Kina „rešava“ skupi ugalj, EU pokušava da se „odbrani“ od ruskog gasa

20.10.2021

10:58

0

Na dva kraja sveta različito se nose sa aktuelnom energetskom krizom, i dok Peking interveniše da obori cenu uglja, Brisel pokušava da se reši zavisnosti od Rusije

Kina „rešava“ skupi ugalj, EU pokušava da se „odbrani“ od ruskog gasa
Copyright Pixabay

Kineska robna tržišta beleže danas negativne rezultate zbog oštrog pada cena termalnog uglja, odnosno uglja za grejanje.

Odmah nakon što je nadležni državni organ za planiranje saopštio da razmatra načine za intervenciju kako bi "ohladio" visoke cene goriva usled opšte nestašice energenata, reagovala je i berza.

Fjučersi termalnog uglja su pali danas za maksimalno dozvoljenih osam procenata, na 274,7 dolara po toni, sa rekordnog nivoa zabeleženog u utorak. Fjučersi uglja za koksiranje i fjučersi koksa su na otvaranju trgovanja bili u padu za devet procenata, što je takođe dnevni berzanski limit za osciliranje cene.

Oborene i cene metala i hemije

Ovaj obrazac su pratile i cene drugih energenata i baznih metala, pri čemu su fjučersi aluminijuma i cinka potonuli za više od šest odsto.

Cene petrohemijskih proizvoda, poput metanola, etilen glikola i uree, koji kao sirovinu koriste ugalj, pale su između osam i devet odsto.

- Zvanična intervencija je konačno delovala kao mali 'hladan tuš' na rasplamsale cene energije. Budući da Kina mobiliše svoje znatne administrativne instrumente, moguće su dalje mere za smanjenje energetske krize - kaže Frederik Nojman, jedan od šefova za azijska ekonomska istraživanja u londonskoj banci HSBC.

Niže cene uglja i povećanje ponude mogli bi da ublaže inflaciju proizvođačkih cena u Kini, koja je u septembru dostigla rekordne vrednosti usled krize električne energije i vrtoglavog rasta cena sirovina, prenosi Rojters.

Nojman, međutim, ističe da lokalno kontrolisanje cena ima ograničen domet.

- Srž problema je globalni manjak zaliha energenata u uslovima približavanja zime na severnoj hemisferi. Čak i uz jače upravljanje cenama određenih proizvođača, može da protekne još nekoliko meseci pre nego što bude uspostavljenja globalna ravnoteža između ponude i potražnje - zaključio je Nojman.

Briselu Rusi trn u oku

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ponovo pozvala danas 27 zemalja članica EU da se „odvikavaju od prirodnog gasa“ kako bi ubrzale prelazak na čistu energiju i učinile blok nezavisnijim akterom u svetu.

Screesnhot/Youtube
 

Uoči samita EU u čijem je središtu energetska kriza, Lajen je rekla zakonodavcima da, s obzirom na to da blok uvozi 90 odsto svog gasa od čega najveći deo iz strateškog rivala Rusije, "nas to čini ranjivima'', prenosi agencija AP.

Kao rezultat toga, ona želi da EU intenzivira brz prelazak na čistu energiju vetra i sunca, koja se može proizvoditi na domaćem terenu i koja će na kraju biti mnogo jeftinija od uvoznih fosilnih goriva.

Nedavni skok cena gasa prvo je pogodio najugroženije porodice EU, a Lajen je ponovo pozvala članice da se pobrinu da se porezi i nameti na energiju prilagode kako bi se zaštitili najsiromašniji građani EU.

- Iako je (ruski) Gasprom ispoštovao svoje dugoročne ugovore sa nama, nije odgovorio na veću potražnju, kao što je to činio prethodnih godina. Dakle, Evropa se danas previše oslanja na gas - rekla je Lajen.

Kao posledica toga, prelazak na čistu energiju, prema njenim rečima, nije samo neophodan radi energetske neutralnosti do sredine veka, već je, kako napominje, od vitalnog značaja za ekonomiju EU i za otpornost na šokove u cenama energije.

Moskva mudro čeka

A razlog zašto Rusi nisu pohrlili da većim isporukama od dogovorenih priteknu u pomoć za krizu nespremnoj Evropi je jednostavan i ime mu je Severni tok 2.
Novi gasovod je spreman i prva od dve cevi je napunjena, ali gas ne protiče u Nemačku jer ta zemlja nije dala konačnu dozvolu.

Savezna agencija za mrežu još uvek proverava da li kontroverzni gasovod krši zakon EU, a rok za odluku ove državne institucije je 8. januar. Nakon toga i Evropska komisija mora da da konačnu odluku.

Deo problema su i izbori koji nisu doneli nadmoćnog pobednika pa mora da se vode mukotrpni i komplikovani koalicioni razgovori u kojima mali imaju relativno veću težinu nego inače.

Tako se liderka nemačkih Zelenih, Analena Berbok, izjasnila se u prilog tome da se za sada ne odobri dozvola za rad gasovoda Severni tok 2, jer, kako kaže, postoji opasnost od kršenja zakona EU.

To je jasna poruka upućena i mogućim koalicionim partnerima Socijaldemokratskoj partiji Nemačke (SPD) i Slobodarskoj partiji Nemačke (FDP), ocenjuje Dojče vele, dodajući i da liderka Zelenih optužuje ruskog predsednika Vladimira Putina za "poker" sa cenama energije i za navodnu ucenu.

Prema evropskom energetskom zakonu, proizvođač gasa i operater gasovoda ne smeju da budu u istim rukama, navela je Berbok u intervjuu za medijsku grupu "Funke".

U zajedničkom dokumentu koji je rezultat razgovora o mogućem početku koalicionih pregovora, SPD, Zeleni i FDP nisu izričito pomenuli Severni tok 2, već tamo stoji samo ovo:
"Evropsko energetsko pravo primenjuje se na i projekte energetske politike u Nemačkoj".

Gasovod dugačak 1.230 kilometara sa dve linije pri punom kapacitetu isporučivaće 55 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke.
To je dovoljno za snabdevanje 26 miliona domaćinstava.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike