Sumanuti projekat: Planirana izgradnja višespratnica na atomskim skloništima u Borči 3 i na Čukarici
Ukoliko nas opet neko bombarduje, gde će se sakriti građani ako sumnjaju da im iz skloništa nema izlaza? Plan detaljne regulacije na javnom uvidu do 21. dece
Ukoliko predlozi Javnog preduzeća “Skloništa” o nadziđivanju atomskih skloništa zaista budu realizovani, Beograđani, a među njima prvi Borčanci i Čukaričani, doći će u situaciju da, u slučaju eventualnih vazdušnih napada, kakve smo već jednom doživljavali pre gotovo 22 godine, nemaju više gde se sakriju.
Sumanutim projektom predviđena je nadogradnja prostora namenjenog očuvanja života ljudi u slučaju bombardovanja, i to više od 20 metara u visinu. Stručnjaci iz JP “Skloništa” u svom predlogu, koji je stigao i do izrade plana detaljne regulacije, tvrde da će funkcija skloništa biti “očuvana”, ali je apsolutno nejasno – kako.
Da, ljudi će moći da uđu u objekat, ali nema odgovora na ključno pitanje – da li će posle, zamišljenog, direktnog pogotka raketama u zgradu nadzidanu na njemu i obrušavanja sedmospratnice moći i da izađu iz njega? Ili je, ipak, verovatnije da će, u tom slučaju, svi izlazi biti zatrpani? Kakvo je to, onda, “očuvanje osnovne funkcije”.
Nadogradnja atomskih skloništa u Borči 3, između ulica Bele Bartoka, Julije Delere i Ratnih vojnih invalida, kao i izgradnja višespratnica, predivđena je Planom detaljne regulacije (PDR), a na inicijativu JP “Skloništa”.
Kako piše u zvaničnoj dokumentaciji, predloženo je “stvaranje povoljnih uslova za nadziđivanje skloništa i povećanje uređenosti prostora i njegovog okruženja, kao i prostorno-funkcionalne integrisanosti samog objekta”.
U Borči 3 Planom je obuhvaćen prostor od 14,3 hektara, kao i četiri skloništa na prostoru ulica Bele Bartoka, Julije Delere i Ratnih vojnih invalida. Kako se navodi u dokumentu, tri bunkera mogla bi da budu nadzidana objektima za stanovanje ukupne površine 6.000 metara kvadratnih i jednog komercijalnog objekta od 500 kvadratnih metara, a maksimalna visina venca bila bi do 21 metra.
Pročitajte još
– Postojeća skloništa se nalaze na površinama definisanim kao zelene površine u otvorenim stambenim blokovima. Sklonište je poluukopano, nasuto zemljom kao zaštitnim slojem, kako bi se omogućila otpornost na radijaciona dejstva. Planirano je nadziđivanje postojećih objekata, a ulazi se neće menjati, i neće biti narušena osnovna funkcija skloništa – navodi se u dokumentu.
Pored toga, razmatraju se i urbanistički uslovi za intervencije na ovakvim objektima, kao i unapređenje korišćenja prostora samog skloništa.
Takođe, na Čukarici u bloku između ulica Ratka Mitrovića, Jablaniče i Šavničke u planu je nadogradnja skloništa i izgradnja novog stambenog objekta od ukupno 4.000 metara kvadratnih sa 44 stambene jedinice i 49 parking-mesta.
– Očekivani efekat planiranja bio bi unapređenje korišćenja prostora samog skloništa u njegovoj osnovnoj funkciji u mirnodopskim uslovima, kao i povećanje dodatnih kapaciteta, kako poslovnog, tako i stambenog prostora, u cilju dodatnog obezbeđivanja sredstava za obavljanje poverene delatnosti. Predloženim intervencijama se ne narušava osnovna – ratna zaštitna funkcija skloništa – piše u PDR.
Nosilac ovog projekta je firma “Bauprojekt”, a PDR će na javnom uvidu biti do 21. decembra svakog radnog dana od devet do 18 sati u zgradi Gradske uprave Grada Beograda.
“Ne davimo Beograd” traži da se odustane od plana
Inicijativa “Ne davimo Beograd” smatra da JP “Skloništa” treba da odustane od ovakvog ulaženja u poslove nadogradnje skloništa, jer kako kažu, time će se kvalitet života i količina zelenih površina drastično smanjiti.
– Potrebno je da se pronađu novi modeli za poslovanja koji će služiti za dobrobit zajednica u kojima ovo preduzeće ima objekte – saopštili su predstavnici Inicijative.
U “Ne davimo Beograd” podsećaju da su tokom 2017. i 2018. godine slični projekti zaustavljeni u novobeogradskim blokovima posle mobilizacije građana.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari