Sve manji minusi na tekućem računu: Srbi se opametili, ili su ih banke pritegle?

12.06.2021

05:47 >> 08:29

0

Građani Srbije sve manje koriste dozvoljeni minus kao mini-kredit, ali zato više kasne po kreditnim karticama

Sve manji minusi na tekućem računu: Srbi se opametili, ili su ih banke pritegle?
Copyright Pixabay/ Raten-Kauf

Od mnogobrojnih stvari koje smo morali i želeli da naučimo u vreme pandemije, štednja i finansijska disciplina nam svakako nisu bile visoko na listi očekivanog. Ispostavilo se da je i u tom segmentu “pobeđena korona“, jer građani Srbije danas mnogo manje koriste najskuplje moguće bankarske kredite nego što je to bilo pre godinu dana. Da li su se to promenile navike ili su banke malo “zategle“ kriterijume za odobravanje minusa, 24sedam je odgovor je potražio od ekonomskih i finansijskih stručnjaka.

– U vreme krize banke su svakako opreznije u svom poslovanju, ali mislim da je ovde reč o tome da su se građani malo finansijski opismenili. Sada se bolje shvata da je jedan dobar keš kredit mnogo bolji od “vrućeg novca“ koji se daje kroz dozvoljeni minus – kaže za 24sedam Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije.

Njegovu ocenu potkrepljuju podaci da je, i pored manjeg minusa, gotovinskih kredita zapravo dato više, i to za 13,8 odsto (579 milijardi dinara ili oko 4,9 milijardi evra).

Međutim, i banke imaju značajnog udela u ovom “stezanju kaiša“ klijenata, pokazuje istraživanje Evropske investicione banke (EIB).

Pixabay

Ono pokazuje da se potražnja za kreditima u Srbiji povećala u poslednjih šest meseci, da se sada očekuje približavanje regionalnom proseku centralne i jugoistočne Evrope, ali da su kreditni standardi za zaduživanje u Srbiji pooštreni više nego što je to bio slučaj u ovim zemljama (osim kod stambenih kredita).

Priličan pad korišćenja “minusa“

Prema podacima Udruženja banaka Srbije, bankarski klijenti su u aprilu ove godine bili “u minusu“ na računima za 43 milijarde dinara (366 miliona evra), ili 7,2 odsto manje nego u isto vreme prošle godine. I to uprkos tome što se broj tekućih računa povećao za pet odsto.

– Iznos odobrenog minusa u aprilu jeste nešto značajnije smanjen u odnosu na april prošle godine, ali i samo neznatno u odnosu na prethodni mesec – kažu za 24sedam u Udruženju banaka Srbije (UBS).

Ista situacija je i kod broja korisnika kreditnih kartica, kao i kod iznosa u korišćenju kreditnih kartica.

Profimedia

– Čini nam se da je prerano za neki ozbiljniji zaključak, jer možda samo imamo uticaj iz aprila prošle godine kada je situacija ipak bila posebna. Kako se budemo pomerali po mesecima, možda taj uticaj bude i drugačiji. Mesečna tendencija iz ove godine nam na to ukazuje – ističe Vladimir Vasić, generalni sekretar UBS.

Poznato je da je dozvoljeni minus po tekućem računu jedna od najskupljih usluga koju može pružiti banka. Deluje povoljno na početku, ali ako se minus nakupi i, ne daj bože, dosegne limit, ono što bi trebalo da bude kratkoročna i relativno jeftina pozajmica od banke pretvara se u dugoročno zaduživanje.

– I onda se zapletete u kolo, novim prilivom para samo pokrijete minus i stalno plaćate kamate, a dug se ne smanjuje – naglašava Grubišić.

A kamata je sve samo ne simbolična. Podaci NBS kažu da je u proseku 29,12 odsto godišnje, a po bankama se kreće od 9,72 odsto do 34,74 odsto.

Ni kartice više nisu “vrela roba“

Ako je reč o finansijskoj disciplini, građani Srbije su se u poslednjih godinu dana “popravili“ i u segmentu korišćenja kreditnih kartica. Od prošlog do ovog aprila smanjio se broj kreditnih kartica, za 6,9 odsto, a milion njihovih korisnika od odobrenog limita 90,5 milijardi dinara (770 miliona evra), koriste tek trećinu.

Pročitajte još

I tih tridesetak milijardi dinara (250 miliona evra) koje se koriste za 7,8 odsto je manje nego lani.

Pritom je broj korisnika opao za samo 4,7 odsto, ali su oni nešto manje ažurni u vraćanju dugova nego što su to bili u aprilu 2020. Sada je iznos u docnji 12,2 odsto ukupno korišćenog iznosa po kreditnim karticama, a lani je bio 10,9. Doduše, u pretkriznoj 2019. godini je bio i viši, čak 13,6 odsto.

Zoran Grubišić i tu ima savet koji bi mogao da finansijski olakša život građanima.

– Ne znaju to svi vlasnici kreditnih kartica, ali one mogu da se koriste i beskamatno. Raspitajte se kod svoje banke gde i kako se iznosi mogu koristiti na rate. Ako se kartica koristi pametno i dug vraća na vreme, plaća se samo održavanje računa i godišnji iznos za karticu – pojašnjava Grubišić za 24sedam.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike