Godinama se mučili, sada trljaju ruke: Nadali se 80 dinara po kilogramu, sada dobijaju više od 300

12.09.2021

17:55 >> 19:01

0

Kupinari koji su istrajali kroz godine sramotno niskih cena sada konačno mogu da naplate svoju muku jer cena je i četiri puta veća od one kojoj su se nadali

Godinama se mučili, sada trljaju ruke: Nadali se 80 dinara po kilogramu, sada dobijaju više od 300
Copyright Foto: AgroTV

U Srbiji je kupina u senci popularnije srodnice maline, a niske cene otkupne cene unazad nekoliko godina naterale su brojne voćare da iskrče zasade. Ove godine iznenađujuće je visoka cena zbog globalno manjeg roda, pa su oni istrajni kupinari konačno dočekali svoj trenutak i zadovoljno trljaju ruke, kaže reportaža AgroTV.

Marijana Šibak, inženjer poljoprivrede iz novog Sela kod Vrnjačke Banje jedna je do takvih. Ona na porodičnom zasadu ima 80 ari pod kupinom a uz to se bavi i pčelarstvom. Za ovu godinu kaže da je kruna njihove proizvodnje.

Druga klasa sustigla prvu

– Kruna i po kvalitetu i po obimu i po finansijskom delu. Čak je i razlika između prve klase, koju smo već delom plasirali za izvoz, i druge veoma mala. A prva klasa za izvoz ide do 320 dinara, ranije je bila oko dva evra. Čak je i druga klasa dobre cene, do 300 dinara – kaže Šibak.

Isplatilo se: Marijana Šibak, Foto: AgroTV

Što neće Rusi u vino, slatko i džemove

Drugu klasa kupine, koja ne može da ide u izvoz, Šibakovi prerađuju u kupinovo vino, džem i slatko.

– To ide na sajmove i u internet prodaju i lepo se nadopunjuje sa medom i pčelinjim proizvodima u paletu zdravih proizvoda – naglašava Marijana Šibak.

Ona gaji „loh nes“ sortu, jer ona trpi niske temperature koje su svojstvene zimi uz reku Moravu a i to što nema bodlje ima svoje prednosti.

– Kvalitet je izuzetan, dobra je za preradu a lepa i za konzumnu upotrebu. Traži se i za izvoz, i naša preko hladnjače s kojom sarađujemo ide u Rusiju. Zbog toga smo mi zadovoljni cenom i kada drugi nisu – objašnjava Šibak.

Specifično za plantažu Šibaka je da ne prskaju svoje kupine protiv korova već sav korov pleve.

– Savesni smo voćari i savesni pčelari i ne koristimo hemiju. Jedina muka je što „loh nes“ zahteva puno vode a uz vodu ide i kalijum i kalcijum – napominje Marijana.

Globalna katastrofa

Zalihe smrznute kupine su ove godine (zaključno sa julom) za trećinu manje nego prošle godine, piše u poslednjem izveštaju Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država koje prenosi portal Agropress. To je i razlog zašto je kupina ove sezona bila drastično skuplja u otkupu u odnosu na ranije godine i gotovo dostigla cenu maline.

Što se rezidbe kupinjaka tiče, pola od navedene površine radi Mirjana sa suprugom, a polovina dever sa svojom porodicom. Za berbu se angažuju, i to već godinama, prijatelji tako da sa tom „uigranom ekipom“ nemaju problema sa radnom snagom.

„Dal‘ da radimo ili da čupamo“

Veran kupinama je ostao i Goran Simić, iz Sekuriča, u opštini Rekovac. On gaji kupine na hektar i 20 ari, i njemu su pčele dodatna aktivnost.

– Kupinom se bavimo već 35 godina, menjali smo sorte, mada se zadnjih šest godina premišljamo da li da radimo ili da čupamo. Prošle godine je bilo bolje, 55 do 60 dinara a ove je tek cena izvanredna – kaže Goran.

I on gaji „loh nes“, jer ranije stiže, krupnija je i čvrsta i to dobro prolazi u inostranstvu.

Dobili višestruko više: Goran Simić, Foto: AgroTV

– Možda po ukusu ima i boljih sorti ali ove karakteristike obezbeđuju izvoz. A može da rodi i dva vagona (20 tona) po hektaru. Pretprošle godine smo dobijali 30 dinara, ove smo mislili da ćemo dobiti 80 a dobijamo 300. Realna prosečna cena je oko 100 do 150 dinara – napominje Simić.

Voda i mreže pod obavezno: Plantaža kupina, Foto: AgroTV

Pročitajte još:

Ni oni nemaju prevelikih problema da te vagone po hektaru oberu, jer uz sedam članova porodice, dovoljno je da angažuju još dva, tri pomoćna radnika.

– Ali na temperaturi u kupinjaku od četrdeset ili pedeset stepeni, koliko je bilo ovo leto, neće niko i ni njih nekoliko nije lako naći – kaže Goran.

Ni Šibakovi ni Simići nisu ove godine, za razliku od prošle, pretrpeli veliki gubitak roda upravo zbog dobro urađenog sistema za navodnjavanje. Ulaganje u infrastrukturu se ponovo pokazalo kao isplativo, pogotovo ove godine kada je suša, a pre nje mraz i gradovi, ozbiljno pogodila voćare.

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: AgroTV

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike