Uložili ste hiljade u fasadu, a kuća je i dalje hladna? Evo pet grešaka zbog kojih toplota "beži", a pojavljuje se buđ!
Majstori sa dugogodišnjim iskustvom u postavljanju fasada često upozoravaju da glavni uzrok nije loš kvalitet stiropora ili lepka, već nestručna ugradnja
Zidovi bez adekvatne zaštite mogu biti glavni krivac za ogroman gubitak toplotne energije zimi, procenjuje se da na ovaj način nestane čak i do 40 procenata toplote. Postavljanje spoljašnje izolacije logičan je korak ka drastično manjim troškovima grejanja, udobnijem životu i energetski efikasnijem domu.
Ipak, u praksi se dešava da uprkos velikoj investiciji, domaćinstva i dalje muče muku sa buđi, vlagom i osećajem hladnoće koji isijava iz zidova.
Gde tačno nastaje problem?
Majstori sa dugogodišnjim iskustvom u postavljanju fasada često upozoravaju da glavni uzrok nije loš kvalitet stiropora ili lepka, već nestručna ugradnja. Ovo su najčešći propusti koji pretvaraju vašu fasadu u promašenu investiciju.
Neadekvatna debljina izolacije
Nekada davno, stiropor debljine pet centimetara smatrao se standardom u građevinarstvu. Danas, on apsolutno ne može da odgovori na klimatske zahteve našeg podneblja.
Preporuka savremenih građevinskih normi je ugradnja izolacionog materijala debljine između 10 i 15 centimetara, pri čemu struka izdvaja 12 centimetara kao optimalno rešenje za naše uslove. Ušteda na debljini stiropora direktno vodi ka hladnim zidovima, kondenzaciji, gljivicama i previsokim računima za grejanje.
Pogrešna tehnika lepljenja
Ukoliko majstor nanese lepak isključivo na nekoliko tačaka u centru stiropor ploče, pravi se ogromna greška. Ovakav pristup ostavlja prazan prostor i vazdušne džepove između zida i izolacije, što kasnije rezultira pucanjem spoljašnjosti i formiranjem neželjenih toplotnih mostova. Pravilan metod podrazumeva nanošenje lepka duž celih ivica ploče, uz dodatne tačke po sredini, čime se obezbeđuje savršeno prijanjanje bez ikakvih šupljina.
Štednja na tiplovima
Mehaničko pričvršćivanje izolacije pomoću tiplova je ključno kako bi se sprečilo pomeranje ploča. Manjak ovog materijala je izuzetno opasan, naročito na ćoškovima objekata koji su najviše izloženi udarima vetra, jer se izolacija doslovno može odvojiti od kuće.
Zlatno pravilo nalaže upotrebu od šest do osam tiplova po kvadratnom metru, dok se na samim uglovima zgrada taj broj mora dodatno povećati.
Kritične tačke: Prozori, roletne i balkoni
Svaki prekid u kontinuitetu izolacionog sloja drastično obara njegovu efikasnost. Najranjivija mesta na kući su spojevi oko vrata, prozora i balkonskih otvora. Ukoliko ovi delovi nisu perfektno zaptiveni i termički zaštićeni, hladan vazduh sa lakoćom pronalazi svoj put unutra.
Špaletne: Nezaštićene ivice oko prozora redovno postaju hladne površine i glavno leglo buđi.
Kutije za roletne: Ukoliko nisu izolovane, funkcionišu kao direktan tunel za ulazak spoljne hladnoće u prostorije.
Nestručan završni sloj i loš tajming radova
Završna obrada fasade nije tu samo zbog estetike, ona je glavni štit celokupnog sistema od UV zračenja, kiše, snega i temperaturnih šokova. Loša izvedba dovodi do brzog prodora vlage, pojave algi i mahovine, pa čak i potpunog propadanja stiropora.
Kao najpouzdanija zaštita ističu se silikonske fasadne boje (otpornije na vlagu i prljavštinu), iako treba imati u vidu da su u proseku za 20% skuplje od standardnih opcija.
Takođe, ogromna greška je izvođenje radova po jakom vetru ili direktnom i jakom suncu. U takvim uslovima, fasadni malter se suši prebrzo, što dovodi do stvaranja mikropukotina kroz koje voda kasnije lako prodire u sistem.
Vrhunski i skup materijal gubi svaki smisao u rukama neiskusnih izvođača. Dugotrajna, topla i isplativa fasada isključivo je rezultat preciznog i stručnog rada proverenih majstora na svakom pojedinačnom sloju sistema.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Komentari