Večni san snevaju jedni do drugih: Ko je sahranjen u Aleji velikana, a ko u Aleji zaslužnih građana?

06.08.2021 | 07:30 >> 19:00

Autor: Lj. Stanković

Aleje se razlikuju, a upravo to ih čini, smatraju mnogi, jedinstvenim

Copyright Profimedai/Wikipedia

Unutar zidina beogradskog Novog groblja, u Aleji velikana, danas će biti sahranjen ambasador Srbije u Rusiji Miroslav Lazanski, koji je u četvrtak iznenada preminuo od posledica srčanog udara.

Na nekoliko desetina ari prostiru se dve Aleje, a večni san snevaju jedni do drugih – Jovan Cvijić i Ilija Milosavljević Kolarac, Paja Jovanović i Ivo Andrić, Dragan Nikolić i Milena Dravić i mnogi drugi umetnici, naučnici i književnici.

Copyright Miroslav Lazanski, ATA Images/Miloš Rafailović

U javnosti često dolazi do zabune oko starije – Aleje velikana i mlađe – zaslužnih građana, jer su na obe parcele sahranjene poznate ličnosti srpskog i jugoslovenskog društva.

Međutim, Aleje se razlikuju, što ih čini, smatraju mnogi, jedinstvenim.

Aleja velikana

Copyright Vikipedia

Aleja velikana je predstavljala prvu celinu na Novom groblju namenjenu sahranjivanju značajnih ličnosti 19. i početka 20. veka.

Pročitajte još

Pošto je izgradnja završena 1927. u grobnice su preneti posmrtni ostaci “nacionalnih velikana” tog perioda, kako sa beogradskih groblja, tako i iz inostranstva.

Grad je obezbeđivao grobnicu – podzemni deo, dok su porodice, institucije ili udruženja kojima su pripadali, uređivali nadzemni deo – spomenik, ploču ili kapelu.

U Aleji velikana sahranjuju se ličnosti koje su hrabro poginule ili ostavile dubok trag u Srbiji, da država nije stigla da im se oduži za života, podrazumevajući da će sa njima počivati i njihova porodica.

Copyright Jovan Cvijić, Vkipedia

Jedna od prvih ličnosti sahranjenih u Aleji velikana je Velimir Teodorović (vanbračni sin Mihaila Obrenovića i osnivač Velimirijanuma), čija je kapela izgrađena 1927, prema projektu Pere Popovića i Mihaila Mihailoviča Androsova, arhitekata Ministarstva građevina.

Pored Lazanovskog, tu počivaju i zadužbinar Ilija Milosavljević Kolarac, istraživač i geograf Jovan Cvijić, general Miloš Vasić, nekadašnji gradonačelnik Beograda Miloš Savčić, kompozitor Stevan Hristić, kao i njegov kolega Kornelije Stanković čiji su posmrtni ostaci preneti iz Budimpešte 1940. godine.

Aleja zaslužnih građana

Copyright Vikipedia

Na površini od oko 4.200 metara kvadratnih prostire se Aleja zaslužnih građana, rađena po projektu arhitekte Svetislava Ličine.

Predstavlja posebnu arhitektonsku celinu gde je sahranjeno skoro 800 ličnosti od posebnog značaja za srpsku i jugoslovensku istoriju i kulturu.

Čovek može biti sahranjen u grobnici – gde se polažu sanduci, rozarijumima – koji su predviđeni za polaganje urni u zemlju i kolumbarijumima – pregradama u polukružnim betonskim zidovima, konhama.

Copyright Printscreen/Googlemap

Grobnice mogu biti raspoređene jedna do druge ili postavljene kružno po pet u nizu, zrakasto se šireći.

Zbog koncepta da su svi sahranjeni “jednaki po zaslugama – bez obzira na zanimanje”, izgled ploča je istovetan.

Pročitajte još

Početna ideja je bila da se na pločama ne ucrtavaju religijski simboli – prvenstveno krstovi, kao ni ideološki – petokrake, ali se toga nisu svi pridržavali.

U Aleji zaslužnih građana, jedni pored drugih, sahranjeni su glumci, književnici, pesnici, sportisti, pevači, političari i značajne ličnosti drugih zanimanja.

Tokom 1990-ih i kasnije došlo je do promena, pa je više ljudi sa estrade sahranjivano u Aleji.

Copyright Antonio Ahel/ATAImages

Za razliku od velikana narodne muzike, pevača i pevačice Tome Zdravkovića i Silvane Armenulić, koji su preminuli dok je postojala Jugoslavija, njihove kolege – Predrag Cune Gojković i Staniša Stošić – umrli u prethodnoj deceniji, sahranjeni su u Aleji zaslužnih građana.

U Aleji zaslužnih građana sahranjen je i pevač Džej Ramadanovski, kao i pisci poput Danilo Kiša, Meše Selimović i Skendera Kulenovića, ali i slikara Petra Lubarde.

Tu su sahranjeni i glumački velikani Olivera i Rade Marković, Zoran Radmilović, Dragan Nikolić i Milena Dravić, Petar Kralj, Nebojša Glogovac, reditelj Jovan Ćirilov, pisac Milorad Pavić i drugi.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam