Ko se prijavio za treći moratorijum: Najveće interesovanje građana, slab odziv u privredi

16.03.2021

06:51 >> 06:54

0

U odnosu na prva dva moratorijuma NBS, sada nema velike potražnje za pomoći u otplati dugova

Ko se prijavio za treći moratorijum: Najveće interesovanje građana, slab odziv u privredi
Copyright Pixabay/ Raten-Kauf

Na adresu Narodne banke Srbije do sada je stiglo oko 37.000 zahteva građana, ali i privrede, za treći moratorijum, od kojih je odobreno više od 24.000 zahteva, rekli su u centralnoj banci za 24sedam.

Najviše zahteva, kako su naveli u NBS, podneli su građani (87 odsto), dok se pet odsto zahteva odnosi na kompanije, a ostatak na preduzetnike i poljoprivrednike.

Kada se radi o vrsti kredita za koje su dužnici tražili pomoć NBS u otplati, najveći broj upućenih zahteva odnosi se na gotovinske pozajmice, čak 64 odsto.

Zahtevi do 30. aprila

– Na drugom mestu su krediti po transakcionim računima, 10 odsto, i ostali krediti, devet odsto. Takođe, po šest odsto zahteva odnosi se na investicione kredite i kredite za likvidnost i obrtna sredstva, od čega su u najvećem broju odobreni gotovinski krediti, više od 70 odsto – ističu u Narodnoj banci.

Podsetimo da je odluka NBS kojom je dužnicima pogođenim pandemijom omogućeno odobravanje olakšica u otplati obaveza prema bankama stupila na snagu 15. decembra, a da klijenti mogu da podnesu zahteve do 30. aprila.

Privredi najpotrebniji novac za investicione kredite; Pixabay

Ono što je najvažnije kod trećeg moratorijuma jeste to da ugroženi dužnici svoje kreditne obaveze mogu stopirati na čak šest meseci. NBS je propisala obavezu bankama da dužniku (građaninu, poljoprivredniku, preduzetniku i privrednom društvu), koji usled pandemije ne može da otplaćuje kredit ili lizing, odobri olakšicu u otplati ovih obaveza.

Kako se prijaviti?

Banke i davaoci finansijskog lizinga bili su u obavezi da najkasnije do 22. decembra prošle godine na svojoj internet prezentaciji i u svojim poslovnicama objave obaveštenje kojim se dužnici informišu o mogućnostima podnošenja zahteva za dobijanje olakšica, kao i o uslovima koje u tom smislu treba da ispunjavaju.

Klijenti mogu podneti zahtev za dobijanje olakšica i elektronskim putem ili poštom, kao i u poslovnim prostorijama do 30. aprila 2021. godine, a o zahtevu će biti obavešteni u roku od 30 dana od dana prijema.

Kako su ranije objasnili u centralnoj banci, olakšice se odnose na reprogram i refinansiranje kredita i obaveza iz finansijskog lizinga, uz odobravanje grejs perioda od šest meseci i odgovarajućeg produženja roka otplate, tako da mesečne obaveze dužnika ne budu veće od onih iz plana otplate pre odobravanja olakšica.

– Tokom grejs perioda, banka obračunava kamatu, pri čemu se dužnik, u samom zahtevu, opredeljuje da li će plaćati kamatu tokom trajanja grejs perioda ili nakon njegovog isteka – naveli su u NBS.

Ko može da dobije pomoć

Inače, NBS je procenila da je ovaj put neophodna selektivna pomoć, te da potrebu za olakšicama imaju posebno nezaposleni, zatim dužnici čiji su prosečni mesečni prihodi u poslednja tri meseca ispod proseka zarada u Srbiji.

Takođe, tu spadaju i dužnici sa prosečnim prihodima u poslednja tri meseca do 120.000 dinara, a čija je mesečna zarada manja za 10 odsto ili više u odnosu na prihod pre 15. marta 2020. godine, a kreditna zaduženost premašuje 40 odsto tih prihoda.

Za poljoprivrednike, preduzetnike i privredna društva ocenjeno je da je olakšice u otplati obaveza potrebno ponuditi naročito dužnicima koji su u 2020. godini imali pad poslovnih prihoda, odnosno prometa, od najmanje 15 odsto u odnosu na 2019. ili je došlo do prekida poslovanja dužnika u neprekidnom trajanju od najmanje 30 dana usled pandemije.

Takođe, pravo na navedene olakšice imaće i dužnici koji kasne sa otplatom više od 30 dana u materijalno značajnom iznosu po osnovu bilo koje obaveze (kredita, lizinga, kartice) na koje se odluka primenjuje.

Pročitajte još

– Pored navedenog, ostavljena je mogućnost bankama i davaocima finansijskog lizinga da na obrazložen zahtev dužnika, ukoliko usled drugih činjenica i okolnosti ocene da je došlo do pogoršanja finansijskog položaja i nemogućnosti izmirivanja obaveza dužnika, odobre olakšice – objasnili su u NBS.

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić izjavio je da su se za treći moratorijum prijavili klijenti banaka čiji ukupan dug na osnovu kredita iznosi oko 600 miliona evra, i da to „nije mnogo za bankarski sektor koji je stabilan i likvidan“.

On je podsetio da je u prvom moratorijumu ukupno dugovanje iznosilo dve milijarde evra, a oko milijardu u drugom, dok je sada taj iznos dosta manji.

– To znači da dobar deo prvirede i građana izvršava svoje obaveze, da je postignuta likvidnost i da postoji mogućnost da se plaćaju obaveze, što je dobro i za klijente i za banke – naglasio je Vasić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike