„Tuča“ za ugradnju stolarije, svi traže predračun: Koliko će ljudi dobiti subvencije

04.09.2021

18:30

0

Velika akcija za subvencionisanu zamenu stolarije mogla bi da se pretvori u veliko razočaranje građana koji se u velikom broju prijavljuju u opštinama koje s

„Tuča“ za ugradnju stolarije, svi traže predračun: Koliko će ljudi dobiti subvencije
Copyright Profimedia

Majstori i službenici firmi koje prodaju i ugrađuju PVC vrata i prozora u pojedinim gradovima Srbije ovih dana ne mogu da „dignu glavu“ od posla. Telefoni neprestano zvone, elektronski sandučići se pune brzinom koja ne dozvoljava ni da se poruke otvore a majstori sa metrom su neprekidno na terenu.

– Samo u jednom danu dobijemo 40 ili 50 poziva, na mejlove ne stižemo ni da odgovaramo a majstori ne mogu da pokriju sve zahteve da se izađe na teren i izmeri se što je potrebno. Prava ludnica – kaže za 24sedam Maja Vlajić iz firme „Roloplast Mošić“.

Neće dobiti ni svaki pedeseti

Pozivima građana zatrpani „Roloplast“ je jedna od nekoliko firmi koje su gradske vlasti Sremske Mitrovice odabrale kao izvođače radova u okviru velike akcije subvencionisane zamene stolarije u kojoj, kako je najavljeno, država „plaća pola troška“.

Dugo najavljivana akcija je ovih dana uzela zamah jer je Sremska Mitrovica jedna od retkih opština u kojima je javni poziv objavljen i gde građani mogu da se prijave. Dugotrajna državna „reklama“ poboljšanja energetske efikasnosti, velika obećanja nadležnih i evidentna potreba ljudi da staru i lošu stolariju (kao i fasade i peći na ugalj i mazut) zamene boljom, izazvala je i veliju reakciju građana.

– Ljudi se javljaju u velikom broju, sada već i sami šalju dimenzije za potrebne predračune a, nažalost, malo će njih zaista dobiti subvenciju. Neki su toga i svesni i kažu da će se prijaviti ali će svakako raditi zamenu, dobili subvenciju ili ne – rekla nam je Vlajić.

A razlog za izostanak optimizma da će se biti taj srećnik koji će trošak „prepoloviti“ dobijanjem državnih para je, nažalost, opravdan.

U Sremskom Mitrovici grad i Republika Srbija zajedno su za subvencije za stolariju predvideli 1.800.000 dinara. Kako je predviđeno, po domaćinstvu može da se dobije najviše 100.000 dinara (ili odnosno 50 odsto investicije ukoliko je taj iznos manji), što znači da će u celoj opštini od 80.000 stanovnika subvenciju dobiti 18 građana.

Pritom, sa 100.000 dinara (850 evra) državnih para i još toliko sopstvenih, prosečno domaćinstvo ne može ni da „svrši posao“, odnosno zameni sve prozore i ulazna vrata. Samo jedan trokrilni PVC prozor, i to „klot“, košta 600 evra. Sa komarnikom i žaluzinama cena je 40 odsto veća. A kuća od 150 kvadrata ima, kažu upućeni, u proseku osam „otvora“ – odnosno prozora plus spoljna vrata.

Do jeftiije stolarije dalek put, Foto: Profimedia

Tako u vodu pada i ona u medijima često korišćena računica da „za prosečan stan od 50 kvadrata stolarija bi koštala oko 860 evra“, od čega bi država subvencionisala 430.

Ništa bolja situacija nije ni u Kraljevu, gde je država (Grad i Republika objedinjeno) odrešila subvencijsku kesu za 2.600.000 dinara. Tu će od 125.000 stanovnika, koliko ima na široj teritoriji grada, pomoć države dobiti 26 vlasnika kuće ili stana.

– Velika je navala građana a mi se trudimo da svuda izađemo na teren. Ljudi se raspituju koliko bi ih zamena koštala, a malo se začude kada saznaju da subvencija ne važi za roletne i komarnike, čak ni za vrata ako nisu na prostoriji koja se zagreva. Svakako će morati da dodaju novac preko iznosa „pola-pola“ a mi im izlazimo u susret sa popustom u vidu jeftinije montaže – kaže za 24sedam Dalibor Bilibajkić iz kraljevačke firme „ExspresPVC“.

Oni koji se odluče za ugradnju, sa subvencijom ili ne, neće dugo čekati na nove prozore jer isporuka je, kaže Bilibajkić, zahvaljujući saradnji sa dve fabrike u regionu, do sedam dana.

Šta je sa legalizacijom

Ako građane željne toplijih kuća i stanova ne obeshrabri odnos broja potencijalnih prijava i broja ljudi koji mogu da dobiju subvenciju, a verovatnoća je dostojna lutrije, tu se pravilnici o tome ko može da se prijavi za novac, ali i onaj o bodovanju prijava, koje je identično za sve lokalne samouprave.

Naime, iako je bilo govora da će moći da se prijave i građani čija je kuća, ili stan, u postupku legalizacije, toga u pravilniku nema.

Iz Ministarstva energetike, koje vodi ceo projekat, ranije je rečeno da je „preporuka Ministarstva da i objekti koji su u procesu ozakonjenja, kao i objekti koji imaju građevinsku dozvolu dobijenu iz procesa legalizacije i ozakonjenja, mogu da konkurišu“, toga u pozivima nema „crno na belo“.

U objavljenim pozivima kao uslov stoji da se dostavi građevinska dozvola i „sveži“ list nepokretnosti. Uz to, za nekretninu ne sme biti poreskog duga, a moraju se dostaviti i pisani dokazi da se u njoj živi. To se dokazuje ličnim dokumentima sa upisanom adresom nekretnine, izjavama i identifikacionim podacima svih koji na njoj žive, ali i poslednjim računom za struju (sa mesečno potrošenih više od 50 kWh).

Kada se ti formalni uslovi ispune, na red dolaze novi. Za kuću ili stan ne može se izabrati „par prozora“ koji će se menjati, propozicija kaže da se mora menjati sva stolarija na jednoj etaži. To u praksi znači da se domaćin sigurno neće „pokriti“ sa jednakim iznosom koliko daje i država, već će morati da da mnogo više

Bodovanje poseban problem

Na kraju, tu je bodovanje u kome se, na primer, za postojeće drvene jednostruke prozore na kući dobija 15 poena, a ako imate one od PVC-a ma koliko loši ili stari bili, dobijate „krompir“.

Računa se na šta se grejete, pa u tom segmentu ne treba da se nadaju bodovima oni koji žive u stanu sa daljinskim grejanjem, jer ih neće dobiti, dok će oni koji imaju peć na ugalj ili mazut dobiti 15 poena.

Pročitajte još:

I na kraju, broji se i „gustina naseljenosti“, odnosno koliko ukućana ima prema kvadraturi objekta, pa brojnije familije u malim kućama/stanovima imaju pet bodova a one sa malobrojnije u većim po jedan.

Verovatnoća za dobijanje subvencije je, kao što vidimo, veoma mala ali to nikako ne znači da od zamene stolarije građani treba da odustanu. Investicija je isplati za nekoliko godina jer ušteda energije može da bude i do 30 odsto. Uz to, sa većom energetsko efikasnošću smanjuje se i potreba za grejanjem, tj. „loženjem“ u toplanama i elektranama, pa je i životna okolina zdravija.

Na kraju, ako nas i nije briga za ekologiju – kuću utopljujemo zbog sebe i svoje porodice a ne (samo) zbog subvencije i već to bi trebalo da bude dovoljan razlog.

Instalirajte našu iOS ili Android aplikaciju – 24sedam.rs

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike