Ukida se Duing biznis lista? Podaci frizirani u korist neoliberala

05.11.2020

14:06 >> 10:17

0

Svetska banka prestaje sa objavljivanjem liste Duing biznis indeksa zbog nepravilnosti u rangiraju, posebno tržišta u razvoju

Ukida se Duing biznis lista? Podaci frizirani u korist neoliberala
Copyright Foto:24sedam/Goran Sivački

Da li je prekid objavljivanja privremen ili će biti nastavljen posle provere kriterijuma i podataka koje je od 2003. svake godine za investitore  objavljivala Međunarodna finansijska korporacija (IFC), deo Svetske banke fokusiran na privatni sektor u zemljama u razvoju, ali zbog eventualnog ukidanju mnogi neće plakati.

Jedan od njih je Helmut Rajzen, profeor ekonmomije na Univerzitetu u Bazelu a koji je do 2012. godine bio šef “Centra za istraživanja OECD”, a potom je osnovao berlinsku konsultantsku firmu „Šifting velt“ (ShiftingWealth Consulting).

– Bilo je krajnje vreme. Tim indeksom se manipulisalo radi guranja neoliberalnih politika – kaže Rajzen tekstu u magazinu Međunarodna politika i društvo, onlajn izdanju u okviru mreže “Fondacije Fridrih Ebert”.

Duing biznis lista je indeks koji se korsitio kao mamac i globalni signal za investitore. Zemljama je ocenjivano koliko se njihobvi uslovi za pokretanje biznisa, izdavanje građevinske dozvole, prustup struji i kreditima, registracija nekretnina, porezi, prekogranična trgovina itd, razlikuju od “najbolje svetske prakse“, preka neoliberalnim kriterijumima IFC.

Omiljen eufemizam za “lako otpuštanje“

A posebno cenjeni indikator bila je i „deregulacija tržišta rada“, odnosno olakšavanje otpuštanja radnika. Međutim, taj kriterijum je izbačen 2009. posle protesta Međunarodne konferederacije sindikata slobodne trgovine (ICFTU) i drugih sindikata. Sindikati su optužili banku da je zloupotrebljavala listu ad ubdei vlade da smanje minimalne nadnice i odbace obavezu ranije najave masovnih otuštanja.

IFC je godinama preko DB liste naterao brojne zemlje u razvoju da „unaprede poslovno okruženje“ i „oslobode se regulatornog balasta”.

Prema sajtu IFC, u poslednjem DB izveštaju među zemljama koje su najviše popravile poslovno okruženje tako su Indija, Nigerija i Saudijska Arabija. S druge strane zemlje poput Nemačke (22), Švajcarske (36) i Holandije (42) našle su se na listi ispod Gruzije (7), Severne Makedonije (17) i Letonije (19).

Tako „fantastičnim rezultatima“ doprinelo je usko fokusiranje na regulatornu praksu uz ignorisanje makroekonomske stabilnosti, održive konkurentnosti, poštovanja vladavine prava i nivoa obrazovanja zaposlenih.

Pored toga, DB izveštaji su zasnovani na anketama koje su sproveli savetnici za upravljanje i advokatske firme a ne kompanije koje se bave prozvodnim aktivnostima i, na kraju, rejting Duing biznisa je sve više politički korumpiran, ocenio je Rajzen.

Prava mera – bolji život

Makroekonomska stabilnost, pravna izvesnost, kvalitet infrastrukture, nivo obrazovanja, korupcije… sve to je nedostajalo u indeksu, naveo je Rajzen. Kao dobri modeli za izradu novog, od nepravilnosti očišćenog indeksa, mogu da posluže Indeks humanog razvoja UN i Indeks boljeg života OECD koji se koriste za predstavljanje ukupnog kvantitativnog utiska, smatra Rajzen.

Navodi se primer Čilea, gde se indeksom politički manipulisalo na štetu socijalističke predsednice i ta zemlja je padala na globalnoj listi kada su na vlasti socijalisti a rasla pod konzvertivcima.

A Čile nije jedini. Tako se pokazalo da je rast Indije na listi, koji je “slavio” premijer te zemlje Narendra Modi rekavši da je Indija “najveća demokratija u svetu i najbrže rastuća ekonomija”, u najvećoj meri bio rezultat metodoloških promena.

Indija je skočila na listi samo zahvaljujući novim indikatorima dok je Saudijska Arabija popravila poziciju u izveštaju Duing biznis 2019. nakon što je kupila dosta oružja od SAD, navodi autor članka.

Pročitajte još:

Sudbina crnog zlata: Rusi se ne odriču nafte

Konačno rešen problem agencija? Država ponudila da plati deo polise

On kaže i da političare ne interesuju nijanse već koriste međunarodna rangiranja da potkrepe svoje argumente.

Srbija bila 44.

Na poslednjoj objavljenoj listi, DB 2020, Srbija je bila na a 44. poziciji među 190 drugih država i to je bilo za četiri mesta bolje od prethodnog, ali za jedno manje nego na DB2018. Najveće poboljšanje u poslovnoj klimi zabeleženo je u oblasti zaštite manjinskih investitora i u rešavanju problema nesolventnosti, a u kategoriji započinjanja poslovanja zabeležen je pad, a kod jednostavnosti dobijanja kredita i spoljne trgovine stagnacija. U regionu je bolje ragirana Severna Makedonija, koja se nalazi na 17. i Slovenija na 37. mestu, a lošije plasirane su Crna Gora (50), Hrvatska (51), Albanija (82) i Bosna i Hercegovina (90).

Posebno štetan indikator DB usmeren na globalne investitore podstakao je siromašne zemlje da drže poreze niskim i da ih samo neznatno regulišu.

Indeks DB tako je pokrenuo trku siromašnih zemalja jer je signalizirao da će pobednici dobiti direktne strane investicije, iako su investitorima od poreskih stopa mnogo važniji stabilnost, pouzdanost i jasna regulativa.

Duing biznis često stvara pogrešne podsticaje, poput nagradjivanja zemalja koje imaju niske poreze.

Istovremeno Svetska banka poziva zemlje u razvoju da bolje mobilišu domaće resurse za finansiranje svojih troškova i da ne zavise od strane pomoći.

Rajzen piše da je to besmisleno i kaže da je zemljama poput Nigerije, gde porezi čine samo šest odsto BDP, potreban veći a ne manji poreski prihod da bi se razvijale.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike