Tajna panoramskog lifta na Savskom keju: Činio je sponu sa centrom grada, a pre 150 godina je bio važan zbog jedne stvari (FOTO)

16.05.2021

08:00 >> 08:04

0

Autor: Jovana Vrećo

Ideja o povezivanju Karađorđeve ulice sa Kosančićevim vencom rodila se pre dve godine, a nedavno je Skupština grada usvojila odluku o izgradnji lifta u tom

Tajna panoramskog lifta na Savskom keju: Činio je sponu sa centrom grada, a pre 150 godina je bio važan zbog jedne stvari (FOTO)
24sedam/Goran Sivački - Copyright 24sedam/Goran Sivački

Ideja o panoramskom liftu koji će spajati pristanište na Savskom keju sa centrom grada, odnosno renoviranu Karađorđevu ulicu sa Kosančićevim vencom, rodila se pre dve godine, a nedavno je Skupština grada usvojila odluku o njegovoj izgradnji. Tako će on, uz brodove koji će saobraćati Savom i Dunavom, predstavljati deo sistema javnog prevoza.

Ipak, malo ko zna da su zidine koje se “penju” uz strminu ka Kosančićevom vencu, koje će sada biti deo panoramskog lifta, pre 150 godina bile namenjene za teret i prenos robe koje se doprema putem reka.

Lift je tako radio sve do početka Prvog svetskog rata.

Foto: 24sedam/Goran Sivački

Sredinom 19. veka pojavila se potreba za pravljenjem neke vrste lifta koji bi služio da se velike količine tereta podižu u tadašnji grad, odnosno do Kalemegdanske tvrđave.

Tada su se, duž Karađorđeve ulice, s obe strane lifta, nalazili lagumi, odnosno magaze gde se smeštala roba da što duže traje, dok su se ispod zemlje nalazile prostorije u kojima se čuvala hrana tokom zime.

Tokom vremena, u te lagume su se uselili srpski i cincarski trgovci koji su u njima pravili svoje magaze.

Foto: 24sedam/Goran Sivački

Sredinom 19. veka pristaništa i skladišta bila su zatrpana raznom robom, pa se krenulo u realizaciju neke vrste teretnog lifta, jednostavne, ali efikasne konstrukcije, kako bi se veće količine tereta podizale do Kalemegdanske tvrđave, oko koje se Beograd ugnezdio.

I vek i po kasnije ostaje nepoznanica ko je tačno izgradio ovaj neobični lift. Takođe, nije ni poznato kada je on prestao da radi, ni koliko je stotina, pa i hiljada tona prebacio sa obala na Kosančićev venac.

Foto: 24sedam/Goran Sivački

Verovatno je vremenom, sa proširivanjem varoši i probijanjem novih ulica, prestala potreba za njim.

Kulturno dobro

Prostorna kulturno – istorijska celina Kosančićev venac, istorijska urbana celina u prestonici, proglašena je 1971. godine za kulturno dobro, kao područje najstarijeg kompaktnog srpskog naselja u varoši, kao prvi razvijeni upravni, kulturni, duhovni i ekonomski centar glavnog grada u obnovljenoj srpskoj državi i kao deo savremenog Beograda sa osobenim ambijentalnim i likovnim kvalitetima.

Velike stepenice

Jedan od najstarjih tragova nekadašnje urbane matrice predstavlja pravac Velikih stepenica, koji se nalazi u neposrednoj blizini budućeg panoramskog lifta.

Poznato je da su se, usled velike prirodne denivelacije između platoa Kosančićevog venca i Karađorđeve ulice, pešački tokovi, kroz istoriju, odvijali stepenicama.

Pročitajte još:

U tom kontekstu napravljen je plan, kojim su predviđena i nova stepeništa za potrebe pešačke komunikacije između grebena i priobalja reke Save, kao i javni liftovi.

Lift koji je planiran uz Velike stepenice, predviđeno je dimenzionisati tako da u njega stane minimalno jedna osoba sa biciklom. Tokom dalje razrade, navodi se u planu, potrebno je razmotriti ozelenjavanje prostora oko Velikih stepenica.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike