Srbija u punoj brzini: Auto-putevi 2025. promenili lice zemlje!

01.01.2026 | 11:30

Autor: Jovana Jovanović

Nove saobraćajnice skraćuju vreme putovanja, olakšavaju transport i jačaju regionalnu povezanost, pokazujući da investicije u puteve menjaju mapu Srbije

Copyright Tanjug/Amir Hamzagic/M.M./ATAImages/PuteviSrbije

U 2025. godini Srbija je napravila ogroman iskorak u razvoju saobraćajne infrastrukture. Među najznačajnijim projektima su otvorene deonice E‑763 "Miloš Veliki" od Preljine do Požege i deo Moravskog koridora dok brza saobraćajnica Šabac-Loznica dodatno povezuje zapadnu Srbiju. 

Ove nove saobraćajnice skraćuju vreme putovanja, olakšavaju transport i jačaju regionalnu povezanost, pokazujući da investicije u puteve menjaju mapu Srbije.

Auto-put E-763 "Miloš Veliki": Preljina - Požega

Deo od Preljine do Požege dugačak oko 30,9 kilometra zvanično je pušten u saobraćaj 5. jula 2025. godine. Deo je glavnog pravca E-763 ("Miloš Veliki") koji spaja Beograd sa centralnom i zapadnom Srbijom i omogućava brži pristup Zlatiboru, Crnoj Gori i Jadranskoj obali. 

Putevi Srbije Printscreen
 

Ova deonica značajno skraćuje vreme putovanja između Čačka, Preljine i Požege, čineći je ključnom za turizam prema zapadu Srbije i Crnoj Gori. Uključuje tunelske i mostovske deonice kroz teži teren (tuneli Trbušani, Laz i Munjino Brdo).

M.M./ATAImages
 

Ova za izgradnju izuzetno zahtevna trasa znatno će olakšati putovanje, pa će se od prestonice do Požege stizati za samo 80 minuta, a put do Zlatibora će trajati oko dva sata.

Prolazi kroz veoma komplikovan brdsko-planinski teren zapadne Srbije i smatra se jednim od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u našoj zemlji u poslednjih deset godina.

Tanjug/Amir Hamzagic
 

Ona se naslanja na poddeonicu od Preljine do Pakovraća, koja je u dužini od 11,5 kilometara s tunelom Trbušani u upotrebi od januara 2022. i zahvaljujući njoj su uveliko smanjene gužve kroz Čačak.

Printskrin youtube/JKP Putevi Srbije

Deonica Preljina-Požega

  • 30,9 km iznosi dužina deonice Preljina-Požega;
  • 11,5 kilometara pušteno je u saobraćaj u januaru 2022. od Preljine do Pakovraća;
  • 20 kilometara približno iznose poddeonice Pakovraće-Lučani i Lučani-Požega;
  • 35 mostova dužine 5.196 metara;
  • 4 nadvožnjaka dužine 592 metra;
  • 3 tunela Trbušani, Munjino brdo i Laz;
  • 3 petlje Pakovraće, Lučani i Požega.

Sve to vodi ka tome da u dogledno vreme bude probijen i završen kompletan auto-put Beograd - Južni Jadran u delu koji Srbija radi do Boljara dužine 269 kilometara.

Ove nove kilometre auto-puta krasiće dva nova impresivna tunela Munjino brdo i Laz, oba sa preko 2,5 kilometara. Tokom izgradnje stručni nadzor obuhvatao je čak 75 različitih vrsta ispitivanja u 13 kategorija kako bi se osigurala potpuna usklađenost s tehničko-projektnom dokumentacijom.

Tuneli Preljina-Požega

  • Tunel Laz - prolazi kroz planinu Jelicu, leva cev 2.842,5 metara, desna 2.662,3 metra
  • Tunel Munjino brdo - leva cev 2.745 metara, desna cev 2.726 metara
  • Tunel Trbušani - 278 metara

Moravski koridor (E-761/A5) - novi digitalni auto-put

Moravski koridor je najveći infrastrukturni projekat u Srbiji u 2025. godini ali nije u potpunosti završen. 

Deonica auto-puta E-761 na trasi Moravskog koridora, otvorena je 24. decembra 2025. godine, od petlje "Vrnjačka Banja" do petlje "Vrba" u dužini od oko 14 kilometara.

Tanjug/Amir Hamzagic
 

- Ovaj auto-put je čudesan, uvek sam se pitao koliko treba "Radniku" iz Surdulice do Lučana i shvatio sam koliko su nam putevi bili loši, a ovo dok si rekao keks! Od Surdulice do Lučana biće za manje od dva sata... Ovde kad dođem ne mogu da sakrijem osmeh i pored svega što nam se dešava sa NIS-om i sankcijama - rekao je ranije Vučić.

Tokom 2025. otvorene važne deonice Moravskog koridora: Vrnjačka Banja - Vrba

Otvoren deo autoputa Vrnjačka Banja do Vrbe (oko 14 kilometara), pušten je u saobraćaj. Povezuje deo Moravskog koridora koji vodi ka Kraljevu i Čačku i ulazi u centralnu osu koridora.

Ovaj auto-put spaja centralnu Srbiju i kreira snažnu novu saobraćajnu osu za putnike i teretni saobraćaj kroz unutrašnjost zemlje. 

Ključne deonice

  • 30,9 kilometara E-763 Preljina–Požega (nova deonica);
  • 14 kilometara Moravski koridor Vrnjačka Banja – Vrba (deo pušten 2025);
  • 54,5 kilometara Šabac–Loznica (otvoren krajem 2024, važan kroz 2025).

Ostale deonice Moravskog koridora:

Tokom 2025. gradnja je nastavljena intenzivno, a koridor će biti kompletiran do 2026. (najverovatnije septembar 2026.), što znači da 2025. godine nije bio u potpunosti otvoren, ali značajan segment jeste pušten u saobraćaj.  

U pitanju je Trasa: Pojate - Kruševac - Adrani - Preljina (ukupno oko 112 kilometara). 

Printscreen/Putevi Srbije
 

Prvi je digitalni auto-put u Srbiji (optika, napredni sistemi za upravljanje saobraćajem). Omogućava bržu vezu centralne Srbije sa Koridorom X i saobraćajnim mrežama prema zapadu, severu i jugu.Integrisan je u širu mrežu (povezuje se sa A1 i A2).

Naplatna stanica "Koševi"

Printscreen/Putevi Srbije
 

Puštena je u funkciju 15. oktobra 2025.godine i omogućava naplatu putarine na Moravskom koridoru E-761. Naplatna stanica "Koševi" ima pet saobraćajnih traka (kanala), od kojih su tri namenjena za naplatu putarine, a dva za ulaz na auto-put.

Radovi na Dunavskom koridoru

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 29. decembra 2025. godine obišao radove na Dunavskom koridoru kod Golupca. Istakao je da ovaj koridor predstavlja važnu prometnu i razvojnu investiciju za istočnu Srbiju i da doprinosi boljem povezivanju regiona. 

Tanjug/Vladimir Šporčić
 

Dunavski koridor je velika infrastrukturna investicija. U pitanju je brza saobraćajnica dužine oko 68 km koja povezuje Požarevac, Veliko Gradište i Golubac, deo istočne Srbije.

Projekat je zamišljen kao moderan put visokog standarda koji će povezati taj deo zemlje sa većim saobraćajnim mrežama, olakšati kretanje ljudi i robe, te podstaći ekonomski razvoj i turizam u regionu.

Tanjug/Vladimir Šporčić
 

Brojne prednosti

Brza veza Beograda i Golupca - kada bude završena, putovanje od Beograda do Golupca trebalo bi da traje oko sat i 20 minuta, a do Požarevca oko 50–55 minuta. Dužina koridora je 67,94 km, sa oko 62 objekta (mostovi, nadvožnjaci itd.) i projektovan je za brzinu do 100 km/h.

Tanjug/Vladimir Šporčić
 

Osim toga što će skratiti vreme putovanja, Dunavski koridor će podstaći privrednu aktivnost u istočnoj Srbiji, osnažiće turistički potencijal gradova duž Dunava, povećaće investicije i dostupnost tržišta za lokalna preduzeća i unaprediće transportnu infrastrukturu povezujući je sa širim mrežama puteva u Srbiji. 

Bonus video

 

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam