Dok ga jedni veličaju, drugi ga gađaju jajima: Kako je jedan grafit u centru Beograda pokrenuo rat između dve struje građana?

19.11.2021

08:30

0

Prema rečima dr Nevena Cvetićanina, višeg naučnog saradnika na Institutu društvenih nauka, murali predstavljaju više emotivno i simbolično pitanje

Dok ga jedni veličaju, drugi ga gađaju jajima: Kako je jedan grafit u centru Beograda pokrenuo rat između dve struje građana?
murali_draza_zivojin_17112021_0009 - Copyright ATAImages/ Antonio Ahel

Atmosfera u centru Beograda protekle dve nedelje bila je napeta, većih sukoba nije bilo, ali do verbalnih okršaja i protesta je došlo, a sve zbog jednog grafita koji je nedavno osvanuo na zidu jedne zgrade u Njegoševoj ulici. 

U pitanju je grafit posvećen nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću koji je aktivistkinja Aida Ćorović gađala jajima, da bi dan kasnije Đorđo Žujović iz Socijaldemokratske partije Srbije bacio kreč na mural.

ATAImages/ Antonio Ahel
 

To je iniciralo da se dve struje građana okupe ispred grafita - aktivisti i predstavnici NVO, koji su zahtevali da se lik Ratka Mladića ukloni, i desničari, koji su veličali lik i delo nekadašnjeg komandanta Vojske RS. 

ATAImages/ Antonio Ahel
 

Nedugo potom, kod grafita s likom Ratka Mladića, na uglu Njegoševe i Ulice Alekse Nenadovića, osvanula su još dva grafita - jedan posvećen četničkom komandantu Draži Mihailoviću, a drugi vojvodi Živojinu Mišiću.

Čitav sukob koji je tinjao između desničara i levičara, umetnicima je dao ideju kako da beogradske ulice, ali i građane prestonice, izbave iz utopijskog društva. 

ATAImages/ Antonio Ahel
 

Nakon protesta koji su se danima održavali u glavnom gradu, Beograđane je jednog jutra prijatno iznenadio mural sa likom pisca Borislav Pekića, oslikan u Cetinjskoj ulici. On je rađen na osnovu fotografije koju je načinio Pekićev prijatelj Aleksandar Obrenović, a na kojoj je pisac sa dugačkom muštiklom i tamnim naočarima. Čak je i piščeva ćerka Aleksandra Pekić izrazila zadovoljstvo zbog oslikavanja tog murala.

24sedam/Nenad Vujanović
 

Međutim, nepoznati vandali su ga posle četiri dana išarali i crnim sprejom ispisali: "Smrt četnicima". Iako bi većina građana povukla paralelu između slučaja Ratka Mladića i Pekića, njegova ćerka misli drugačije. 

 

 

- Ne želim da uvlačim Pekića u priču o bilo kakvom drugom muralu. On stoji sam za sebe, za sve ono iza čega je stajao za života, i niko mu ne može lepiti sada dodatne etikete posle smrti. Sve je rekao što je imao da kaže i svako poređenje je besmisleno. Uvek je govorio: "Nemojte slušati mene, čitajte moje knjige", i to je najbolje što je mogao i želeo da nas posavetuje - rekla je Aleksandra Pekić. 

Murali - emotivno i simbolično pitanje 

Neven Cvetićanin, Printscreen/Youtube
 

Prema rečima dr Nevena Cvetićanina, višeg naučnog saradnika na Institutu društvenih nauka, murali predstavljaju više emotivno i simbolično pitanje, zbog čega je i njihovo pojavljivanje izazvalo toliko emocija.

- Reakcije su različite jer imamo različite interpretacije srpske istorije - jedne su više nacionalno nabijene, dok su druge manje. U srpskoj istoriji postoji jedan strukturalan problem, gde imamo toliko različitih interpretacija i različitih elita, tako da su ovi murali samo to pojačali, jer je reč o istorijskim ličnostima i njihovim ulogama u vremenu u kojem su delovali - objašnjava za 24sedam Cvetićanin.

Naš sagovornik smatra da se i mural Pekića savršeno uklapa u tu priču, jer, kako dodaje, pisac ima svoju kvalifikaciju, budući da nije bio omiljen tokom komunizma. 

- Problem naše istorije je što smo ideološki ostrašćeni i što različiti ideološki polovi imaju svoje interpretacije istorije. Nesporni su samo oni koji su izvan zone direktne politike, a Pekićeva književnost je uvek imala dodira sa politikom - zaključio je Cvetićanin.

"Naša sadašnjost ne sme biti naša prošlost"

Printscreen/YouTube
 

Kako je za 24sedam objasnio sociolog Ratko Božović, građani Srbije danas žive u vremenu jedne vrednosne konfuzije. 

- Crtanjem novih grafita i prekriživanjem starih pokazuje se kakvo smo mi društvo. To je na neki način paradigma svega što se dogodilo i šta se događa u našoj zemlji. U ovom slučaju postoji previše stvari koje je potrebno ostaviti u nekoj "deponiji istorije", tamo gde one i pripadaju. Mi, kao društvo, ne možemo se voditi idejom da je naša sadašnjost u našoj prošlosti, jer ukoliko pođemo od tog rezona onda nemamo nikakve šanse da budemo u prezentu, a i budućnost nam je zatvorena - objašnjava on. 

Naš sagovornik kaže da je atmosfera koja je vladala Beogradom proteklih dana slika i prilika našeg društva. 

- Da je to nekakva marginalna pojava ili fragment nekog ostatka u rezonovanju ili ponašanju ljudi, rekao bih nije važno to što se dogodilo. Ali zna se kako se takve situacije rešavaju u civilizovanim okolnostima ili u onome što je poštovanje zakona. Ne možete insistirati na nečemu što povređuje ljude. Takođe, na drugoj strani imamo akademsku četvrt koja je mrtva-hladna u odnosu na sve što se dešava, kao neka retrogradna dimenzija života u gradu i u društvu - pojašnjava Božović.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike