Valeri Solanas: Žena koja je sa tri metka promenila život jednog od najvećih svetskih umetnika

14.04.2021

18:11 >> 10:17

0

Autor: Dejan Ćirić

Tokom ispitivanja izjavila je: Imao je preveliku kontrolu nad mojim životom.

Valeri Solanas: Žena koja je sa tri metka promenila život jednog od najvećih svetskih umetnika
Copyright Valeri Solanas Profimedia

Valeri Džin Solanas je bila američka književnica i feministkinja, najpoznatija po svome delu „SCUM Manifesto“ i po pokušaju ubistva čuvenog Endija Vorhola. Rođena je na današnji dan, 9. aprila 1936. godine u Ventnor Sitiju, u Nju Džersiju. Seksualno zlostavljana od strane oca, Solanas je pobegla od kuće u petnaestoj godini i počela da živi na ulici. Uprkos tome, uspela je da završi srednju školu i studije psihologije na Univerzitetu u Merilendu. Nakon završenih studija živela je od prostitucije i prosjačenja. Sredinom šezdesetih godina preselila se u Njujork gde je upoznala Endija Vorhola i dala mu na čitanje svoj pozorišni komad „Up your ass“, u nadi da će on producirati njeno delo. Vorhol je delo izgubio, ali joj je dao malu ulogu u svom filmu „I, a Man“.

Godine 1967. Solanas je sama štampala „SCUM Manifesto“ i počela da ga prodaje na ulici. Beskompromisna satira patrijarhalnog društva, kontroverzni „SCUM Manifesto“, već u prvoj rečenici koncipira društvo u kome će žene „zbaciti vladu, eliminisati novčani sistem, uvesti potpunu automatizaciju i uništiti muški pol“.

Endi Vorhol Profimedia

Iste godine Solanas je upoznala Morisa Žirodijasa, izdavača Olimpija Presa, koji je sa njom napravio dogovor o izdavanju „Manifesta“ i njenih budućih tekstova. U strahu da ugovor koji je sklopila s Žirodijasom podrazumeva da se mora u potpunosti odreći prava na sva svoja buduća dela, Solanas počinje da veruje u zaveru izdavača i Endija Vorhola. 3. juna 1968, nakon što nije uspela da nađe Žirodijasa, odlazi u Vorholov čuveni atelje „The Factory“, gde ispaljuje tri hica u njega, od kojih su prva dva promašaji, a treći ga pogađa. Nešto ranije tog dana Valeri je tražila da joj vrate scenario koji im je dala, ali je on zapravo, bio zaturen. Nakon toga, predala se policiji. Okrivljena je za pokušaj ubistva, napad i ilegalno posedovanje oružja i odslužila tri godine u pritvoru, uključujuči psihijatrijsku negu zbog dijagnostikovane paranoidne šizofrenije. Tokom ispitivanja izjavila je: „Imao je preveliku kontrolu nad mojim životom.“ Umrla je 25. aprila 1988. godine u San Francisku od pneumonije.

Vorhol je bio ozbiljno ranjen i jedva je preživeo. Lekari su morali da mu otvore grudni koš i masirali su mu srce da bi ga stimulisali. Fizičke posledice je trpeo do kraja života. Morao je, recimo, da nosi korset, koji mu je držao abdomen. Pokušaj ubistva je imao trajne posledice i na njegov život i umetnost. Ovo je za mnoge značilo kraj čuvenog ateljea.

Endi Vorhol je bio američki umetnik, koji se smatra tipičnim predstavnikom pop arta. Bio je slikar, filmski reditelj, pisac i zvezda. Osnivač je časopisa „Interview“. Rano je pokazao svoj talenat za umetnost i studirao je dizajn na Carnegie Mellon University u Pitsburgu. Godine 1949. preselio se u Njujork i počeo je uspešnu karijeru u magazinu, baveći se ilustracijom i advertajzingom. Postao je poznat po svojim neobaveznim potezima pri crtanju cipela. To je dovelo do njegove prve izložbe u Njujorku u galeriji Bodley.

Profimedia

Tokom šezdesetih godina prošlog veka Vorhol je od ilustratora postao jedan od najpoznatijih umetnika Amerike. Na mnogo načina su on i krug ljudi okupljeni oko njega definisali ovu deceniju, tokom koje je počeo da slika poznate američke proizvode kao što su Campbell’s Soup Cans i Coca-Cola, kao  i popularne filmske ikone Merilin Monro i Elizabet Tejlor. Godine 1963. osnovao je „The Factory“ na Menhetnu i oko sebe je okupio slikare, pisce, muzičare i poznate „underground“ ličnosti. Izjavljujući da želi da bude mašina i umanjujući značaj svoje kreativnosti u produkovanju svoje umetnosti, Vorhol je napravio revoluciju u umetnosti. Njegov rad veoma brzo postaje kontroverzan i popularan. Od tog perioda njegovo stvaralaštvo se kreće oko američke pop kulture. Štampao je slike novčanica, zvezda, brendiranih proizvoda i slike iz novina. Teme njegove umetnosti bile su prepoznatljive i dostupne masi – ovaj aspekt ga je najviše interesovao.

Profimedia

U poređenju sa uspehom i skandalima iz 1960-ih, nova decenija je bila mnogo mirnija. Vorhol je počeo da okuplja nove, bogatije ličnosti, među kojima su Mik Džeger, Lajza Mineli, Džon Lenon, Dajana Ros, Brižit Bardo i Majkl Džekson.  Njegov čuveni portret Mao Cedunga napravljen je 1973. godine. Izlazio je u „Serendipity 3“, a kasnije u „Studio 54“, poznate noćne klubove na Menhetnu.

Opisan je kao povučen, stidljiv i kao posmatrač koji uviđa detalje. Bio je jedan od prvih vodećih gej američkih umetnika koji su bili otvoreni po pitanju svoje seksualnosti. Umro je u svojoj 58. godini, 22. februara, 1987. u Njujorku, u snu, od iznenadnog infarkta. Sahranjen je na grčko-katoličkom groblju u Bethel Parku, predgrađu Pitsburga. Među ljudima koji su održali posmrtni govor bila je i Joko Ono.

Pročitajte još

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike