Kiršehir – grad trgovaca i muzičara: Tamo gde su zanatlije brusile istoriju

31.12.2022

18:45

0

U centralnoj Anadoliji, pre više od 800 godina, postojao je Ahi red, udruženje zanatlija okupljenih oko filozofa Ahija Evrana koji su trgovinu zasnivali na izuzetno moralnim načelima

Kiršehir – grad trgovaca i muzičara: Tamo gde su zanatlije brusile istoriju
Spomenik Ahiju Evranu i turski bazari - Copyright 24sedam/S.G.

Novac koji si zaradio i stavio u džep nije tvoj, on ne pripada tebi. Taj novac će uvek otići negde drugde i kod nekog drugog kome takođe ne pripada. Kad umreš, ne možeš ga poneti sa sobom. Kad umreš, neće biti bitno koliko si novca sakupio. Samo će biti važno kakav si čovek bio.

Ovo je srž filozofije koje su se držali trgovci u centralnoj Turskoj, u Anadoliji, a koju je krajem 12. i u 13. veku utemeljio Ahi Evran, propovednik, filozof, pesnik, ali i trgovac kožom. On je okupio muslimanske zanatlije po gradovima i formirao tzv. Ahi red (velikodušan, otvorenih ruku), kako bi zaštitio i očuvao interese proizvođača i potrošača.

Uvek istina i najkvalitetniji proizvod

Teško je danas, u hiperrazvijenom potrošačkom društvu, gde je sve na prodaju i gde se gotovo sve može kupiti, zamisliti da se trgovina bazira na izuzetno moralnim načelima. A sledbenici Ahija Evrana insistirali su baš na tome - da uvek govore istinu, da obezbede najkvalitetniji proizvod, da služe ljudima bez očekivanja ikakve zarade, kao i da uvek pomažu siromašnima i gladnima.

Takav duh, velikodušnost i gostoprimstvo i danas se osećaju na svakom koraku u ovoj zemlji i gradovima Anadolije - Kajseriju, Kiršehiru i Nevšehiru, kojima je pre 800 godina hodao Ahi Evran.

Uvek nasmejani trgovci na lokalnim bazarima, spremni da vam pojasne poreklo i namenu svakog predmeta koji vas zanima, ili da vam daju da probate alvu, ratluk, baklave... I naravno, uvek raspoloženi za cenkanje bez kog je nemoguće zamisliti šoping u Turskoj.

Iako je poseta novinarske ekipe iz Srbije na poziv Ambasade Turske centralnoj Anadoliji i kulturnoj baštini Uneska bila tokom radne nedelje, grad Kiršehir vrveo je od gužve. Kale humka, koji predstavlja istorijski centar grada već 5.000 godina, bio je prepun ljudi.

Spomenik i džamija Ahi Evran

Nedaleko od njega, na oko 400 metara, nalazi se spomenik Ahiju Evranu, kao i džamija koja nosi njegovo ime i u kojoj počiva. Ahi Evran je rođen u Iranu, a nastanio se u Kiršehiru. Na veličanstvenom spomeniku, između ostalog, piše da je osnovao veliku Ahi organizaciju koja je obuhvatila ceo Kiršehir i da je postao njen vođa i prosvetitelj.

"Ahi Evran, čija je prva profesija bila kožar, majstor je i glavni u 32 profesije, kao što su: barjaktar, baštovan, štampar, mačevalac, grnčar, brodograditelj, krznar, špediter, juvelir, lekar, oružar...“

24sedam/S.G.
Spomenik Ahiju Evranu u Kiršehiru

Takođe, na spomeniku se navodi i da je on sa Ahi redom uspostavio društveno-ekonomsko-politički stil života celog čovečanstva.

Ahi Evran je bio jedan od vođa društva u 13. veku, ali i vekovima nakon smrti, a pamti se i danas po legendarnim delima. Svojim književnim ostvarenjima i akcijama doprineo je anadolskim turskim zanatlijama i trgovcima. Kroz red koji je osnovao težilo se "odličnom čoveku“ i "odličnom društvu“, i sledbenicima je iz tog razloga pruženo ne samo stručno obrazovanje, već i verska, moralna i društvena znanja.

Simbol turskog morala

Ahi order nije viđen ni kod jednog drugog naroda osim kod Turaka, i igrao je aktivnu ulogu u ekonomskom životu anadolskih Seldžuka u prvoj polovini 13. veka i bio je dugi niz godina simbol turskog morala.

Osoba koja se naziva "ahi“ je zanatlija, trgovac ili vlasnik profesije, i osim toga je što je zreo, dobro vaspitan, dobrotvor, on je i i pošten i poverljiv u svojim radovima i ponašanju. Prvi korak na putu da neko postane "ahi“ je asistentsko zvanje praćeno šegrtovanjem, zatim dolazi polukvalifikovani rang, i na kraju majstorstvo. Prelazak sa jednog koraka na drugi traje uglavnom 1.000 dana, odnosno skoro tri godine.

24sedam/S.G.
Džamija Ehi Avran u Kiršehiru ispred koje je i spomenik Avranu

Radovi i aktivnosti Ahi reda su potpuno prekinuti nakon raspada Osmanskog carstva. Međutim, da bi održao svoj smisao i vrednosti u životu, Festival Ahilik i zanatlija i trgovaca se obeležava svake treće nedelje septembra u centralnom delu Kiršehira, ali i širom zemlje, pod organizacionim i institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva carina i trgovine i uz učešće predsednika, premijera i ministara.

Muzika deo baštine Uneska

Grad Kiršehir, pored imena velikog Ahija Evrana, proslavila je i muzika. Upravo je ona deo kulturne baštine Uneska i nalazi se na Uneskovoj muzičkoj listi.

24sedam/S.G.
Centar Kiršehira, grada muzike uvrštene na listu Uneska

Kada čujete kako pevaju, sviraju, ali i igraju narodni pevači Kiršehira, sigurno je da nećete ostati ravnodušni. Pravi koncert priredili su i novinarima koji su posetili Kiršehir i njegova kulturna i istorijska blaga.

24sedam/S.G.
Nešet Ertaš

U muzeju koji nosi ime Nešeta Ertaša (Neset Ertas Cultural House), jednog od najpopularnijih turskih pevača narodne muzike, osetili smo pravi žar turskog melosa.

Inače, Nešet Ertaš (1938 – 2012), po kome muzej nosi ime, bio je turski pevač narodne muzike, tekstopisac, savremeni ašik i virtuoz tradicionalnog turskog instrumenta baglama (drugi naziv saz). Njegovo zanimanje na turskom je poznato kao halk ozani, što bukvalno znači "narodni bard". Ertaš je snimio više od 30 albuma, a Unesko ga je prepoznao kao živo ljudsko blago.

Kiršehir je podigao svest o ulozi muzike u razvoju samog grada i njegovom ekonomskom prosperitetu. Istorija i muzika samo su deo onoga što Kiršehir ima da ponudi svetu.

 

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike