Najbolja učiteljica u Srbiji pokrenula inicijativu: "Deca donose grickalice i peciva za užinu, odlučila sam da to promenim"! (FOTO)

10.04.2022 | 18:56

Autor: Dijana Antonijević

Inicijativu za zdrave školske užine u Srbiji pokrenula je učiteljica Vesela Mačkić

Copyright Foto: Instagram/mackicl

Šestoro učenika prvog razreda Ekonomske škole u Nišu otrovalo se prošle nedelje, za vreme velikog odmora, brzom hranom iz kafića u blizini škole. Nažalost, ovi slučajevi su česti u našoj zemlji pa se tako poslednjih godina u srpskih školama otrovalo više od 200 učenika.

Deca iz Niša su prošla sa lakšim simptomima, ali posledice mogu biti mnogo gore.

U mnogim državama Evrope zabranjena je nezdrava hrana u blizini škola, pa tako, recimo u Rumuniji više ne smeju da se prodaju hamburgeri, pice, čipsevi i druge slane i slatke grickalice koje spadaju u nezdravu hranu. Tako je i u Londonu još pre pet godina objavljena zabrana za kioske brze hrane u krugu od 400 metara od škola.

Ta mera, u okviru Plana za London, predviđa da svi novi fast-fud restorani, uključujući i one u kojima se prodaju pržena piletina, pica, kao i riba i pomfrit, moraju da se obavežu da će da ispunjavaju minimum standarda zdrave hrane pre nego što dobiju dozvolu za rad.

Tako je inicijativu za zdrave školske užine u Srbiji pokrenula učiteljica Vesela Mačkić koja predaje u novosadskoj osnovnoj školi "Ivan Gundulić".

- Posmatrajući svoje učenike i njihove navike da u većem broju donose grickalice i jednoličnu hranu iz pekare odlučila sam se da inicijativom o zdravoj užini to promenim. Uzdala sam se u podršku roditelja i jačinu koju grupa može da ima na svakog pojedinca. Odlučili smo da menjamo loše navike i budemo primer kako jedna inicijativa može imati puno pozitivnog efekta - kaže učiteljica za 24sedam i dodaje:

- Sa prethodnom generacijom učenika uredila sam jednu malu biobaštu u dvorištu škole a kasnije smo podigli i plastenik u kojem svmo uzgajali povrće.  Tu inicijativu su prihvatili i ostali učitelji škole kao i profesorka engleskog koja svakodnevno sa učenicima od prvog do osmog razreda sadi i rasađuje različite biljke. Pripremajući zdravu užinu deci, roditelji im se više posvećuju, pokazuju da im je stalo. Deca se utrkuju ko je će doneti lepšu, raznovrsniju i dekorativniju užinu. Raduju se velikom odmoru i momentu kad će pokazati svoj zdrav izbor, trud svojih roditelja i pojesti sa uživanjem svoj obrok. Pojedini učenici su uz užinu dobijali i motivacione poruke od svojih roditelja za što uspešniji dan, što je dodatno oplemenjivalo samu inicijativu.

Vesela Mačkić ( mackicl) • Instagram photos and videos
 

Ona kaže da se nada da postoji dovoljno volje kod dece i roditelja da u školama u Srbiji zaživi zdrava ishrana.

- Zdrava ishrana, više voća i povrća u đačkim obrocima i obnova školskih kuhinja treba da budu ciljevi Ministarstva prosvete. Pojedini učenici su i po osam sati u školi i za to vreme pojedu sendvič ili neki kroasan i tako svaki dan. Smatram da je to neprihvatljivo i da to treba da se promeni. Značaj pravilne ishrane naročito dolazi do izražaja u detinjstvu, odnosno kad se deca razvijaju i rastu, kad su fizički aktivni i intelektualno anagažovani kroz učenje. S obzirom da je zdrava ishrana preduslov za zdrav život, njen osnovni zadatak je da obezbedi optimalne količine hranjivih sastojaka za normalan fizički, intelektualni i emotivni rast i razvoj. Ukoliko razmišljamo zašto su deca bolešljiva, pospana, bezboljna, bez energije velika verovatnoća je da je to zbog loše ishrane - kaže učiteljica Mačkić.

Kako objašnjava, u drugim zemljama puno značaja pridaju ishrani dece u školi. Vrlo često je čitav tim nutricionista je angažovan kako bi se sastavio dobro izbalansiran jelovnik.

- Ne vidim razlog zašto to ne bi moglo kod nas - kaže ona.

Vesela Mačkić  • Instagram photos and videos
 

Da bi došlo do promene u ishrani kod dece neophodan je prvi korak, a učiteljica objašnjava da sve počinje od navika kod mališana.

- Prvi korak je svakako promena prehrambenih navika kod dece i organizacija roditelja u pogledu spremanja užine. Uporedo sa tim mi u školi gajimo različite biljke i učimo o različitim biljkama koje su bogate vitaminima. Uspešno smo gajili i krastavac, paradajz i različito začinsko bilje. Učenici su se radovali plodovima i novim ukusima a naročito zato što su i sami učestvovali u uzgoju tih biljaka - kaže učiteljica iz Novog Sada.

Učiteljica je napravila taj prvi korak i pokrenula inicijativi, a sad je sve na prosveti, roditeljima, ali i deci.

- Mi smo kao razred uradili istraživanje naše okoline. Rezultat istraživanja je bio poražavajući u smislu da u okolini škole postiji veliki broj pekara i prodavnica brze hrane a veoma malo prodavnca gde se može kupiti nešto zdravo. Zajedno sa učenicima pokušaću da pokrenem inicijativu da se to promeni. Kontaktiraćemo određene ustanove zadužene za javno zdravlje  i izneti predloge za promenu izbora u okolini škola. Želimo da prenesemo stav, koji su i mnogi drugi naučnici putem različitih istraživanja izneli, da slaba ishrana i neizbalansirani obroci utiču na sve veću pojavu hroničnih zdravstvenih problema kod dece poput gojaznosti i dijabetesa, kao različitih poremećaja u ishrani. Dok se globalna promena ne desi inicijativa zavisi od motivisanosti roditelja da istraju u izboru zdravih opcija za svoju decu- zaključuje Mačkić.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Vesela Mackic (@mackicl)

Ova učiteljica poznata je i omiljena među decom i roditeljima, a najviše zbog svojih inovativnih stavova i vedrog duha.

Ona je ranije za naš portal ispričala da ne treba prihvatati to da 30 godina radimo na isti način i da bi nastavu trebalo prilagođavati okolnostima.

- Menja se okolina, deca se menjaju, moramo ih slušati i prilagođavati se njima. Mislim da možemo da radimo inovacije. Imate u svakoj profesiji ljude koji ne teže usavršavanu, ali kroz prethodnu i ovu školsku “korona godinu” moram priznati da se puno kolega dosta dobro snašlo. Vidim da su mnogi shvatili šta je ono što im nedostaje i pokazali inicijativu da se u tome edukuju. Vidim da postoji želja i incijaitiva i da shvataju da je lakše kada znaju nešto. Uprkos svemu naša prosveta ima izuzetno dobrih predavača. Samo mislim da je poenta da se prihvate primeri dobre prakse, predlozi kolega koji rade inovativnije i da se sve ubaci u sistem obrazovanja - objasnila je ona.

Zbog čega nam se truju deca?

Doktor Georgios Konstantinidis iz Udruženja pedijatara Srbije za 24sedam je ranije objasnio koja bakterija najčešće izaziva trovanje i mučnine, ali i koja hrana bi trebalo da se izbegava.

- Trovanje kod dece izaziva bakterija stafilokoka, to je direktno trovanje hranom. Najčešće se prenosi prljavim rukama, a u kliničkoj slici dominiraju povraćanje i ponekad proliv. Povraćanje počinje ubrzo nakon što su deca konzumirala te zaražene namirnice. Uzroci povraćanja i dijareje mogu biti i drugi - kaže dr Konstantinidis za naš portal.

BONUS VIDEO:

var player = new Clappr.Player({source: "https://media-24sedam.ott.solutions/media-24sedam/video_content/64c3d6126c143cbbdfa2636a/2022/04/01/64c4e9aeb45738d81958c6cc/uhd/64c4e9aeb45738d81958c6cc.mp4/playlist.m3u8",parentId:"#VMS_64c4e9aeb45738d81958c6cc",poster:"https://cdn.brid.tv/live/partners/20325/snapshot/987812_th_1649271108.jpg",playback: {preload: 'metadata',controls: false,playInline: true,recycleVideo: Clappr.Browser.isMobile,crossOrigin: 'anonymous',externalTracks: []}});

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam