Hoće li mladići iz dijaspore služiti vojsku? Evo da li ima izuzetaka
03.10.2024 | 14:47
Naši državljani u inostranstvu će najverovatnije pozive dobijati preko diplomatsko-konzularnih predstavništava
Obavezno služenje vojnog roka u Srbiji ponovo će biti uvedeno od septembra 2024. godine, nakon što je suspendovano 2011. godine.
Prva generacija regruta koja će biti pozvana uključuje mladiće rođene 2006. godine, koji će ove godine postati punoletni, a u narednim godinama, svi 19-godišnjaci koji ispunjavaju zakonsku obavezu.
S obzirom na to da je vojni rok obavezan za sve punoletne muškarce iz Srbije, postavlja se pitanje nekih izuzetaka za one koji žive u dijaspori.
Kako se saznaje, svi državljani Srbije, bez obzira na to gde trenutno borave - bilo da su u Beču, Roterdamu ili Štutgartu - dobiće poziv za obavezno služenje vojnog roka.
- Svaki državljanin Republike Srbije tih određenih godina postaje vojni obveznik, što će reći ta zakonska obaveza važi za sve naše državljane, bez obzira gde trenutno žive. Ako imamo u vidu kako je to ranije bilo, odnosno, kako su se pozivali naši državljani čije je prebivalište bilo u inostranstvu, pretpostavljam da će i sada ti naši državljani pozive dobijati preko diplomatsko-konzularnih predstavništava i po zakonu oni moraju da se odazovu pozivu za vojsku kao i bilo koji drugi državljanin Srbije – objašnjava za “Blic” Zoran Dragišić, profesor Fakulteta bezbednosti.
Izuzeci od ovog pravila, međutim, postoje.
- Obaveza odazivanja ne važi za one koji imaju i državljanstvo zemalja u kojima nema obaveznog vojnog roka i onda oni mogu da se pozovu na državljanstvo te države i imaće pravo da vojsku ne služe ni u Srbiji. Ali, ako imaju državljanstvo države u kojoj postoji obavezni vojni rok, onda imaju mogućnost izbora – ili da odsluže vojni rok u toj državi ili u Srbiji. Svejedno, odslužen vojni rok u bilo kojoj državi, smatra se odsluženim vojnim rokom i kod nas – precizira Dragišić.
On napominje da je teško reći o kojem broju potencijalnih vojnih obveznika iz dijaspore je reč, a što se tiče regruta koji su u Srbiji, on se nada da stručnjaci iz generalštaba Vojske Srbije „imaju sasvim jasne cifre na koliko ljudi mogu da računaju da će proći buduću zakonsku obavezu vojne obuke“.
Dragišić dodaje i da u našoj zemlji ima dosta mladića koji imaju i državljanstvo Hrvatske u kojoj je takođe uvedena zakonska obaveza služenja vojske, ali i da očekuje da većina njih onda kao zemlju u kojoj će morati da odsluže vojni rok izabrati Srbiju.
Prigovor savesti, kao ustavno pravo svakog građanina Srbije, mogao bi biti ključni problem za realizaciju obaveznog vojnog roka ali je načelnik generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović nedavno rekao da se prigovor savesti "ne može ignorisati", ali i da postoje mehanizmi koji one koji se pozovu na prigovor savesti ipak mogu „odvesti“ u kasarnu.
- U vojsci postoje zanimanja i specijalnosti u kojima se ne zahteva i za koja ne morate da se obučavate da držite pušku. Ali i ti regruti biće na obuci. Oni koji ne bi bili obučavani za pucanje bili bi u vojnom roku u trajanju od 155 dana. Nema razlike između verskih i nacionalnih elemenata u vojsci, pa tako možete da budete i vatrogasac u vojsci – poručio je Mojsilović.
BONUS VIDEO