Udar na „srpsku ljutu“: Zbog čega poskupljuje domaća rakija a pojeftinjuje strani viski

23.05.2021

05:43 >> 12:48

0

Za neke proizvođače akcizni udar na rakiju je očekivan, na neke nije , ali svi se slažu da nam ovo još jedno skupo usklađivanje sa EU ne treba baš u ovom

Udar na „srpsku ljutu“: Zbog čega poskupljuje domaća rakija a pojeftinjuje strani viski
Copyright Pixabay/Rebecca Holm

Srpska rakija će poskupeti a uvozni viski i votka pojeftiniti ali to nije jedina loša koje donosi najavljena izmena akcize na alkoholna pića. Posledice će bit mnogo teže i za celo tržište i za državnu kasu, upozoravaju za 24sedam najbolji srpski proizvođači ovog plemenitog pića.

– Ugostiteljstvo, koje je veliki kupac naših najboljih rakija je na kolenima zbog kovida, jedva smo uspeli da donekle suzbijemo sivo tržište a onda nas je snašlo ovo. Ljubitelji rakije mogu da očekuju da plate 100 do 200 dinara skuplje za svoje omiljeno piće a razlika u ceni od 400 do 500 dinara koja će se napraviti izjednačavanjem u korist viskija dobro će doći uvoznicima da smanje cenu ili te pare ulože u marketing, što mi teško uspevamo. To nam svakako u ovom trenutku nije trebalo – kaže nam Ivan Bogdanović, direktor užičke distilerije “RB Global”, proizvođača čuvene rakije “Stara sokolova”.

Viski i rakija svakako nije isto

Oba ova velika proizvođača kažu da ne znaju detaljne argumente „iz EU“ kojima se traže ovakve akcize, ali ističu da je to čudno, jer ne radi se o istom proizvodu. Dobijanje rakije od voća višestruko skuplje nego od žitarica ili krompira i repe i ona se među stručnjacima smatra mnogo plemenitijim pićem. Za litar šljivovice ili kruškovače premijum kvaliteta treba vam devet kilograma voća, za dunjevaču možda i 15. A cena šljive se kreće od 20 do 40 dinara, a dunje je prošle godine išla i do 70 dinara za kilogram. S druge strane, kilogram pivarskoj ječma, od koga se pravi viski, je manje od tridesetak dinara. A prema nekim računicama na internetu, za bocu viskija od 0,75 litara potreban je samo jedan kilogram žitarice.

– Ne znam za viski, ali možda vam orijentaciju da cena 90-postotnog alkohola u apotekama, a on se dobija slično. Litar košta 210 dinara, a to je 2,4 litra 40-procentnog alkohola, koliko ima alkoholno  piće – kaže Tomašević.

Vlada Srbije najavila je izmenu akciznog zakona i ujednačavanje trošarine na sva alkoholna pića. Ujednačavanje zvuči dobro i fer i ima prizvuk poštene tržišne konkurencije ali u praksi to znači da se sa naplatom proizvođačima 185 dinara po litru na domaćem tržištu prodate rakije zapravo povećava akciza za pedesetak dinara.

S druge strane, onima koji prodaju alkohol koji je nastao preradom žitarica krompira, repe i sl, kao što su viski, džin ili votka, akciza se na pomenuti novi iznos smanjuje za više od 160 dinara. Obrazloženje je slično kao i kod cigareta, koje nam svakih šest meseci poskupljuju „zbog EU“. Jednak način zaračunavanja akcize na sva jaka alkoholna pića, bez obzira na način dobijanja, je standard u EU.

Najdačali “domaću”: Popularni destilati pšenice, povrća i kakatusa, Foto:Pixabay/Pexels

– To je nešto što ne bi trebalo da se dešava, a pogotovo ne sada i ja sam zapanjen nekorektnim odnosom države. Stalno nam govore da je srpska rakija atraktivan srpski brend sa velikim potencijalom u svetu, a onda nam se kod kuće desi ovo. Kažu da tako mora „zbog EU“ ali mi smo od ulaska u Evropu još daleko pa mi ovo više izgleda kao podleganje uvozničkom lobiju koliko i političkom pritisku. To je nekorektno prema proizvođačima ali i prema proizvođačima voća, pa i kupcima, jer svi će trpeti, i nismo to sada očekivali – kaže za 24sedam Vukosav Tomašević, suvlasnik distilerije „Braća Tomašević“ iz Prijepolja, proizvođača poznate rakije „Ognjena“.

Da će trpeti kupci, ali i država, slaže se i Bogdanović.

– Ljudi će piti ili skuplju ili lošiju rakiju, ili će možda preći na viski. Dosad smo nekako uspeli da smanjimo sivu ekonomiju i prodaju rakije „ispod tezge“, sada bi to zbog ovoga moglo da se preokrene i vrati na staro. To bi značilo da će se u restoranima ponovo nuditi neproverena i potencijalno nebezbedna rakija od koje i oni koji piju i oni koji je nude na kraju imaju samo više štete nego koristi. A prodaja preko horeka sektora je 60 odsto legalno prodate rakije u Srbiji – ističe Bogdanović.

Vukosav Tomašević dodaje i da je 60 do 70 odsto rakije u Srbiji u sivoj zoni , a to je 200 miliona evra koje država gubi na akcizama i porezima. A sa izmenjenim akcizama i manjom legalnom prodajom, trpeće i proizvođači voća, koji neće imati kome da prodaju svoju robu.

Šta dalje

Za razliku od Bogdanovića i Tomaševića, Ivan Urošević, direktor distilerije “TOK” sa Goča, koja stoji iza brenda istoimene rakije i predsednik UO Saveza proizvođača rakije, iznenađen je što ovakav potez država nije povukla ranije.

Pročitajte još:

– Očekujem to od 2014. godine i bilo je pitanje trenutka. U utorak smo obavešteni na sastanku sa ministarstvima finansija i poljoprivrede da više ne može da se odlaže usaglašavanje sa EU, zbog otvaranja poglavlja. Trenutak nije povoljan i izmena akcize će verovatno uticati da se smanji broj novih proizvođača, a u poslednje dve godine smo sa 350 porasli na 700 proizvođača, a tu je i kovid i situacija sa restoranima. Ali ja sam sa sastanka otišao s optimizmom, jer mislim da postoji namera Vlade da nađe načina da se to kompenzuje na način na koji neće bosti oči Evropskoj uniji. I njima je interes da se zaštiti nacionalni proizvod. Formirana je radna grupa, u kojoj su i proizvođači, pa čekamo rezultate  – kaže Urošević.

Šta će biti dalje, videćemo, jer ni promena akcize još nije formalno sprovedena. Ivan Bogdanović se zalaže da odlaganje ili bar faznu primenu a Vukosav Tomašević za subvencije za otkup voća ili izvoz, i to tolike da potpuno anuliraju gubitke zbog akcize.

– To je i legalno i legitimno, samo treba dobra volja. I druge zemlje tako štite svoje proizvođače i nacionalni proizvod – zaključuje Tomašević.

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike