Kako to drugi mogu bolje: Iz inostranstva nam stižu luk i krompir, ali i šibice, mrtvački sanduci i - kosa

22.05.2021

05:34 >> 16:51

0

Na listi nesvakidašnjih stvari koje naša zemlja uvozi nalazi se i metalna dugmad za manžete, koje najviše uvozimo iz Kine, Nemačke i Turske

Kako to drugi mogu bolje: Iz inostranstva nam stižu luk i krompir, ali i šibice, mrtvački sanduci i - kosa
Copyright Pixabay

Iako Srbi tvrde da mogu”da prehrane pola Evrope”, u zemlji se nastavlja trend nabavke voća i povrća iz inostranstva, pa nam s tuđe njive stiže i nimalo egzotična roba poput paradajza, crnog i belog luka, pasulja, jabuka, šljiva… a iz dalekih fabrika i neke “bizarne” stvari kao što su igle, led, kosa, dugmad, perje…

Iako se uz pomoć subvencija države sve više građana okreću voćarstvu i povrtarstvu, to nas nije omelo da prošle godine uvezemo, recimo, više od 10.000 tona crnog luka, što nas je koštalo 4,2 miliona dolara ili belog, zašta smo platili 2,8 miliona dolara za vešto više od 1.200 tona.

Čak nam i krompir stiže iz Evrope, Foto: Pixabay

Iako na pijaci ilil u supermarketima biramo između “gradištanca” i “tetovca”, u stvari je velika verovatnoća da ćemo kupiti pasulj sa neke mnogo dalje lokacije nego što je sever Makedonije ili istok Srbije. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija pasulj uvozi iz Poljske, Kirgistana i Egipta a u 2020. godini nam je tako stiglo 14.705 tona pasulja.

Slično je i krompirom, koji doduše dolazi sa manje egzotičnih destinacija. Lani je stiglo 9.500 tona krompira, ponajviše iz Francuske, Holandije i Italije.

Veliki proizvođalči i veliki uvoznici jabuka. Foto: Pixabay

Pored povrća, Srbija je prethodne godine uvezla i 26.600 tona jabuka (11,2 miliona dolara), 1.000 tona šljiva (490.000 dolara), iako smatramo da smo veliki izvoznici tog voća i za njega tražimo nova daleka tržišta, poput indijskog. A domaće nismo u mogućnosti da podmirimo ni sa bostanom, jer u prošloj godini smo iuvezli 25.500 tona lubenice (7,8 miliona dolara).

Razumljivo je što smo uvezli sirovu kafu sa kofeinom za 55 miliona dolara i banane koje su koštale 62 miliona dolara, jer nismo tropska zemlja, pa možda i to što smo uvoznici duvana (79 miliona dolara), jer smo istovremeno i veliki izvoznici cigareta, ali je pitanje da li baš moramo da na svinjsko zamrznuto meso damo 58 miliona dolara,

Uvozimo i kosu, perje, šibice…

Da li je moguće da to ne može da se napravi ovde: Šibice, Foto: Pixabay

Iako je ogroman deo teritorije pod šumom, Srbije u 2020. nije bila u stanju za sopstvene potrebe obezbedi dovoljan broj mrtvačkih sanduka, nego ih je uvozila iz Slovenije, Mađarske i BiH. Spisku “bizarnog” uvoza mogla bi se dodati i ljudska kosa, koje smo uvezli 400 kilograma, i platili 160.000 evra. Ništa manje nije čudnovat i uvoz 725 tona leda, u vrednosti od 190.000 dolara.

Pročitajte još:

Srbija je u prošlog godini uvezla 4,6 tone čekinja od svinje za četke koje su državnu kasu koštale 55.000 dolara, ali to nije sve. U 2020. uvezli smo i perje i to čak 5,2 tone (450.000 dolara), ali i 200 kilograma proizvoda koji su u kategoriji “kornjačevina, kost kita, rogovi i kopita”.

Na listi nesvakidašnjih stvari koje naša zemlja uvozi nalazi se i metalna dugmad za manžete, koje najviše uvozimo iz Kine, Nemačke i Turske, dok plastične nabavljamo iz Italije.

Postavlja se i pitanje kako je moguće da ne postoji neka mala fabrika koja će da pravi takve stvari ovde, jer pored dugmadi na listi stvari čjoj proizvodnji izgleda nismo dorasli su i – šibice. Uvozimo ih iz Rusije, Poljske, Češke i Rumunije a 2020. toga je bilo 106 tona (158.000 dolara). Da čak ni dvopek nismo u stanju sami da proizvedemo, vidi se po tome što ga uvozimo iz svih bivših republika SFRJ.

Poruka je jasna, reindustrijalizacija – odmah.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike