"Beograd je izgledao kao košnica pčela": Srpski narod se na današnji dan suprotstavio Hitleru

27.03.2021 | 08:00 >> 08:10

Autor: Lj. Stanković

U oficirskom puču svrgnut je knez Pavle Karađorđević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II Karađorđević. Ulicama je paradiralo na hiljade demon

Copyright Vikipedia

Antinacistička i prozapadno orijentisana grupa oficira jugoslovenske vojske, predvođena generalom Vojnog vazduhoplovstva Borivojem Mirkovićem je u zoru na današnji dan pre 80 godina u Beogradu zbacila kraljevsko namesništvo, čime je Kraljevina Jugoslavija izašla iz Trojnog pakta, kome je pristupila svega dva dana ranije, 25. marta, u Beču.

U oficirskom puču svrgnut je knez-namesnik Pavle Karađorđević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II Karađorđević. Takođe, zbačena je i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova, sa generalom Dušanom Simovićem na čelu.

Učesnici puča bili su podstaknuti od strane pojedinih antinemačkih opozicionih krugova, zajedno sa srpskim političkim organizacijama, a sve uz podršku Velike Britanije, koja je između ostalog, i finansirala pobunu.

Copyright Vikipedia

Zajedno sa vojnim pučem, na beogradske ulice izašlo je na hiljade demonstranata koji su nosili parole i uzvikivali “Bolje rat nego pakt” i “Bolje grob nego rob”. Demonstracijama su se pridružili i građani u drugim gradovima Srbije.

“Idući iz periferijskih ulica povorke su se slivale jedna u drugu i rasle u moćnu reku. U povorci su bili izmešani radnici, nameštenici, omladina, građani, seljaci i žene. Na čelu povorke su nošene državne zastave […] Celo vreme narod je demonstrirao svoje raspoloženje. Vikalo se: “Živela narodna vlada!”, “Živela narodna vojska!”, “Vojska s narodom!”, “Tražimo demokratska narodna prava!”, “Amnestija za političke osuđenike!” – iz izveštaja o vojnom puču i zbacivanju proosovinske vlade, Politika, 28. mart 1941.

Copyright Nemački propagandni plakat protiv antihitlerovskog puča Vikipedia

Prestoničke ulice bile su ispunjene masom sveta: “Beograd je izgledao kao jedna košnica pčela”. Građani su pevali patriotske pesme i uzvikivane su parole protiv Hitlera i Musolinija.

Tog dana, jedna grupa demonstranata “polupala je nemačke biroe, polomila vrata i prozore i pocepala papire koji su se unutra nalazili”. Do deset sati, gradom su zalepršale jugoslovenske, engleske, francuske i američke zastave. Nemačka zastava bila je spaljena.
Posle blagodarenja, sutradan, u Sabornoj crkvi nemački poslanik Viktor fon Heren je “vređan, a gomila je pljuvala na njegov automobil”. Protestu su se priključili i komunisti, koji su uzvikivali parole o savezu sa Sovjetskim Savezom. Jedna zgrada na trgu Slavija bila je iskićena crvenim zastavama.

Copyright Vikipedia

Kao posledica puča nacistička Nemačka napala je Jugoslaviju u zoru 6. aprila, strahovitim bombardovanjem Beograda.

Smatra se da je 27. mart 27. jedan od najvažnijih datuma u jugoslovenskoj i srpskoj istoriji 20. veka i slavi se kao početak suprotstavljanja fašizmu u Drugom svetskom ratu.

Uloga Velike Britanije

Nakon pada Francuske, Britanija je vodila antinemačku pobunu u neokupiranim zemljama Evrope, te je tako i u Jugoslaviji veliki deo srpske političke elite bio probritanski orijentisan.

Britanska Služba za specijalne operacije — SOE, koja je od leta 1940. stvarala svoje uporište uglavnom u centralnoj Srbiji, podsticala je državni udar.

Pročitajte još

Preko veoma slušanog “Radija slobodnih nacija” emitovan je 26. marta zapaljiv govor Leopolda Emerija, britanskog ministra za Indiju, koji je narodima Jugoslavije poručio da jugoslovenska vlada ne može polagati pravo na to da jednim svojim potpisom “otpiše čast i nezavisnost 16 miliona Jugoslovena”.

Za zaverenike bilo je izuzetno važno to što su se, početkom marta, britanske trupe iskrcale u Grčkoj.

Ujutro, 26. marta, general Dušan Simović je razgovarao sa britanskim vojnim atašeom o detaljima vojne pomoći u slučaju rata Jugoslavije sa Silama osovine, do koga je, po njegovom mišljenju, moralo doći ako puč uspe. Simovićeva predviđanja ubrzo su se ispostavila tačnim – Hitlerova armada napala je 6. aprila Kraljevinu Jugoslaviju.

Britanska vojna pomoć, međutim, nije stigla.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam