Srbija pred velikom odlukom: Da li ćemo pratiti slovenački model rada - 80-90-100?
19.01.2026 | 21:30
Za starije radnike to znači više slobodnog vremena i manje fizičkog opterećenja
Slovenija je od 1. januara uvela novi model rada „80-90-100“, namenjen zaposlenima starijim od 58 godina koji imaju najmanje 35 godina radnog staža. Suština sistema je da radnici rade 80 odsto radnog vremena, primaju 90 odsto plate, dok im se doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju u punom iznosu.
Cilj ove reforme je da iskusni radnici ostanu duže na tržištu rada, ali i da im se olakša završni deo karijere. Nadežda Satarić iz organizacije „Amiti“ istakla je u razgovoru za RTS da ovakav model donosi korist i zaposlenima i poslodavcima, ali i državi.
Na prvu loptu, ovo je apsolutno više u korist radnika, ali ja duboko verujem da je i u korist poslodavaca - naglasila je Satarić.
Kako objašnjava, ovakvo rešenje može da smanji broj prevremenih odlazaka u penziju i da zadrži radnu snagu koja je tržištu sve potrebnija, posebno u uslovima starenja stanovništva.
Za starije radnike to znači više slobodnog vremena i manje fizičkog opterećenja, bez straha da će im penzija biti umanjena, jer se doprinosi i dalje uplaćuju u punom iznosu.
Dobro će biti i za državu, jer će se više doprinosa uplaćivati u penzijske fondove. Mislim da je ovo korist za sve - navela je Satarić.
Ona podseća da slični modeli već postoje u Islandu, Irskoj i Nemačkoj, kao odgovor na manjak radne snage i demografske promene.
Iako u Srbiji postoje određene olakšice za zapošljavanje penzionera, zakon još ne prepoznaje ovako fleksibilan sistem rada. Satarić naglašava da bi za uvođenje modela „80-90-100“ bilo neophodno menjati Zakon o radu i Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju.
Da bi ovo kod nas zaživelo, mora prvo da se izmeni zakon o radu i zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju - istakla je.
Prema njenim rečima, ovakav model bi posebno značio radnicima koji nisu potpuno radno nesposobni, ali više ne mogu da izdrže osmočasovno radno vreme, naročito u profesijama koje zahtevaju veliki fizički napor.
Teško je da vaspitačica sa 64 godine može da prati dvadesetoro dece, kao i medicinska sestra koja satima stoji u operacionoj sali. Zato su potrebne fleksibilne šeme rada - kaže Satarić.
Slovenija već razmatra i dodatne promene, poput šestočasovnog radnog vremena i produženog vikenda, uz plan da do 2028. godine uvede 34-časovnu radnu nedelju.
Satarić zaključuje da slovenački model pokazuje da briga o radnicima nije trošak, već ulaganje koje se vraća.
Obrni, okreni, uvek je presudan finansijski momenat. Ali ovde je dobit i za radnike i za poslodavce i za državu - poručila je.
Bonus video