"Skoro polovina meda u radnjama je šećerni sirup! Prodaju ga za 800, a košta ih samo 70 dinara"

22.05.2021

18:00 >> 19:10

0

Autor: R.M.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović tvrdi da je realna cena pravog meda minimum 1.000 dinara za cvetni, odnosno 1.300 za ba

"Skoro polovina meda u radnjama je šećerni sirup! Prodaju ga za 800, a košta ih samo 70 dinara"
Copyright Foto: Profimedia

U najvećoj akciji otkrivanja lažnog meda koju je organizovala država utvrđeno je da čak 40 odsto ovog proizvoda u rafovima uopšte nije pravi med, a predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović kaže za “24sedam” da je ovo tek početak.

Živadinović je uveren da je mnogo više meda na rafovima falsifikat.

– Ima mnogo firmi koje se time bave. U ovoj akciji uzeto je samo 200 uzoraka u raznim delovima Srbije i utvrđeno je da je 40 odsto meda neispravno. Istraga se još uvek vodi, a čak je u čitavu priču uključen i Interpol na međunarodnom nivou, pa sada tu učestvuju i mnogi naši organi od finansijske do sanitarne inspekcije – objašnjava on.

Prodaju šećer, na etiketi piše med

A ako vas zanima šta se sve prodaje pod etiketom meda odgovor je jednostavan – šećer i njegovi sirupi!

Prodaja lažnog meda je i utaja poreza

Živadinović kaže da se prodajom falsifikovanog meda i utaji porez.

– Ako ste stavili na etiketu je med a nije, onda ste i porez utajili, jer je porez na med 10 odsto a na šećerne proizvode 20 odsto – objasnio je on.

Živadinović objašnjava da se med može “falsifikovati” mešanjem pravog meda sa šećerom ali su češći slučajevi “čistog falsifikata” kada u pakovanju nema ni trunke meda već se stavljaju razne šećerne mešavine.

– Što se tiče čistih falfifikata tu može biti izvor šećer koji se kuva sa vodom a u koji se dodaju hemikalije, uglavnom kiselina. Drugi nači je da se kupi glukozno-fruktozni kukuruzni sirup. Taj sirup je jako jeftin, a ima gustinu meda. Tu nema mešanja, samo ga kupe i stave u teglu. Ima onih koji mu dodaju veštačke boje da bi dobili boju bagremovog ili livadskog meda. Ali iskusno oko to lako prepozna jer taj med nema nikakvog polena, proteina i bilo čega što bi ga zamutilo. Kroz njega se sve vidi, a kada je med prirodno obojen on je mutan. Treći način je da se dodaju bonbon sirupi. Taj med miriše kao bonbon a nedavno smo našli jednog proizvođača koji ga je prodavao deci – objašnjava Živadinović.

On kaže da lažnog meda ima bukvalno svuda – od malih radnji do veletrgovina.

Pixabay

– Oni taj med kupuju po niskoj ceni. I bukvalno više im odgovaraju falsifikati jer zarađuju više. Mali je broj trgovina koje prodaju pravi med jer je on dosta skuplji – dodaje Živadinović.

Lažni med prodaju 10 puta skuplje od cene koštanja

A računica je, kaže, jasna.

– Bagremov med u otkupu košta oko 800 dinara i to na bure. I sad, ako otkupljivač plati tu cenu, da li će onda u radnji da ga prodaje po toj ceni? Naravno da neće. Zato ispod 1.300 dinara bagremov med ne može da košta u prodavnicama. Može eventualno cvetni da bude oko 1.000 dinara, a ostali teško – objašnjava on.

Pročitajte još:
Ali zato lažni med košta smešno jeftino. Živković tvrdi da u zavisnosti od toga šta se u njega stavlja, kilogram ne košta više od 70 dinara.

– Njih ponekad više košta ambalaža nego sam med – dodaje on.

Pixabay/PollyDot

Živadinović je naglasio da Srbija nema zakon po kome bi kažnjavala one koji se bave falsifikovanjem hrane. On je naveo primer Holandije gde, tvrdi on, falsifikatorima se zatvara firma dve godine i nemaju mogućnost da je otvore na članove porodice.

Međutim, problem je što se prodavcima ne isplati da kupuju med po realnoj ceni. Zbog toga su u njegovom udruženju odlučili da sami naprave pogon za pakovanje i preradu.

– Tek pre nekoliko dana se pojavio jedan market koji je odlučio da prodaje naš med. Otkupljivači ne žele da ga prodaju jer im je previše skup. Ali mi smo odlučili da se izborimo sa nelojalnom konkurencijom i idemo u to do kraja – naglasio je Živadinović.

Kinezi naprave med kao da je pravi

Svetsko tržište je preplavio falsifikovani med a Živadinović kaže da “oni urade što niko ne ume”.

– Recimo, ako je zakonski minimum dijastaze osam, oni ga naprave da ima tačno toliko. Ili, na primer, zakonski procenat bagremovog meda mora biti minimum 20 odsto u tegli da bi se mogao tako zvati. A nalazili su u nekim pošiljkama da je bio čak 40 odsto! Ja vam kažem da naše pčele ne umeju da naprave takav med! Naravno, sve se to može utvrditi ali su potrebne jako opsežne analize – objasnio je Živadinović.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike