Priče skrivene iza zidina Luvra: Na današnji dan 1793. godine otvorena su vrata veličanstvenog muzeja

10.08.2021

18:34 >> 19:46

0

Predstavlja najposećeniji muzej na svetu - procenjuje se da dnevno prodefiluje u proseku 15.000 turista, a da bi na odgovarajući način videli sva dela trebal

Priče skrivene iza zidina Luvra: Na današnji dan 1793. godine otvorena su vrata veličanstvenog muzeja
Copyright Muzej Luvr / Profimedia

Više od dva veka bio je dvorac francuskih kraljeva, revolucionarna vlada 1791. godine pretvorila ga je u muzej, a na današnji dan dve godine kasnije Luvr je svečano prvi put otvoren za javnost.

Tada je izloženo 537 slika, od kojih je većina pripadala konfiskovanoj kraljevskoj i crkvenoj imovini. Zbog strukturnih problema građevine Luvra muzej je bio zatvoren od 1796. do 1801. godine.

Danas je Luvr jedan od najvećih i najpoznatijih muzeja na svetu. Nalazi se na desnoj obali Sene u Parizu, u prvom arondismanu. U muzeju je izloženo skoro 40.000 predmeta iz perioda od praistorije do 19. veka. Stalna postavka je izložena na površini od 72.735 m². Ukupan broj predmeta koji pripadaju muzeju je 380.000.

Predstavlja najposećeniji muzej u svetu – procenjuje se da ga radnim danima poseti u proseku 15.000 turista, a da bi na odgovarajući način videli sva dela trebalo bi im oko pet nedelja.

Muzej Luvr / Profimedia

Muzej sadrži neprikosnovenu i najopsežniju zbirku egipatske i antičke umetnosti uključujući grčku, etruščansku, rimsku, islamsku i orijentalnu umetnost. U njemu se nalazi i zbirka umetničkih predmeta i stilskog pokućanstva, te neprocenjiva galerija slika svih evropskih naroda i umetničkih razdoblja do kraja 19. veka. Najpoznatije umetničko delo izloženo u Luvru je Da Vinčijeva slika “Mona Lisa”.

Zdanje kroz istoriju

Velelepno zdanje počeo je da gradi kao svoju tvrđavu Filip Ogist još davne 1204. godine koja je služila kao odbrana od neprijateljskog napada koji je pretio sa severa. Utvrđenje su činili bastioni, šanac i ogroman toranj u centru. Kako je grad Pariz svoje granice za vreme Filipove vladavine proširio tako se i tvrđava proširila. Danas posetioci ostatke prvih obrisa muzeja mogu videti u Donjoj sali.

Zatim su ga preuređivali mnogi kraljevi, ponajviše Luj XIV, a sve do 1848. na njegovom izgledu radilo je sukcesivno šest arhitekata. Danas je to kompleks koji čini jedna četvorougaona palata s dvorištem na koju se oslanjaju dva paralelna krila i predstavlja jedan od najbogatijih muzejskih zdanja na svetu.

Muzej Luvr / Profimedia

Vreme Napoleona Bonaparte

Dolaskom na vlast Napoleon je ne samo nazvao muzej po sebi već je on postao i centar gde je sve predmete velike umetničke vrednosti koje je uzeo za vreme ratovanja uspeo da izloži. Stotine slika i skulptura krasili su Muzej Napoleon, između ostalog i antički bronzani konji sa fasada bazilike Sv. Marka u Veneciji i statua sa Brandenburške kapije u Berlinu. Nakon pada Napoleona 1814. godine svih 5.000 osvojenih dela za vreme rata vraćeno je u zemlje odakle je Napoleon uzeo, a Luvr je konačno postao Muzej Luvr.

Luvr deo najveće pljačke na svetu

Kustosi su za vreme Drugog svetskog rata uspeli da evakuišu najvrednija dela i ona koja su mogla da se prenesu u jedan od tajnih seoskih palata širom Francuske. Nacisti su nakon okupacije Pariza naredili da se Luvr ponovo otvori, a konfiskovana i ukradena remek dela iz Luvra i Muzeja Že de Pom i bogatih jevrejskih Francuza odvojena su za komandni vrh nacističke vojske, dok su dela koja su bila moralno neprihvatljiva, kao što su slike Pikasa i Dalija, ili prodata kolekcionarima koji nisu nemačkog porekla ili su javno spaljena 1942.
Luvr nije bio toliko uspešan u povraćaju ukradenih kolekcija vlasnicima pa je često na udaru zbog svoje kontroverzne uloge u najvećoj umetničkoj pljački u istoriji i nespremnosti da vrati ukradena remek dela.

Pročitajte još

Šta muzej Luvr nudi svojim posetiocima?

Turisti iz celog sveta dolaze u Luvr jer se u njemu nalaze najpoznatija svetska remek-dela. Muzej sadrži najbogatiju zbirku egipatske i antičke umetnosti, uključujući grčku, etruščansku, rimsku, islamsku i orijentalnu umetnost. Krasi ga i zbirka umetničkih predmeta i stilskog pokućstva i neprocenjiva galerija svih evropskih naroda i umetničkih razdoblja do kraja 19. veka. Od 2008. kolekcije su podeljene u 8 kustoskih odeljenja.
Odeljenje “Slikarstvo” prikazuje dela evropskih škola, koja su nastajala od srednjeg do 19. veka. Na prvom spratu u krilu “Denon” nalaze se ikone, francuska dela iz 19. veka, dela italijanske, španske i engleske škole, a upravo u ovom delu nalazi se Da Vinčijeva “Mona Liza”.

Pročitajte još

Mona Liza

Najpoznatija slika Luvra je ujedno i najpoznatija slika na svetu. Leonardo da Vinči ju je slikao od 1503. do 1505. godine. Predstavlja portret mlade firentinske dame, Lize del Đokondo.

Mona Liza / Profimedia

Leonardo је pre smrti prodao ovu sliku kralju Fransoi I, koji ju je izložio u dvorcu Amboaz. Kasnije je slika preseljena u dvorac Fontenblo, a najzad u Versaj. Posle Francuske revolucije premeštena je u Luvr. Napoleon Bonaparta ju je izložio u svojoj spavaćoj sobi, ali posle njegovog poraza, slika je vraćena u Luvr. Svake godine, čak 6 miliona ljudi dođe da pogleda Mona Lizu “u oči” i uveri se zašto nosi titulu najpoznatije slike sveta.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike