Živeo je skromno, kao podstanar: Student Gojko Stojčević promenio je više beogradskih adresa (FOTO)
Sve promene adresa ostale su zabeležene u "kartonu žitelja", koji predstavlja jedan od više od milion digitalizovanih kartona koje je Istorijski arhiv Beograda učinio dostupnim u svom digitalnom reprozitorijumu
Patrijarh Pavle preminuo je na današnji dan, pre 12 godina. Živeo je skromno, vodio se načelima istinoljubivosti i tako postao, kako mnogi i dan-danas ističu, najvoljeniji srpski duhovnik.
Kao student, Gojko Stojčević živeo je u prestonici i nekoliko puta menjao adresu stanovanja, što je ostalo zabeleženo u "kartonu žitelja", koji predstavlja jedan od više od milion digitalizovanih kartona koje je Istorijski arhiv Beograda učinio dostupnim u svom digitalnom reprozitorijumu.
Došao je u Beograd 1936. godine, da studira na Bogoslovskom fakultetu. Poznato je da je, što svedoči njegova biografija, u početku stanovao u kući očevih rođaka, ali da je potom živeo na drugim lokacijama prestonice, u iznajmljenim stanovima i sobama.
Karton na ime Gojko Stojčević otvoren je 5. oktobra 1936. godine, piše Poreklo.rs. Uz njegovo porodično i rođeno ime, u ovom zvaničnom dokumentu Uprave grada Beograda pisalo je da je po zanimanju student teologije, državljanin Jugoslavije, kao i da je rođen 11. septembra 1914. godine u mestu Kućanci.
Takođe je navedeno da je po bračnom stanju neženjen, pravoslavne vere, kao i da mu je rođeno ime majke Ana.
Profimedia
Prva adresa na kojoj je patrijarh stanovao bila je u Ulici Živka Davidovića 14, kod stanodavca Lazara Okrajnova, i tako je bilo sve do 15. jula 1937. godine, kada se odjavio i prijavio u svom rodnom mestu Kućancima. Nekoliko meseci kasnije, tačnije 6. oktobra 1937. godine, Gojko se vraća na pređašnju beogradsku adresu i tu ostaje nešto više od mesec dana, do 16. novembra. Tada se odjavljuje i prijavljuje na boravak u Belišću, u Hrvatskoj.
Danas se na pomenutoj adresi Živka Davidovića 14, koja se nalazi nedaleko od Cvetkove pijace na Zvezdari, nalazi manja kuća, verovatno ista ona u kojoj je na početku svog studentskog života boravio Gojko.
Printscreen/ Google maps
Sledeća patrijarhova prijava stana bila je 31. marta 1938. godine na adresi Zeleni venac 13, kod stanodavca Živojina Đukića. Na tom mestu danas se nalazi nova zgrada
Printscreen/ Google maps
Potom je usledio period čestih selidbi. Tako se posle nešto više od mesec dana Gojko preselio u Ulicu Stanka Vraza 28 (Vrazovu) na Zvezdari, kod Pavla Pavlovića.
Printscreen/ Google maps
Nešto kasnije,16. maja, prijavljuje se u Gračaničku ulicu 7/IV, kod Radivoja Jocića, gde ostaje do 17. jula iste godine, kada odlazi na raspust u Belišće.
Prinstcreen/ Google maps
Po povratku u Beograd, 22. novembra 1938, budući srpski patrijarh je iznajmio sobu u Ulici kralja Ferdinanda 19 (današnjoj Resavskoj) kod stanodavca Ivana Perišića.
Printscreen/ Google maps
Na ovoj adresi se zadržao sve do 13. januara 1940. godine, kada se preselio na Kosančićev venac 14, kod stanodavca Danila Cvetkova, gde ostaje do početka rata.
Printscreen/ Google maps
Dok se vodio na toj adresi, patrijarh je u avgustu 1940. godine otišao u vojsku, u vojnu bolnicu u Zaječaru, na šest meseci. Po povratku je kratko vreme radio kao sekratar u kabinetu ministra vera Vojislava Janića.
Iz razrušenog Beograda, Gojko odlazi u rodne Kućance, koji tada ulaze u sastav fašističke tvorevine Nezavisne Države Hrvatske.
Gojko se potom vratio u Beograd, 1941. godine, gde je našao stan u Zadarskoj 14 (današnjoj Ulici Dobrice Ćosića), kod Nikodija Jevtovića.
Posle samo mesec dana napustio je sobu u Zadarskoj i prešao u zgradu pri Crvki Sv. Vavedenja u Ulici Ljube Jovanovića, a potom od 14. oktobra nalazi sobu na Dorćolu kod Leposave Popović u Karađorđevoj 41.
Printscreen/ Google maps
Zatim je 13. novembra prešao kod novog stanodavca Đoka Bojanića, u Ulici Sanje Živanovića 33. Na toj adresi ostao je sve do Božića 1942. godine, kada je prešao u manastir Rakovica.
Printscreen/ Google maps
Od 13. aprila 1942. Gojko je prijavljen na adresi Katanićeva 21, u Društvu kneginje Ljubice, nadomak zidina Hrama Svetog Save, koji je tada bio u izgradnji.
Ipak, u tom ratnom dobu, uz ime Gojka Stojčevića navedena je još jedna kratkotrajna prijava boravka u okupiranom Beogradu, kada se 10. marta 1944. godine prijavio kod Đorđa Bojanića (pretpostavlja se da je u pitanju ranije pomenuti Đoko Bojanić), ali ovaj put na adresi Tolstojeva 15. Ipak, već pet dana kasnije, ponovo se prijavio u Ovčar Banji, te je to ujedno i poslednji zabeleženi podatak o promeni adrese boravka patrijarha Pavla koji se nalazi u njegovom kartonu žitelja Beograda.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari