Povećanje penzija: Ne dirati ako se ne mora ili obavezno uvrstiti "sigurnosni sistem"

15.04.2021

05:48 >> 08:41

0

O eventualnom povećanju penzija treba dobro razmisliti u ovom trenutku, upozoravaju ekonomski stručnjaci

Povećanje penzija: Ne dirati ako se ne mora ili obavezno uvrstiti "sigurnosni sistem"
Copyright Tanjug/Nikola Anđić

Samo dva meseca nakon što su isplaćene uvećane penzije za 5,9 odsto, ponovo se u javnosti govori o njihovom rastu. Ekonomski stručnjaci, pak, naglašavaju da s tim pitanjem treba ići veoma oprezno, pogotovo u trenutku kada ogroman novac ide na pomoć privredi i građanima.

Podsetimo, penzije u Srbiji su od 1. januara ove godine veće za 5,9 odsto na osnovu tzv. švajcarske formule, odnosno na osnovu kombinacije dva faktora koji usklađuju kretanje iznosa penzija: 50 odsto u odnosu na inflaciju i 50 odsto u odnosu na rast prosečne zarade zaposlenih.

Budžet je u krizi dodatno opterećen

Švajcarska formula je u naš penzijski sistem vraćena izmenama zakona krajem 2019. godine (sistem je uveden 2003. pa ukinut na insistiranje Svetske banke i MMF-a), a ovih dana u javnosti se pojavila naznaka da će da se menja i to navodno u korist penzionera.

Šta je sistem automatskih stabilizatora

U zemljama Evrope ustaljen je trend primene dodatnih mehanizama kojima se obezbeđuje održivost javnih penzijskih sistema. Tzv. sistemi automatskih stabilizatora imaju cilj da smanje procente penzijskih povećanja u slučajevima finansijske ugroženosti penzijskog sistema. Tako se mogu uzeti u obzir odnos penzijskih doprinosa i penzijskih rashoda (Švedska) ili odnos broja zaposlenih i broja penzionera (Nemačka) ili produženje životnog veka, odnosno vremena isplata penzija (Finska)..

U Srbiji, u Zakonu o budžetskom sistemu, postoji napomena da rashodi za penzije ne bi smeli da prelaze 11 odsto BDP-a, ali to u praksi nema snagu automatskog “osigurača“.

Prema rečima ekonomiste i profesora emeritusa u penziji, Ljubomira Madžara, sa bilo kakvim izmenama poreskih propisa trebalo bi biti jako obazriv.

– Potrebno je sve dobro preračunati jer Srbija je siromašna zemlja koja se sada u krizi dodatno istrošila. Budžet je prilično opterećen, a znamo da penzijski fond ne može sam sebe da pokrije iz prikupljenih doprinosa od trenutno zaposlenih građana. To znači da bi sav novac koji bi se sada više isplatio za penzije “uzeo” od sredstava predviđenih za oporavak i razvoj privrede i zemlje uopšte – ističe Madžar za 24sedam.

Predsednik Partije Ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS), članice vladajuće koalicije, Milan Krkobabić, rekao je nedavno da je sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem “postignuta saglasnost da se koriguje postojeći model švajcarske formule za rast penzija u Srbiji“.

– Najavljena je mogućnost da se penzije ubuduće obračunavaju po “švajcarskom modelu plus“ – najavio je Krkobabić.

Navodno bi u propise koji se tiču usklađivanja penzija trebalo uvesti dodatni mehanizam, tzv. “sistem automatskih stabilizatora“, koji bi povećao ukupan iznos isplaćenih penzija ako bi njegovo učešće u bruto domaćem proizvodu palo ispod 10 odsto, koliko je prosek u zemljama Evrope na našem nivou razvoja.

Prema nekim kalkulacijama, to bi značilo da bi penzije mogle da porastu dodatnih pet odsto, jer cilj aktuelne vlasti je da u 2025. godini prosečna penzija iznosi 400 evra.

Kada se “pali” automatski osigurač

Ovakav automatski “osigurač“ nije novina kada se raspravlja o penzijskom sistemu i švajcarskoj formuli. Fiskalni savet je pred izmene zakona 2019. dao predlog kakva bi švajcarska formula mogla da bude i tom prilikom je rečeno da bi morao da postoji sigurnosni sistem koji bi sam održavao nivo ukupnog fonda penzija između 9,5 i 10,5 odsto BDP-a.

Od pet ponuđenih modela inicijativa Fiskalnog saveta je bila da se penzije usklađuju 75 odsto s rastom inflacije i samo 25 sa rastom zarada. Ovde treba napomenuti da se u zemljama sa veoma visokim rashodima za penzije, kao što su Francuska, Italija, Austrija i Španija, penzije usklađuju samo sa inflacijom.

Tada se, međutim, taj “osigurač“ više pominjao kao obezbeđenje da penzije ne pređu gornju ciljanu granicu i tako naruše balans javnih finansija. Danas je slučaj obrnut.

Pročitajte još:

– Penzije ne bi trebalo dirati po svaku cenu. Međutim, intencija svake vlasti je da se ide na povećanje penzija jer penzioneri su najbrojnija glasačka grupa. Mnogo je manje onih, i manji im je uticaj, koji žive pored deponija ili koji su svedoci ispuštanja neprerađenih otpadnih voda u naše reke. A umesto u više penzije Srbiji je očajnički potrebno ulaganje u komunalnu infrastrukturu i ekologiju. Prema jednoj računici Fiskalnog saveta, to je iznos od nekih šest do osam milijardi evra u narednih pet godina. To je ogroman novac za nas – kaže Madžar.

Naš sagovornik ukazuje i na još jednu stvar koju je potencirao i Fiskalni savet u pomenutoj studiji, a to je starenje stanovništva s jedne strane i smanjivanje broja zaposlenih koji pune budžet Fonda PIO sa druge.

Naime, u periodu od 2020. do 2030. očekuje se porast broja osoba starijih od 65 godina za oko četiri odsto,  a smanjenje broja osoba radne dobi (od 20 do 64 godine) za više od 10 odsto. To unosi disbalans u sistem i zbog toga bi inače, kako je sračunao Fiskalni savet, formula za usklađivanje penzija trebalo da cilja rast prosečne penzije za oko pola procentnog poena sporiji od stope privrednog rasta u ovoj deceniji.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike