo o obliku i granicama srpske novovekovne države već i njenom društvenom sadržaju, svejedno da li se radi o ispunjenosti društva tolerancijom ili slobodama.

U knjizi navodite brojne ličnosti, očito da vam izvorni kriterijum nije bila merljiva politička veličina, već veličina i značaj ideje?

Dobro ste uočili. Zato su na stranicama zastupljeni i veliki i “mali” i poznati i “nepoznati”, neki koje i dan-danas slavimo, ali tu su i oni koji su sasvim nezasluženo zaboravljeni.

Njihov mali ili veliki doprinos nije u knjizi predstavljen obimom radova o njima?

Pokušao sam da istaknem ono bitno u njihovim političkim idejama i delima, što se može shvatiti i označiti kao njihov specifičan doprinos srpskoj državnotvornoj misli novog veka, veka koji je u drugim, prosvećenijim i slobodnijim sredinama zaživeo ranije, a u Srba kasnije.

Često smo kasnili ili bili sporiji, ali ipak ne bi moglo da se ospori da je u Srba bilo mnogo ljudi koji su mislili ispred svog vremena?

Da, ipak je bilo dovoljno vremena da se stvori jedna zrela politička, a ne samo državotvorna misao koja je, bilo sa pozicije vlasti, bilo sa pozicija borbe za nju, oblikovala koncept i praksu uređenja novovekovne srpske države i njenog društva.

Ova knjiga je, čini se, nadgradnja knjige “Novovekovna politička ideja u Srba”, objavljena pre deceniju i po?

Po svom vremenskom obuhvatu knjiga predstavlja mozaik promišljanja značajnih ljudi u Srba, a u periodu od 17. veka pa sve do pred sam početak Drugog svetskog rata.

Posle izgubljene državnosti u srednjem veku, o obnovi srpskog carstva ili bar kakve-takve, ali ipak srpske države, sanjali su u novom veku, kako pišete u knjizi, i srpski dekadentni plemići poput Đorđa Brankovića, i vodeći crkveni intelektualac poput arhimandrita Jovana Rajića?

Tu su i hajduci, kao što je bio Karađorđe, pa revnosni prosvetitelji Dositej, Vuk, osioni ali politički genijalni knjaz Miloš, revolucionari plemenitog kova poput kneza Iva od Semberije, i umetnici epskog peva poput Filipa Višnjića.

Profesor Dragan Simeunović
YouTube/Matthew Faiella

Vi pišete i o univerzalnim intelektualcima?

Svoje mesto, sasvim zasluženo, u „Istoriji srpske političke misli“ dobili su i Dimitrije Davidović, Jevrem Grujić, Stojan Novaković, filozof i književni genije Njegoš.

Ima i onih koji su oružjem brusili srpsku politiku?

Da, tu je zaljubljenik u narod Jovan Mišković, pa razni zaverenici, buntovnici i atentatori od Vase Pelagića, preko Apisa do Gavrila Principa, književnici i naučni dragulji poput Jovana Skerlića i Jovana Cvijića, diplomate svetskog glasa poput Milovana Milovanovića, kraljevi i kneževi poput Aleksandra i Pavla Karađorđevića, baš kao i glavni srpski komunista Sima Marković, i ne manje od svih njih jedan istinski ljudski genije, srećom po nas srpskog roda – Nikola Tesla. Zbog svojih političkih snova o državi svih Srba mnogi od njih izgubiće slobodu ili glavu, ili kako to najčešće biva – neće dočekati da vide svanuće i zoru svog sna. Upravo zato je ova knjiga i posvećena svima njima kao skroman duhovni spomenik njihovom ogromnom zajedničkom delu, ali i svima drugima, i slavnim i neznanim, koji su manje ili više težili obnovi i učvršćivanju srpske ili jugoslovenske države kao srpske zajednice sudbine.

Niste pomenuli a o njima pišete – Iliju Garašanina, Dragoljuba Jovanovića, Nikolu Pašića, Dimitrija Tucovića, Peru Todorovića i, srpskoj javnosti posebno “intrigantnog”, Huseina Gradaščevića u Srbiji potpuno istorijski anonimnog, ali i čoveka kome posvećujete veliki prostor na temu “Boj protiv Turaka na Kosovu 1831. godine”?

Snažni istorijski limiti, kao i još uvek aktuelne društveno političke brane podsećanju na nacionalne korene, nesumnjivo su veoma doprineli da javne, naročito politički kolektivne manifestacije bosanskih muslimana u kojima je prisutno isticanje ili bar prećutno priznanje svog srpskog porekla, postanu istinski raritet. Zbog toga, Boj na Kosovu 1831. u kome su bosanski Srbi, i hrišćani i muslimani (predvođeni muslimanskim feudalcima), porazili tursku sultanovu vojsku, kao i političko ponašanje bosanskih feudalaca koji su predvodili ne samo tu vojnu, već i višedecenijski autentični bosanski otpor Porti, koji se u toj bici tek kumulativno izrazio, a posebno politička figura i delovanje kapetana Huseina Gradaščevića, zvanog Zmaj od Bosne, zaslužuju posebnu naučnu pažnju.

Profesor Dragan Simeunović
YouTube/212B212

Član ste brojnih akademija nauka, ali izgleda da iz nekog razloga ne stavljate još uvek zvučnu titulu akademika ispred svog imena?

Ono što čoveka čini vrednim poštovanja i pamćenja jesu ime i delo, tačnije – ime stvoreno delom. Same titule ne znače mnogo, a kada se vežu za nečije ime bez značajnog dela, onda zvuče šuplje.

Čini se da izvrdavate pravi odgovor?

Uzalud vam ma koja titula ako drugi ne prepoznaju vašu vrednost po delu. Živimo u smutnim vremenima površnosti i neurotične brzine na svakom planu, što vodi stavljanju formalnog, a ne suštinskog u prvi plan.

Izgleda da i danas velike sile žele da kroje sudbinu srpskog i drugih naroda na Balkanu?

Ako ne poznajemo istoriju sopstvenih političkih ideja i političkih procesa koji su na njima zasnivani, možemo da se stalno saplićemo o isti kamen i da stalno počinjemo ispočetka umesto da nastavljamo odande do kad je nešto valjalo.

U suprotnom imamo veliko traćenje političke, kao društveno moguće korisne energije, što vodi usporavanju razvoja društva u celini?

Ako ste i malobrojni, a neprijatelji veliki, onda je tim veća i vaša obaveza da znate prethodna nacionalna dostignuća i greške.

Istorija nam pokazuje da se broj naših neprijatelja ne smanjuje ni u ratu ni u miru?

Geopolitički interesi i velikih i malih država se vrlo malo menjaju, otuda dolazi do floskule o ponavljanju istorije. Naše je da znamo tuđe koliko i sopstvene interese i da o tuđim nemamo ikakvu iluziju, naročito kad je reč o jačima od nas. U politici milosrđe ne postoji. Tako se nameće pravilo da se u politici zarad svog dobra sme činiti sve. Shvatanje da se ono sopstveno što je vredno, bilo da je reč o slobodi, teritoriji ili o ekonomskoj nezavisnosti ne može očuvati bez velikog misaonog i praktičnog napora.

Ono što posebno zbunjuje i brine sve misleće ljude u Srbiji je da su za prof. dr Dragana Simeunovića, korifeja srpske poltičke misli u Srbiji, iz kalkulantsko-mešetarskih razloga koji su u poslednjoj deceniji prevagnuli u Srpskoj akademiji nauka, vrata ove ustanove  zabravljena?! Ili preciznije, u SANU, na velika vrata ulaze mnogi koji za sobom nemaju ni dela, ni značajna činjenja, brojni poslušnici rukovodećeg establišmenta ili, po srpski rečeno, klimoglavci i ljudi koju su samo glasačka mašina na sledećim izborima za ovu, nekada, najumniju srpsku instituciju. Uz to, ispod radara javnosti je prećutna činjenica da je srspkim intelektualcima, koji su akademici u Republici Srpskoj praktično „zabranjeno“ i da konkurišu za SANU?!

Patrijarh Srpski, gospodin Irinej, o kapitalnom delu profesora Simeunovića

Uvaženi profesore Simeunoviću,

U prilogu ovog pisma dostavljam Vam kratak opis Vašeg izuzetnog truda koji ste Nam predali u rukopisu. Posebno nas je obradovala činjenica da ste podjednaku pažnju posvetili društvenim, političkim i crkvenim pregaocima u istorijskoj borbi našeg naroda za “Krst časni i slobodu zlatnu”, kome sloboda, kao najskuplja srpska reč, nikada nije bila ograničena verskim i nacionalnim razlikama.

Iskreno ceneći Vaš višedecenijski istraživački trud, želimo Vam pomoć Božju na Vašem predanom naučnom putu.

S blagoslovom,

Patrijarh srpski

Irinej

Beleška o piscu – Ko je Dragan Simeunović?

Dr Dragan Simeunović, akademik Republike Srpske je redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu na kome predaje Istoriju srpske političke misli, koju je utemeljio kao naučnu disciplinu, kao i više drugih predmeta. Usavršavao se na Institutu za socijalnu istoriju u Amsterdamu i na Istorijsko-filozofskom fakultetu Univerziteta u Hajdelbergu, u okviru doktorantskih studija. Na Univerzitetu u Beogradu je utemeljivač značajnih disciplina i rukovodilac više master i specijalističkih studija, a na doktorskom studiju vodi predmet Savremena politička teorija i politička filozofija. Držao je brojna predavanju po pozivu na nizu uglednih univerziteta u više desetina zemalja, na svim kontinentima. Kao ekspert bio je angažovan od najznačajnijih međunarodnih organizacija i institucija.

Napisao je preko 20 knjiga, preciznije – “Istorija srpske političke misli -novi vek”, mu je 23 knjiga! Priredio je veliki broj zbornika i hrestomatija, rukovodio je projektima u zemlji i inostranstvu i objavio preko 250 priloga u inostranim i domaćim naučnim časopisima i zbornicima, a njegovi radovi objavljivani su na dvanaest stranih jezika!

Profesor Dragan Simeunović
YouTube/Matthew Faiella

Njegove najpoznatije knjige na srpskom jeziku su: “Iz riznice otadžbinskih ideja”, “Političko nasilje”, “Novovekovne političke ideje u Srba”, “Nacija i globalizacija”, “Terorizam”, „Srpska državotvorna misao” i “Uvod u političku teoriju”, a na stranim jezicima: “Le nouvel ordre mondial et l Etat nation”, Paris-Guernes. Dialoge, France (1996), “The Serbian Collective Guilt” (2007), “Nessuno sia escluso”, Bolonja, Italija (2009) i “Nacija i globalizam”, Moskva (2013).

Pročitajte još

Knjiga “Terorizam i komunikacija”, čiji je koautor, nagrađena je 2015. godine prestižnim međunarodnim priznanjem za dostignuće iz nauke i kulture “Unity of The World”. Član je više inostranih akademija nauka, a u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti je sekretar Odbora za društvenu  filozofiju. Autor je više TV i radio serijala i emisija za naučno-obrazovni program RTS-a, od koji je ogromnu gledanost imao serijal “Političke ideje u Srba”, kao i pozorišne drame koje su igrane u Zvezdara Teatru, SKC-u i pozorištu u Kragujevcu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike