Nestašica bakra se sprema da pogodi svet

27.09.2022

05:35

0

Vodeći igrači na tržištu upozoravaju na potencijalni manjak bakra

Nestašica bakra se sprema da pogodi svet
Ilustracija - Copyright Profimedia

Cena bakra, koji se koristi u svemu, od kompjuterskih čipova i tostera do sistema za napajanje i klima-uređaja, pala je za skoro trećinu od marta. Investitori prodaju iz straha da će globalna recesija usporiti potražnju za metalom koji je sinonim za rast i ekspanziju.

Ne biste to znali ako pogledate današnje tržište, ali neki od najvećih rudara i trgovaca metalima upozoravaju da će se za samo nekoliko godina pojaviti ogroman nedostatak ključnog metala na svetu, onog koji bi sam mogao da zauzda globalni rast, podstakne inflaciju povećanjem troškova proizvodnje i zbaci globalne klimatske ciljeve sa kursa. Nedavni pad i nedovoljna ulaganja koja su usledila samo prete da pogoršaju situaciju.

"Svetu će trebati mnogo bakra"

Osvrnućemo se na 2022. godinu i pomisliti: "Ups", rekao je John LaForge, šef strategije za realna sredstva u Wells Fargou.

- Tržište samo odražava trenutnu zabrinutost. Ali ako zaista razmišljate o budućnosti, možete videti da se svet očigledno menja. Biće elektrifikovan i trebaće mu mnogo bakra - naveo je LaForge.

Zalihe koje prate trgovačke berze su blizu istorijskih minimuma. A najnovija volatilnost cena znači da bi nova proizvodnja rudnika, za koju se već predviđa da će početi da nestaje 2024. godine, mogla postati još manja u bliskoj budućnosti. Pre samo nekoliko dana, rudarski gigant Newmont odložio je planove za projekat zlata i bakra vredan dve milijarde dolara u Peruu. Freeport-McMoRan, najveći svetski dobavljač bakra kojim se javno trguje, upozorio je da su cene sada nedovoljne da podrže nove investicije.

Stručnjaci za sirovine upozoravaju na potencijalnu krizu bakra mesecima, ako ne i godinama. A najnoviji pad tržišta može pogoršati buduće probleme sa snabdevanjem, nudeći lažni osećaj sigurnosti, gušenjem toka gotovine i hlađenjem investicija. Potrebno je najmanje 10 godina za razvoj novog rudnika i njegovo pokretanje, što znači da će odluke koje proizvođači donose danas pomoći u određivanju zaliha za najmanje deceniju.

- Značajno ulaganje u bakar zahteva dobru cenu, ili barem dobru percipiranu dugoročnu cenu bakra - rekao je izvršni direktor Rio Tinto Groupa Jakob Stausholm u intervjuu ove nedelje u Njujorku.

I kuće i kola od bakra...

Bakar je neophodan za savremeni život. U prosečnom automobilu ga ima oko 30 kilograma, a više od 180 kilograma tog metala se nalazi u jednoj prosečnoj porodičnoj kući.

Profimedia
Rudnik bakra

Metal, koji se smatra merilom za provođenje električne energije, takođe je ključan za zeleniji svet. Iako je veliki deo pažnje usmeren na litijum, ključnu komponentu današnjih baterija, energetska tranzicija će se pokretati raznim sirovinama, uključujući nikl, kobalt i čelik. Kada je reč o bakru, milioni metara bakarne žice biće od presudnog značaja za jačanje svetskih energetskih mreža, a tone i tone će biti potrebne za izgradnju vetroelektrana i solarnih farmi. Električna vozila koriste više nego duplo bakra od automobila na benzin, prema Copper Allianceu.

Kako svet postaje sve električniji, ciljevi neto nulte emisije će udvostručiti potražnju za metalom na 50 miliona tona godišnje do 2035. godine, prema studiji S&P Globala, koju finansira industrija. Iako je ta prognoza uglavnom hipotetička s obzirom na to da sav taj bakar neće moći da se potroši ako nije dostupan, druge analize takođe ukazuju na potencijal za rast.

Potražnja duplo veća?

BloombergNEF procenjuje da će potražnja porasti za više od 50 procenata od 2022. do 2040. godine.

U međuvremenu, rast ponude rudnika dostići će vrhunac oko 2024. godine, sa nedostatkom novih projekata i gašenja postojećih izvora. To najavljuje scenario u kome bi svet mogao da vidi istorijski deficit od čak 10 miliona tona 2035. godine, prema istraživanju S&P Globala. Goldman Sachs Group procenjuje da rudari treba da potroše oko 150 milijardi dolara u narednoj deceniji da bi rešili deficit od osam miliona tona, prema izveštaju objavljenom ovog meseca. BloombergNEF predviđa da bi do 2040. proizvodni jaz (odstupanje stvarnog od potencijalnog autputa) u kopanju mogao dostići 14 miliona tona, što bi trebalo nadomestiti recikliranjem metala.

Profimedia
 

Da bismo videli koliko bi taj nedostatak bio ogroman, uzmite u obzir da je 2021. godine globalni deficit iznosio 441.000 tona, što je ekvivalentno nivou manjem od dva odsto potražnje za rafinisanim metalom, prema International Copper Study Groupu. To je bilo dovoljno da te godine cene skoče za oko 25 odsto.

Trenutne najgore projekcije S&P Globala pokazuju da će manjak u 2035. biti ekvivalentan nivou od oko 20 odsto potrošnje.

Kako će se kretati cene

- Cene će postati ekstremne - rekao je Mike Jones, koji je proveo više od tri decenije u metalskoj industriji, a sada je izvršni direktor Los Andes Coppera, kompanije za istraživanje i razvoj rudarstva.

Goldman Sachs predviđa da će se referentna cena na Londonskoj berzi metala (London Metal Exchange - LME) skoro udvostručiti na godišnji prosek od 15.000 dolara po toni 2025. godine. U sredu je bakar na LME bio na 7.690 dolara po toni.

- Svi znaci na polju snabdevanja ukazuju na prilično kamenit put ako proizvođači ne počnu da grade rudnike - rekao je Piotr Kulas, viši analitičar baznih metala u CRU Groupu, istraživačkoj firmi.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike