Investitorima nezanimljivi startapi sa Zapadnog Balkana
23.08.2024 | 13:16
U prvoj polovini godine u CIE uloženo 1,2 milijarde, na Zapadni Balkan samo 11 miliona evra
Da li na Zapadnom Balkanu nema ništa zanimljivo za ulaganje, ili je reč o trenutnoj oseci investitora, uglavnom prva polovina 2024. godine siromašna je za startape na Zapadnom Balkanu.
I dok nekadašnji „sapatnici“ iza „Berlinskog zida“, iz regiona Centralne i Istočne Evrope (CIE) beleže značajan rast od 1,15 milijardi evra, čak i oni sa Istočnog Balkana privlače tuđ novac, Zapadni Balkan ostaje skrajnuto tržište sa tek 11 miliona evra prikupljenog kapitala, odnosno 40 puta manje od samo jedne Češke.
Prema podacima evropskih startap ekosistema, koje je analizirao The Recrusive a prenosi Nova ekonomija, Zapadni Balkan i dalje predstavlja tržište u ranoj fazi razvoja, sa znatno manje kapitala uloženog u inovativna brzorastuća preduzeća, u poređenju sa njihovim CIE kolegama.
Dok su Rumunija, Mađarska, Bugarska i Slovačka ostale aktivne (doduše, sa manjim rundama finansiranja), Zapadni Balkan zaostaje. Međutim, dobar znak napretka dolazi iz činjenice da postoje runde finansiranja za startapove kao što su Native Teams (6,3 miliona evra) koji su već prisutni u 13 zemalja, Ahlanapp (2,8 miliona evra) i Collabwriting (1,4 miliona evra), koji su značajno investirali u regionu.
Međutim, da bi Srbija i Zapadni Balkan zaista napredovali, potrebno je uložiti zajednički napor u privlačenje više kapitala, negovanje talenata i stvaranje povoljnijeg okruženja za rast čitavog ekosistema. To će zahtevati saradnju između državnih institucija, investitora i startap zajednice, kako bi se prevazišli izazovi koji su do sada ometali napredak regiona.
Centralna i Istočna Evropa "razbija"
Centralna i Istočna Evropa beleže značajan rast u svojim startap ekosistemima uprkos brojnim izazovima u prethodnih par godina, kao što su pandemija, rastuće geopolitičke tenzije i ekonomska nestabilnost. Zemlje poput Češke istakle su se kao lideri u regionu, privlačeći značajne investicije i u visini od 445,3 miliona evra.
Poljska (161,3 miliona evra) i Grčka (169,6 miliona evra) takođe beleže dobre rezultate, sa diversifikovanim investicijama u manje runde finansiranja.
Iako ove zemlje ne dosežu obim finansiranja kao Češka, one su pokazale sposobnost privlačenja stabilnih investicija, dodatno podstičući rast njihovih tehnoloških ekosistema.
Posebno se ističu „Verne“ iz Hrvatske i „Rohlink“ iz Češke, što ilustruje koliko državni podsticaji mogu značajno uticati na ukupno finansiranje jedne zemlje.
Na osnovu analize preko 200 transakcija u prvoj polovini 2024. godine startapovi sa veštačkom inteligencijom (AI) predstavljaju značajan deo ekosistema, jer svako treće preduzeće ili razvijaju AI tehnologije ili nude usluge povezane sa veštačkom inteligencijom.
Kada se ispita ukrštanje AI i helt-teka (zdravstvenih tehnoloških inovacija), dobija se podatak da svaki četvrt AI startap radi u okviru helt-tek vertikale, odražavajući rastuću usklađenost između zahteva industrije i tehnoloških inovacija.