Najnovije istraživanje pokazalo: Krvni ugrušci se kod "AstraZeneke" javljaju gotovo jednako kao kod "Fajzerove" i "Modernine" vakcine

26.04.2021

06:08 >> 09:13

0

Vensku trombozu nakon primanja Fajzerove ili Modernine vakcine doživele su četiri osobe na milion datih doza, dok za AstraZeneku ta brojka iznosi pet nuspojav

Najnovije istraživanje pokazalo: Krvni ugrušci se kod "AstraZeneke" javljaju gotovo jednako kao kod "Fajzerove" i "Modernine" vakcine
Copyright Tanjug/AP Photo/Manu Fernandez

Nuspojave u vidu krvnih ugrušaka nakon primljene “AstraZeneke” gotovo da su jednako prisutne i kod mRNA cepiva “Fajzer” i “Moderna”, pokazalo je najnovije istraživanje Univerziteta Oksford.

Prema toj studiji, koja je objavljena 14. aprila, cerebralnu vensku trombozu nakon primanja “Fajzerove” ili “Modernine” vakcine, doživele su četiri osobe na milion datih doza, dok za “AstraZeneku” ta brojka iznosi pet nuspojava na milion datih doza.

Profimedia

Tako, iz ovih podataka vidimo da je razlika neznatna i da su obe brojke približno male. A, kako se navodi u istraživanju, “ovo je dokaz da vektorsko cepivo ne nosi bitno veći rizik od mRNA vakcina”.

“Nuspojave kao i kod svakog leka”

Ovu statistiku za “24sedam” prokomentarisao je i poznati srpski epidemiolog, virusolog i vakcinolog dr Radmilo Petrović, koji je istakao da svaka vakcina koja je napravljena je bezbedna, ali da, kao i kod upotrebe svakog leka, postoji mogućnost od pojedinih nuspojava.

Radmilo Petrović, Foto: Jutjub/ Printskrin/RTS

– Samo je bitno da taj broj ne prelazi određeni procenat i da vakcina daje znatno veću efikasnost. Svako cepivo štiti od koronavirusa i njegovih novih sojeva, ali kada su u pitanju nuspojave, svakako da ne možemo sa sigurnošću da govorimo koja je bolja. Veoma mali broj ljudi je imao loša iskustva, kod nas i nije bilo težih reakcija na primljenu vakcinu – objašnjava on i dodaje:

Situacija se politizuje

– Efikasnost vakcina ćemo znati kada prođe određeni broj meseci. U kinesku vakcinu “Sinofarm” ubačen je dodatak koji utiče na to da se poboljša imunološki odgovor na virus korona i da se antitela duže zadrže na mestu davanja vakcine.  Tačno je da se zaštita stvara nešto kasnije, ali za sada je najdelotvornija kada su u pitanju mutacije virusa, a ako mene pitate rekao bih i da je, zbog svoje tradicionalne metode proizvodnje, najsigurnija. Naravno da su i druge dobre, ali moglo bi se reći da se već neko vreme politizuje situacija. Svakako, trebalo bi detaljno ispitati svaki slučaj gde su osobe dobile trombozu – kaže dr Petrović.

Takođe, dr Radan Stojanović, profesor kliničke farmakologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, nedavno je za “24sedam” objasnio da je vakcina “AstraZeneka” jednako bezbedna kao i sve ostale koje imamo u zemlji, a na osnovu podataka iz kliničkih studija.

Jednako bezbedne vakcine

Prof. dr Radan Stojanović/Privatna arhiva

– Ta vakcina spada u takozvane vektorske, baš kao što je to i ruska “Sputnjik V”. Razlika je u tome što je za takozvani “nosač” izabran adenovirus šipanze, a ne humani. Još se razlikuje i dozni režim. Kada je ruska u pitanju, razmak između prve i druge doze je tri nedelje, a kod “AstraZeneke” on je 12 nedelja. Tada se stvara najviše antitela, odnosno najveća je imunogenost i njena efikasnost – objasnio je taj profesor.

Na pitanje zašto ljudi gube poverenje u tu vakcinu, odbijaju da je prime, a i u pojedinim zemljama je imunizacija ovom vakcinom obustavljena, on je rekao:

– Kod malog broja ljudi uočeo je stvaranje tromba ili krvnog ugruška. Od 15 miliona doza, ta pojava je uočena kod manje od 40 vakcinisanih. Najvažnije je da se ispita da li je broj tih takozvanih tromboembolijskih događaja veći kod vakcinisanih osoba nego kod nevakcinisanih. U državama gde je ta vakcina odložena u pitanju je mera opreza, dok se ne ispita šta se dešava, da li postoji uzročno posledična veza između pojave trombova i vakcinisanja – kaže prof. dr Stojanović.

U najvećem riziku nevakcinisani

Nasuprot tome, rizik od stvaranja tromboze, pokazuje ta studija sa Oksvorda, znatno je veći ukoliko obolite od koronavirusa, a niste primili vakcinu.

Tako, čak 39 nevakcinisanih osoba (na milion bolesnih) imao je problema sa krvnim ugrušcima, što je deset puta više nego ako se imunizujete “Fajzerovom” vakcinom, a osam puta više nego ako se cepite “AstraZenekom”.

Konkretno, u studiji se navodi da “od 489.871 pacijenta koji su primili mRNA cepivo (Fajzer ili Moderna), vensku trombozu u roku od dve nedelje nakon vakcinacije dobilo je njih dvoje, što zapravo iznosi četiri osobe na milion vakcinisanih”.

Pročitajte još
Sa druge strane, “od 513.284 bolesnika sa kovidom 19, vensku trombozu u roku od dve nedelje nakon dijagnoze razvilo je njih dvadeset, što daje 39 osoba na milion pacijenata”.

Drugim rečima, ako ste u strahu od krvnih ugrušaka, zaključak je da je veći rizik da ćete ih dobiti ako se ne vakcinišete i dobijete koronu, nego ako se cepite, bez obrzira na to da li ćete za imunizaciju izabrati “Fajzer” ili “AstraZeneku”.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike