Veliki skok zaduženosti građana: Uživanje u životu ili korak ka dužničkom ropstvu?

20.05.2021

05:38 >> 08:03

0

Količina novca koji po kreditima bankama duguju građani u poslednje tri godine se povećala za ogromnih 38,5 odsto, i pitanje je da li to treba da nas zabrine

Veliki skok zaduženosti građana: Uživanje u životu ili korak ka dužničkom ropstvu?
Copyright Pixabay/ Raten-Kauf

Građani Srbije danas su za više nego trećinu zaduženiji nego što su to bili u aprilu 2018. godine, pokazuju podaci Udruženja banaka Srbije. U delu keš kredita skok u količini novca koji se sada duguje bankama još je neverovatniji, gotovo 68 odsto. O tome da li to Srbi koriste priliku i „uživaju u životu“ ili je baš suprotno, moraju da žive na kredit, 24sedam je razgovarao sa profesorom Zoranom Grubišićem sa Beogradske bankarske akademije.

Poslednji Kreditni izveštaj Udruženja banaka Srbije, koji je izašao ovih dana i obuhvatio period do kraja aprila 2021. godine, doneo je neke frapantne podatke o rastu kreditne zaduženosti građana Srbije.

Stanje duga stanovništva na poslednji dan aprila 2021. godine bio je 1.233 milijarde dinara (10,5 milijardi evra). Pre samo tri godine, u aprilu 2018, građani su dugovali 890 milijardi dinara (7,5 milijardi evra). Ovaj ogroman rast od 38,5 odsto u samo tri godine pritom nije praćen rastom plata i životnog standarda, jer prosečne zarade u Srbiji su u istom periodu porasle „samo“ 27 odsto, sa 49.117 dinara (415 evra) na 62.280 dinara (530 evra) u februaru ove godine, za koji postoji poslednji podatak zvanične državne statistike.

Prosečna plata nije reper

Zoran Grubišić kaže i da statistička prosečna plata, mada je i ona dosta porasla, nije najbolji pokazatelj stanja, jer više se zadužuju oni koji imaju veću platu.

– A nije isto ni po regionima, jer mnogo više kredita je dato, recimo, u Beogradu, gde su plate mnogo veće nego u Nišu i na siromašnom jugu Srbije – napominje Grubišić.

Ovoliki skok zaduženosti građana Srbije, koja je sada 1.500 po glavi stanovnika (1.940 evra po korisniku bankarskog računa), i sve učestalije priče u medijima o ljudima kojima se zbog nevraćanja dugova prisilno oduzima imovina, sami po sebi nameći pitanje kreću li se Srbi ka „dužničkom ropstvu“. Profesor Grubišić smatra da smo ipak veoma daleko od toga, i da je zaduženost čak nekoliko puta manja od one koja je moguća.

– Stvari treba gledati u određenim relacijama. Možda prosečna zaduženost od 1.500 evra izgleda nekom velika, ali u poređenju sa zemljama u okruženju koje su na sličnom ili nešto višem stepenu razvoja vidimo da je ona u stvari relativno mala. U Hrvatskoj je obim kredita kod građana višestruko veći, a da ne spominjemo Sloveniju koja je malo razvijenija. Sve dok ne dođemo do nivoa od tri ili četiri hiljade evra po stanovniku, ne treba da brinemo o prezaduženosti – kaže Grubišić.

Podaci koje su za januar ove godine dale centralne banke zemalja nekadašnje SFRJ potvrđuju ove reči. Kreditno su najzaduženiji Slovenci, sa iznosom od gotovo 5.300 evra, zatim Hrvati sa više od 4.200 evra, pa Crnogorci sa nešto više od 2.200 evra.

U sredini su građani BiH sa oko 1.500 evra kredita po glavi, pa Makedonci sa pedesetak evra manje, a na kraju dolaze Srbi, sa tada prosečnih 1.443 evra duga.

A zaduživanja se, sve dok nije preterano, ne treba plašiti, kaže ovaj finansijski stručnjak.

– Tekuća potrošnja građana je najvažnija stavka rasta BDP-a, to se vidi i kod nas i svuda u svetu. Na nju otpada od 60 do 65 odsto BDP-a, dok investicije u koje spadaju i kupovine stanova, nose tek od 15 do 20 odsto, a javne nabavke države i izgradnja puteva dodatnih petnaestak odsto. A povoljnija zaduživanja kod banaka znače i veću tražnju za robom i uslugama. Zbog toga je ovakva politika plata, penzija i makroekonomskog sistema, a generalno i države i Narodne banke – kaže Grubišić.

Da je briga o prezaduženosti građana trenutno preterana, govori još jedan podatak – onaj o docnji, odnosno kašnjenju u otplati rate kredita većoj od 60 dana. Iako je kredita sve više, onih koji ne mogu redovno da ih vraćaju sve je manje, i iznos vrednosti koja je u docnji je u ukupnom iznosu kredita pao sa 3,1 odsto u 2018. godini na današnjih 2,2 odsto, dok je rekordne 2015. godine bio i tri puta veći – 7,3 odsto.

Kako se zadužujemo: Srbi vole i keš i lizing

Grubišić napominje da je od obima kredita važnije kako se ljudi zadužuju i za šta zadužuju, jer nije svejedno da li se troši na kupovinu ili renoviranje stana i obrazovanje, ili pak na letovanje u Grčkoj, kupovinu firmirane garderobe ili “za nekoliko brojeva” većeg televizora.

Krediti stanovništu uzleteli: Nikad povoljnije do stana, Screenshot/Udruženje banaka Srbije

Pročitajte još:

A od ukupno 1.233 milijarde dinara koliko trenutno duguju bankama, građani Srbije su se u kešu zadužili za 579 milijardi (4,93 milijarde evra), a na stambene kredite su potrošili 498 milijardi dinara (4,24 milijarde evra). Rast gotovinskog zaduživanja je fantastičan, jer građani sada duguju po ovom osnovu gotovo 68 odsto više novca nego što je to bilo u aprilu 2018. godine. Rast kod stambenih kredita je veliki, skoro 30 odsto u pomenutom periodu, ali ne tako impozantan kao kod keša.

Skok ovih kredita prati i rast obima lizing ugovora, pa su tako zbog novih automobila danas Srbi dužni 7,6 milijardi dinara (65 miliona evra), a pre tri godine samo 5,1 milijardu dinara (43 miliona evra). To je rast od gotovo 50 odsto.

– Ovoliki rast kredita nikoga ne treba da čudi. Jednostavno, krediti nikada nisu bili jeftiniji. Euribor je u minusu, a referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije, koja utiče na cenu dinarskih kredita, iznosi jedan odsto, najbliže nuli što je ikada bila. I tako će ostati bar narednih godinu-dve – ističe Zoran Grubišić.

Da li će i posle toga Srbi uživati u jeftinom novcu, ili grcati u dugovima i tražiti moratorijum zbog nekog novog kovida, ostaje da se vidi, a profesor Grubišić kaže da na duži rok niko ne bi smeo da sa samopouzdanjem tvrdi da će krediti i dalje biti ovako jeftini.

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike