Koliko košta legalizacija u Srbiji? Cena po gradovima, razlika selo-grad i nova pravila države za bespravne objekte
Za podnošenje zahteva za legalizaciju neophodna je važeća lična karta ili pasoš, kao i bilo kakav dokaz o vlasništvu
Za upis bespravno izgrađenih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, poznatom pod nazivom "Svoj na svome", do nedelje, 27. decembra u 19 časova, podneto je ukupno 451.404 prijava, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Prijava neupisanih objekata započela je 8. decembra, a rok za podnošenje zahteva traje do 5. februara. Građani prijave mogu podneti onlajn, putem digitalne platforme koju je uspostavila Agencija za prostorno planiranje i urbanizam, i to korišćenjem JMBG-a i lične karte, naloga na portalu eUprava, preko uslužnih centara lokalnih samouprava, kao i u poštama širom Srbije.
Veliki broj podnetih prijava pokazuje da su građani prepoznali priliku da konačno reše problem nelegalno izgrađenih objekata koji u mnogim slučajevima traje decenijama.
Potrebna dokumentacija
Za podnošenje zahteva za legalizaciju neophodna je važeća lična karta ili pasoš, kao i bilo kakav dokaz o vlasništvu, kupoprodajni ugovor, ugovor o poklonu, ostavinsko rešenje ili sudska presuda. Takođe, potrebno je navesti broj katastarske parcele, podatke o objektu (vrstu, površinu i spratnost), kao i dati izjavu pod krivičnom i materijalnom odgovornošću da su svi navedeni podaci tačni. Zahtev se može podneti čak i u slučajevima kada je objekat izgrađen na tuđem zemljištu.
Koliko košta legalizacija
Trošak legalizacije kreće se od 100 do 1.000 evra, u dinarskoj protivvrednosti, u zavisnosti od lokacije i zone u kojoj se objekat nalazi.
Beograd
- Ekstra zona: 1.000 evra
- Prva zona: 800 evra
- Šesta i ostale zone: 100 evra
Gradovi sa više od 100.000 stanovnika (uključujući Čačak)
- Ekstra i prva zona: 500 evra
- Druga zona: 250 evra
- Četvrta i ostale zone: 100 evra
Gradovi i opštine od 50.000 do 100.000 stanovnika
- Ekstra i prva zona: 300 evra
Manje opštine i sela
- Jedinstvena naknada: 100 evra
Za magacine, skladišta, pomoćne, ekonomske i proizvodne objekte površine do 500 kvadrata naknada se ne plaća, dok se za objekte veće od 500 kvadrata plaća 10 evra po kvadratnom metru.
Od plaćanja naknade oslobođeni su primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, borci, samohrani roditelji, kao i porodice sa troje i više dece, ukoliko im je to jedina nekretnina u kojoj žive.
Ograničenja i pravila
U grupu objekata koji se mogu legalizovati bez prepreka spadaju objekti građeni bez dozvole, objekti sa dozvolom kojoj je istekao rok, kao i oni za koje investitor nikada nije pribavio upotrebnu dozvolu. Takođe, biće obuhvaćeni i objekti u ranijem postupku ozakonjenja i oni građeni u vreme kada dozvola zakonski nije bila potrebna.
Postoje i kategorije koje nikada neće moći da se upišu, u šta spadaju objekti u prvoj zoni zaštite prirodnog dobra, objekti u javnoj svojini koji su privedeni nameni, kao i oni u zoni zaštite kulturnog dobra. Međutim, neophodno je da su objekti vidljivi na satelitskom snimku Agencije za prostorno planiranje i urbanizam.
Postoje i objekti koji će se moći upisati samo uslovno, na primer u drugoj zoni zaštite prirodnih dobara, zaštitnim pojasevima ili zonama infrastrukture, kao i pojedini objekti u javnoj svojini koji nisu privedeni nameni.
Država omogućila nastavak rada NIS-a: Obezbeđena nafta, konačno rešenje na čekanju
Tanjug/NIS/Stojan Vassev
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari