Gradski poljoprivrednici novi hit i u Srbiji: Žive usred velegrada, a gaje hranu kao na selu!

25.04.2021

06:00 >> 09:21

0

Autor: R.M.

Urbani povrtari sve su prisutniji u svetu, a ovaj trend preneo se u skoro sve gradove, čak i prestonicu naše zemlje

Gradski poljoprivrednici novi hit i u Srbiji: Žive usred velegrada, a gaje hranu kao na selu!
Copyright

Prema podacima Ministarstva poljoprivede Sjedinjenih Američkih Država čak 15 odsto hrane u svetu uzgaja se u gradovima, odnosno urbanim centrima.

Urbane bašte nisu popularne samo zbog toga što u njima možete proizvoditi hranu, već i zbog toga što predstavljaju svojevrstan vid rekreacije, ali i opuštanje od svakodnevnih stresova kojima su izloženi stanovnici gradova.

Foto: Profimedia

Zato i ne čudi da je ovaj trend popularan i u Srbiji jer, maltene, nema balkona ili terase na kojoj se, pored cveća, ne nađe makar neko začinsko bilje poput nane, bosiljka ili mirođije.

Može iza zgrade, a može i na terasi

Međutim, postoje i ljudi koji se mnogo ozbiljnije bave proizvodnjom hrane u urbanim uslovima.

Maca B. (48) i Marko R. (41) su dvoje Beograđana koji su odlučili da se okušaju u proizvodnji hrane u gradskim uslovima. Ona na parčencetu zemlje iza svoje zgrade, a on na svojoj terasi.

Maca B. kaže za “24sedam” da je to majušno parče zemlje, koje je pronašla, najveći izvor njenog zadovoljstva. A, slučajno ga je otkrila. Kako dodaje, bavi se intelektualnim radom, koji zahteva sve njeno vreme i pažnju. Greške su nedopustive. Igrom slučaja, preselila se iz centra grada na, sedam kilometara udaljenu, periferiju. Sve vreme je gajila cveće u kući, a posle preseljenja i na terasi. Do vanrednog stanja nije joj palo na pamet da napravi bašticu iza svoje zgrade.

Ašov, motika i krompir

– Sve što su stručnjaci i naučnici rekli o baštovanstvu i novom trendu u svetu, koji je zaživeo i u Srbiji, je tačno. Prvi put kada sam uzela ašov u ruke i potpuno nespretno pokušala da riljam, bio je, ujedno, i početak spoznaje da je to za mene čista sreća! Posadila sam rukolu, šest struka paradajza, tri kućice krastavaca, salatu, koja mi nije uspela. Ali, sam silazila sa petog sprata svakodnevno i brinula o svojim biljkama. Najlepši poklon za prošlogodišnji rođendan, koji je u maju, bio mi je kada sam prvi put na stolu imala salatu od rukole, koje su baš tog dana bile spremne za branje – iskrena je ona.

Maca B. u bašti iza svoje zgrade, Foto: L.B.

Kako dodaje, danas, u pola šest, silazi u bašticu da završi riljanje i posadi 10 krompira, koje je namerno ostavila da puste klice.

– Savetujem svima da pokušaju. Sve moje brige, problemi, umor, bol, ali i sve ostalo negativno što mi se nakupi, nestaju onog časa kada zgazim na zemlju. Kad uronim ruke u nju. Čekam da otopli pa da hodam bosa po njoj. A, neću da pominjem trenutak kada ugledam da mi je nešto niklo. Srećnije osobe od mene tada na svetu nema – ističe Maca.

Marko živi u centru grada i ima veliku terasu. Iako je terasu godinama krasilo cveće, jednom mu je palo na pamet da bi mogao da zasadi voće i povrće.

– Pre nekoliko godina u jednom od korita sa cvećem na terasi nikla je jabuka. Nemam pojma kako, verovatno je seme donela neka ptica ili je nekako doletelo. Tek, odlučio sam da je ne diram i ona je tako nastavila da raste. Međutim, palo mi je na pamet da bi bilo super da posadim još neko voće, iako sam znao da od njega ne može biti mnogo koristi u ovim uslovima. Tako smo posadili vinogradsku breskvu, još jednu jabuku i šljivu džanariku. Posle nekoliko godina dobili smo i prve plodove! Naravno, nema tu godišnje više od dva, tri kilograma voća ali je, zapravo, najlepše od svega gledati to drveće svakog proleća kako cveta i napreduje – priča Marko za “24sedam”.

Procvetale jagode, ruzmarin i jabuka u bašti Marka M., Foto: R.Marković

Međutim, ovo je bio samo početak njegovog urbanog baštovanstva, pa je ubrzo nabavio sadnice kupine i maline, a počeo je da sadi i drugo “sitnije” bilje.

Seme i saksije

– Najviše volim da nešto odnegujem iz semena, ređe kupujem sadnice. Seme nabavljam u kesicama, koje možete kupiti čak i u prehrambenim radnjama. Za nekoliko stotina dinara možete kupiti količinu za nekoliko ozbiljnih bašti. Najlepši osećaj je kada nešto posadite, a onda posle nekoliko dana vidite kako se mali izdanci probijaju iz zemlje i počinju da rastu. Trenutno u bašti imam rukolu, bosiljak, peršun, nanu, ljutu papričicu, malinu, kupinu, jagode a prethodnih godina uspevao mi je i krastavac. Takođe, gajim beli luk, a svake godine posadim i čeri paradajz. Naravno, uvek se mesta nađe i za biljke poput koprive i kamilice, koje koristim za čaj. Inače, sve ovo ne zahteva previše rada, ali je potrebno dosta strpljenja i ljubavi, ali na kraju svaka biljka vas nagradi – ispričao je Marko.

Maca B. sadi krompir iza zgrade u kojoj živi, Foto: L.B.

40 kvadrata pored ograde hrani četvoročlanu porodicu 

Agroekonomista i penzionisani profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić objasnio je za “24sedam” da se pod urbanom poljoprivredom smatra sve od saksijske proizvodnje bilja “na kuhinjskom prozoru” do proizvodnje na terasama ili na zemljištu u urbanim sredinama.

– U kućnoj radinosti se mogu gajiti od začinskog, aromatičnog bilja, kao što su mirođija, bosiljak, peršun, do sitnog povrća, kao što su ljuta papričica i slično. Zatim tu je proizvodnja na terasama, koja može da obuhvata i proizvodnju paradajza u saksijama ili posudama uz ogradu terase, gde može da se vezuje, paprike, ribizla, malina, krastavac i slično. U kućnoj proizvodnji može na zastakljenim terasama da se gaje agrumi limun, narandža i slično – kaže Ševarlić i dodaje:

Miladin Ševarlić, Foto: Printscreen Youtube Jutarnji Program TV HAPPY

– Zatim tu je proizvodnja u dvorištima zgrada, posebno u individualnim dvorištima i mini-plastenicima. Recimo, na 40 kvadrata pored neke ograde, možete da napravite “plastični tunel” u kome možete proizvoditi krompira, pasulja i sitnog povrća i voća za četvoročlanu porodicu i to za godinu dana – kaže Ševarlić.

On posebno naglašava proizvodnju na nekorišćenom zemljištu, koje nije privedeno nameni.

– Te površine mogu da budu velike čak i do dva hektara. Po našim propisima, sve što je preko dva hektara podleže obavezi javnog licitiranja zakupa, ali ispod toga ne mora. A to su značajne površine, posebno u delovima pored reka, gde se mogu napraviti plastenici sa veoma značajnom proizvodnjom jer imate i pristup vodi i pristup tržištu. A posebno, ako je blizu zgrade možete da provedete dosta vremena u “rekreativnoj” proizvodnji od koje možete i zaraditi – objašnjava Ševarlić.

Popularno u Rusiji, SAD, Kubi…

Kako tvrdi, u pojedinim zemljama urbanisti čak projektuju terase na poseban način, kako bi omogućile vlasnicima stanova da se bave urbanim baštovanstvom.

– Urbanisti na tim zgrada projektuju u posebnim prostorijama sistem prozora od poda do plafona, kako bi što veća površina svetlosti prodirala u njih i omogućavala proizvodnju različitih biljaka. Najbolji primer urbane poljoprivrede bio je u takozvanim socijalističkim zemljama gde su postojale posebno izdvojeni rejoni poljoprivrednog zemljišta, sa urađenom putnom mrežom i vodovodom.

Foto: R. Marković

 

Ševarlić kaže da, sem baštovanstva, postoji i urbano pčelarstvo, pa čak i gajenje životinja.

– Imate urbano pčelarstvo na splavovima na Dunavu. Nešto je teže organizovati gajenje životinja, ali ima primera i takve proizvodnje u urbanim sredinama, kao što je uzgoj prepelica za proizvodnju prepeličjih jaja. Isti je slučaj za proizvodnju mesa kunića – objašnjava on.

Najočigledniji primer ovoga su fotografije kokošaka koje je sam Ševarlić zabeležio na Novom Beogradu.

Živina u dvorištu Trezora poreske uprave na Novom Beogradu, Foto: Miladin Ševarlić

Pročitajte još
Ševarlić kaže da se u ruskim “dačama”, odnosno vikend-naseljima, obezbeđuje i do 80 odsto povrća, voća i cveća, od ukupne prozvodnje u Ruskoj federaciji.

– A naročitu ekspanziju taj model urbane poljoprivrede imala je Kuba. Danas je sve popularniji i u SAD. Urbana poljoprivreda nije prisutna samo na slobodnom zemljištu i prostorima, već i na ravnim krovovima. A postoji i prečišćavanja otpadnih voda iz zgrada koje se koriste za navodnjavanje tako organizovane poljoprivredne prozvodnje – dodaje ovaj agroekonomista.

Čak 50 kilograma jagoda na terasi

Ševarlić kaže da se jagode mogu gajiti čak u plastičnim kanalizacionim cevima.

– Celom visinom terase i na razmaku 25 centimetara možete da napravite stubove od kanalizacionih cevi, izbušite otvore i posadite jagode na spratnost. Imate čiste jagode i samo je pitanje da ih navodnjavate. Na jednoj terasi možete da proizvodete i do 50 kilograma jagoda u takvom sistemu jer imate sorte koje su stalnorađajuće tokom čitave vegetacije, a o tome se treba konsulstovati sa stručnjacima.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike