Pogrešan izbor u tridesetim, dođe na naplatu u četrdesetim: 24sedam istražuje zašto se Srbi sve više razvode (2. nastavak)

05.10.2020

07:01 >> 14:15

0

Razvodi se najčešće završavaju sporazumno, a ukoliko nema sporazuma, to pretpostavlja težak spor, koji može da potraje i dve godine

Pogrešan izbor u tridesetim, dođe na naplatu u četrdesetim: 24sedam istražuje zašto se Srbi sve više razvode (2. nastavak)
Copyright Profimedia

Zatvorena vrata. Kroz njih, ipak, dopire svađa. Uvrede. Ružne reči. Najgore optužbe. Pretnje. Plač. Vrata se otvaraju. Sledi tresak. Neizvesnost. Deci se ceo svet ruši.

Kada se već odluče na razvod, supružnici svoju bračnu vezu okončaju na sudu. I dok se jedni raziđu sporazumno, bez prevelike buke, drugi razvodi su veoma burni.

Advokat Mladen Magdelinić
Foto: 24sedam/Goran Sivački

– Moje iskustvo govori da su najčešći razlozi za razvod braka ekonomske prirode, odnosno, finansijski problemi koji se potom reflektuju na porodične odnose. Klasični razlog poput preljube gotovo da se ne pojavljuje kao razlog za razvod. Jednakost polova i sve više žena koje su uspešne poslovne žene i nosioci porodice, takođe utiču na razvod brakova. Ako bih poredio, čini mi se da muškarci bračnu zajednicu najčešće napuštaju zbog druge partnerke, a žene zbog poremećenih odnosa u porodici, uglavnom prouzrokovanih nepovoljnom finansijskom situacijom. Ne bih mogao da sa sigurnošću kažem ko više zahtev za razvod podnosi, ali moje iskustvo govori da su do sada to više činile žene – navodi, za 24sedam, Mladen Magdelinić, advokat.

Razvodi se najčešće završavaju sporazumno, a ukoliko nema sporazuma, to pretpostavlja težak spor, koji može da potraje i dve godine. To podrazumeva, osim aktivnosti suda, i uključenje Centra za socijalni rad, ukoliko supružnici imaju decu.

– U dosadašnjoj praksi, najčešća su klasična prebacivanja između supružnika poput zanemarivanja dece, nevođenja računa o kući, izbegavanja porodičnih obaveza, a sve češće se kao razlog javlja psihičko i fizičko nasilje – objašnjava advokat najčešće razloge za razvod.

Statistika kaže da se muškarci i žene na razvod najčešće odlučuju u četrdesetim godinama.

– Jedan deo odgovora se sam nameće, ako znamo da je prosečna starost kada se u Srbiji stupa u brak za muškarca 34,5, a za ženu nešto više od 31 godine. Ako ste napravili pogrešan izbor u tridesetim, četrdesete predstavljaju poslednju šansu da grešku ispravite, zasnujete porodicu i dobijete decu. Danas ljudi brzo odustaju, pa umesto da kroz razne teškoće koje su sastavni deo života i braka zajedno rastu i razvijaju se, ljudi se odlučuju da započnu novu vezu, često naivno verujući da će taj novi odnos biti bolji i da će biti srećniji. Prava ljubav se ne povlači pred problemima već problemi pravu ljubav samo jačaju i ljude čine bliskijima – poručuje bračni savetnik Nebojša Savić.

Republički zavod za statistiku

Ne tako davno, razvod braka je bila sramota. Danas nije tako, ne zato što je razvod dobro rešenje, već zato što se kao društvena pojava omasovio.

– I dalje razvod sa sobom nosi mnoge tragične posledice o kojima se ne govori niti ćete ih videti na holivudskim filmovima koji se bave muško-ženskim odnosima. Zvanična stopa razvoda u Srbiji se poslednjih godina kreće između 25 i 30 odsto. To znači da, uprkos svemu, mi još imamo jednu veliku populaciju ljudi, između 70 i 75 odsto, koji ostaju u braku. Zdrav brak znači zdravo društvo i zdravu naciju. Brak između muškarca i žene je još najbolje mesto za odgajanje dece i budućih generacija – zaključuje Savić.

Deca su predmet manipulacije sopstvenih roditelja

Postoje slučajevi gde se deca na najgori mogući način zloupotrebljavaju da bi se bivšem partneru ili partnerki naneo bol, da bi se jedan supružnik osvetio drugom za rane iz prošlosti ili da bi se ispravila neka nepravda. Uprkos uvreženom mišljenju, to nije karakteristika samo očeva.

Nebojša Savić, privatna arhiva

– Prema statistici, u oko 70 odsto slučajeva deca se dodeljuju majci na staranje, što majkama pruža mogućnost da to zloupotrebe tako što će zabranjivati i otežavati očevima da redovno viđaju svoju decu, i što će im stalno govoriti negativno o njihovim očevima i slično. Najveća žrtva u svemu tome su deca, koja postaju predmet manipulacije sopstvenih roditelja. U praksi, uvek kažemo osobama koje su razvedene da su razvodom prestali da budu muž i žena, ali nikada neće prestati da budu otac i majka. Nažalost, ako je sam razvod bio težak i bolan, roditelji to često zaborave. S obzirom na to da deca mogu biti najveće žrtve razvoda, ovakvim neodgovornim ponašanjem im se samo nanosi još veća šteta i ograničavaju mogućnosti za razvoj zdravih porodičnih odnosa – upozorava bračni savetnik Nebojša Savić.

O starateljstvu nad decom odlučuje sud, uz obavezno davanje mišljenja organa starateljstva.

– Čak i kad je reč o postupku sporazumnog razvoda braka, gde se supružnici unapred odgovore o starateljstvu, takav predlog obavezno prolazi proveru od strane Centra za socijalni rad. Starateljstvo zavisi od mnogih okolnosti, obavlja se procena od strane Centra i suda. Obavlja se razgovor i sa roditeljima, procenjuju se uslovi u kojima će deca živeti, okruženje u kojem će boraviti… U najvećem broju slučajeva, kada su u pitanju manja deca, roditeljsko pravo samostalno vrši majka, što je i prirodno. Zajedničko starateljstvo znači da oba roditelja vrše zajedničko roditeljsko pravo, što praktično znači da situacija ostaje ista kao u braku, osim što braka nema. Dakle, identični su prava i obaveze, nema izdržavanja (alimentacije), jer oba roditelja vrše zajednički roditeljsko pravo. Ova situacija je u praksi retka, jer pretpostavlja idealne odnose između bivših partnera, podrazumeva potpuni dogovor oko dece i u pogledu boravka, viđanja, izdržavanja – navodi advokat.

Neretko je predmet spora između supružnika i imovina koju su doneli u brak ili je stekli tokom zajedničkog života. Kako navodi advokat Magdanelić, zakonski, sva imovina bračnih drugova koja je stečena u braku predstavlja zajednički imovinu sa jednakim udelima.

– U sudskom postupku je moguće dokazivati da je udeo jednog bračnog para veći ili manji od udela drugog ili da neka imovina ne predstavlja zajedničku, već posebnu imovinu. Podela imovine je postupak koji može da se vodi odvojeno od postupka razvoda braka, a ti postupci su po pravilu teški, dugo traju i dodatno dovode do pogoršanja odnosa bivših bračnih drugova – zaključuje advokat.

Koliko košta razvod?

Profimedia

Sudska taksa na tužbu iznosi 2.660 din. Toliko je i taksa na predlog za sporazumni razvod braka, a i taksa na presudu.
-To je sve od sudskih troškova. Ukoliko spor traje, mogu se obavljati i veštačenja, koja plaća unapred predlagač tog dokaza, a predujam za veštačenje može da iznosi od 15.000 dinara do preko 100.000 dinara. Osim sudskih, postoje i advokatski troškovi, a po advokatskoj tarifi, izlazak na ročište je 16.500 dinara, a podnesak 18.000 dinara. Najčešće, kada spor kraće traje ili je reč o postupku sporazumnog razvoda braka, sud odredi da svaka stranka snosi svoje troškove, a da se sudske takse podele, ali sud može da obaveže jednu ili drugu stranu da suprotnoj nadoknadi sve troškove.

 

Ni zbog preljube ni zbog para: 24sedam istražuje zašto se Srbi sve više razvode

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike