130 godina od rođenja „kraljice zločina“ Agate Kristi: Svaki ubica je verovatno nečiji dobar prijatelj

28.09.2020

13:16 >> 12:37

0

Autor: Dejan Ćirić

Najobljavljivanija književnica svih vremena, čije knjige dostižu tiraže od dve milijarde primeraka, smatrala je da srećni ljudi ne postižu uspeh

130 godina od rođenja „kraljice zločina“ Agate Kristi: Svaki ubica je verovatno nečiji dobar prijatelj
Copyright Agata Kristi / Profimedia

Engleski pejzaži, rustični dvorci i arhaični saloni iz nekog prohujalog vremena. Večita kiša, prozaična vatra u kaminu, čaj u pet, britanska otmenost, servis od porcelana, strogi kućni red, partija tračeva, tajanstvene stare biblioteke i tišina. Već iskrzano naliv pero, prosuto mastilo, bezbroj ispisanih stranica, još topla pisaća mašina i dama pepeljaste kose, sa savršenom frizurom, u teget kostimu sa  srebrnim brošem, u carstvu knjiga, u velikoj fotelji iz ko zna kog veka, zamišljena nad svojim novim delom koje je će osvojiti svet. Ako pustimo mašti na volju, možda ovako možemo zamisliti Agatu. Najuspešniju književnicu svih vremena. Kristi – Kraljica zločina. I to onih savršenih, nečujnih, a tako sofisticiranih, u belim rukavicama čuvene engleske hladnokrvnosti. Ona koja je za sebe rekla: „U meni žive dve ’Ja’. Prva ’Ja’ može učiniti ono što druga ’Ja’ ne može, ali prva ’Ja’ ne može učiniti ono što bi druga ’Ja’ volela.“ Možda je u ovim rečima njena tajna. Misterija je bila njen svet, inspiracija i put na kome je stekla neprolaznu svetsku slavu.

Rođena je 15. septembra 1890. godine u mestu Torki, u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najobjavljivanija je autorka svih vremena, što je zabeleženo i u Ginisovoj knjizi rekorda, jer su samo Biblija i Šekspirova dela ispred njenih ukupnih tiraža koji zvanično dostižu brojke od milijardu knjiga na engleskom jeziku i još toliko na skoro pedeset drugih jezika. Agatin roman „Ubistvo Rodžera Akrojda“ proglašen je naboljim krimi romanom svih vremena. Napisala je osamdeset detektivskih romana, mnoge zbirke priča, dva memoarska dela, šest ljubavnih romana pod pseudonimom Meri Vestmakot i devetnaest pozorišnih komada. Njena drama „Mišolovka“ koja je premijerno izvedena u Londonu 1952. godine, samo je u glavnom gradu Britanije imala je više od 9.000 izvođenja i još uvek je na repertoaru. U svetu je imala preko 20.000 izvođenja i smatra se najduže neprestano igranom predstavom u istoriji pozorišta. Čuveni Herkul Poaro i Mis Markl ušli su u antologiju legendarnih književnih likova.

Profimedia

Agata se školovala kod kuće, u porodici sa vrlo ezoteričnim načinom života, pa je tako, po nekim izvorima, verovala da je njena majka Klara vidovita i da ima sposobnost da sagleda „drugu viziju“. Majka je odigrala značajnu ulogu u njenom odrastanju i obrazovanju, učeći je da čita i piše, svira mandolinu i klavir. Ohrabrivala ju je da piše kratke priče i poeziju. U Egiptu je napisala svoj prvi roman. Za vreme Prvog svetskog rata radila je kao medicinska sestra, a tokom Drugog u bolničkoj apoteci, što se pokazalo i kao neiscrpna inspiracija za pisanje, jer su mnoga ubistva u njenim romanima počinjena otrovom. U knjizi „Kod belog konja“ ubistvo je počinjeno talijumom, a njen opis trovanja je bio toliko precizan da je jednom lekaru pomogao da reši slučaj. S druge strane, iako je bila jedna od najpopularnijih književnica na svetu za čiji je život interesovanje medija bilo ogromno, Agata nije volela senzacionalizam i pojavljivanje u javnosti. Za predstavnike sedme sile je govorila: „Nikad nisam volela novinare. U svim svojim knjigama sam ih ubila.”

Udaje se za Arčibalda Kristija 1914. godine, sa kojim je imala ćerku Rozalindu, svoje jedino dete. Od Kristija se razvodi 1928. nakon saznanja da ju je prevario. U tom periodu je, u jednom momentu, nestala. Sprovedena je istraga i pronađena je posle jedanaest dana u jednom hotelu u koji se prijavila pod lažnim imenom. Pravdala se da je nestala zbog gubitka pamćenja, ali je u blizini pronađen njen slupani auto, tako da je njen nestanak do danas ostao misterija. 1930. godine se udala za arheologa Maksa Malovana sa kojim je bila u braku četrdeset šest godina, sve do svoje smrti. Ostale su zabeležene neke od njenih izjava vezanih za brak: „Muževi nisu bezbedni da ispričaju istinu o svojim suprugama! Smešno, ali žene mogu ispričati istinu o svojim muževima.“, „Arheolog je najbolji muž koga žena može imati. Što ona postaje starija, to će joj više pokazati interesovanje.“

Profimedia

Prvi roman, „Tajanstveni događaj u Stajlsu“, objavila je 1920. godine i u njemu se prvi put pojavljuje Herkul Poaro, vodeći lik u njena trideset tri romana i nekoliko kratkih priča. Ostaju upamćeni kao najslavnija spisateljica detektivskih romana prošlog veka i najslavniji detektiv svih vremena koji se ikada pojavio u knjizi. Džejn Marpl je Agata predstavila čitaocima deset godina kasnije, u romanu „Ubistvo u parohijskom domu“. Pisala je punih 56 godina, a neki od njenih najpoznatijih romana su „Ubistvo Rodžera Akrojda“, „Misterija plavog voza“, „Tajna sedam satova“, „Ubistvo u Orijent ekspresu“, „Smrt na Nilu“, „Deset malih crnaca“, „Karte na stolu“, „Ubistvo u tri čina“ i drugi. Po mnogima od njih snimljeni su filmovi. Tokom Drugog svetskog rata napisala je „Zavesu“ i „Uspavano ubistvo“, kao poslednje slučajeve Poaroa i Marpl, i rukopise dala suprugu da ih čuva. Objavljeni su tek 1975., i 1976. godine, punih 35 godina pošto su napisani.

Godine 1956. imenovana je za komandanta Reda Britanske Imperije, a već sledeće postaje predsednik „Kluba detektiva“. 1971. dobija najveće nacionalno priznanje, orden Britanskog kraljevstva i titulu Dame. Od sopstvenih romana, njen omiljeni je bio „Ukleta kuća“ za koji je rekla: „Od pet napisanih knjiga samo jedna predstavlja pravo zadovoljstvo, ostale su posao. „Ukleta kuća“ je bila pravo zadovoljstvo.“ Uspeh je definisala na ovaj način: „Tajna uspeha je samo u tome da se pokreneš.“, ali je zato smatrala i da: „Srećni ljudi ne postižu uspeh: oni su tako u miru sa sobom da ih jednostavno ne zanima ništa drugo.“. Umrla je 12. januara 1976. godine,  u svojoj kući u Volingfordu, u blizini Oksforda. Po nekim tvrdnjama bolovala je od Alchajmerove bolesti.

 

 

 

 

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike