Nove teorije o globalnom zagrevanju osvajaju društvene mreže: Razotkriveni mitovi protivnika klimatske akcije

19.11.2021

08:23

0

Tokom prošle godine neke tvrdnje iznošene na društvenim mrežama široko su prihvaćene, iako naučni dokazi ne govore u prilog njima

Nove teorije o globalnom zagrevanju osvajaju društvene mreže: Razotkriveni mitovi protivnika klimatske akcije
climate-change-g0a0557c46_1280 - Copyright Pixabay

Dok su svetski lideri većali na samitu COP26 o tome kako da stanu na put klimatskim promenama, društvenim mrežama širile su se natačne tvrdnje i teorije o globalnom zagrevanju.

Naučnici kažu da će se poricanje klimatskih promena sada pre fokusirati na uzroke i posledice zagrevanja ili na načine na koje bi se moglo nositi sa njim, nego na potpuno poricanje da ono postoji.

Tokom prošle godine neke tvrdnje iznošene na društvenim mrežama široko su prihvaćene, iako naučni dokazi ne govore u prilog njima.

Tvrdnja: "Veliki solarni minimum" zaustaviće globalno zagrevanje

Ljudi su dugo tvrdili da su promene temperature do kojih je dolazilo tokom prošlog veka samo deo prirodnog ciklusa Zemlje, a ne rezultat ljudskog ponašanja.

U poslednjih nekoliko meseci ponovo se raspravljalo o tome.

Tanjug/Laurent Gillieron/Keystone via AP
 

U hiljadama objava na društvenim mrežama, koje su doprle do stotina hiljada ljudi, korisnici su tvrdili da će „Veliki solarni minimum“ dovesti do prirodnog pada temperatura, bez intervencije ljudi.

Veliki solarni minimum je stvarni fenomen prilikom kog Sunce daje manje energije, što je deo njegovog prirodnog ciklusa.

Studije sugerišu da bi Sunce moglo da prođe kroz tu fazu tokom ovog veku, ali da bi to dovelo samo do privremenog hlađenja planete najveće od 0,1 do 0,2 stepena.

To nije ni približno dovoljno da nadomesti štetu koju nanose ljudi i zbog čijih aktivnosti se planeta već zagrejala 1,2 stepena Celzijusa u poslednjih 200 godina. Rast temperature će se verovatno nastaviti i do kraja veka dostići će 2,4 stepena više u odnosu na preindustrijsku eru.

Poznato je da porast temperature nisu izazvale promene u Sunčevom prirodnom ciklusu jer se sloj atmosfere bliži Zemlji zagreva, dok se sloj atmosfere najbliži suncu, stratosfera, hladi.

Toplotu koja bi se u normalnim okolnostima oslobađala u stratosferu zadržavaju gasovi staklene bašte poput ugljen-dioksida koji nastaje sagorevanjem goriva.

Profimedia
 

Da promene temperature na Zemlji izaziva Sunce, cela atmosfera bi se zagrejala (ili ohladila) u isto vreme.

Tvrdnja: Globalno zagrevanje je dobro

U različitim postova koji kruže internetom tvrdi se da će globalno zagrevanje učiniti određene delove Zemlje pogodnijim za stanovanje i da hladnoća ubija više ljudi nego toplota.

Ovi argumenti često se baziraju na probranim pozitivnim činjenicama, dok se sve što im je suprotno ignoriše.

Na primer, istina je da bi u nekim negostoljubivo hladnim delovima sveta neko vreme uslovi za život mogli da postanu pogodniji.

Ipak, na tim istim mestima zagrevanje bi moglo da dovede do ekstremnih padavina, što bi pogoršalo uslove života i mogućnosti za uzgoj useva.

U isto vreme, drugi delovi sveta postali bi nepodobni za život zbog visokih temperatura i porasta nivoa mora, što bi prvo pogodilo države sa najnižom nadmorskom visinom, kao što su Maldivi.

Možda će biti manje smrtnih slučajeva zbog bolesti koje se javljaju tokom zime ili koje tokom hladnijeg vremena imaju jače simptome. Prema studiji koju je objavio "Lancet", između 2000. i 2019. godine više ljudi je umrlo od posledica niskih temperatura nego od vrućine.

Pixabay
 

Međutim, očekuje se da će porast smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom poništiti sve spasene živote.

Međuvladin panel za klimatske promene UN kaže da se očekuje da će se „rizici po zdravlje i sredstva za život povećati sa globalnim zagrevanjem od 1,5 stepena“.

Tvrdnja: Akcija protiv klimatskih promena doprineće rastu siromaštva

Česta tvrdnja onih koji se protive naporima da se klimatske promene zaustave jeste da su fosilna goriva ključna za ekonomski rast.

Ograničavanjem njihove upotrebe, kako navode zagovornici ove teorije, rast će se neizbežno zaustaviti, a troškovi života će se povećati, što će najdrastičnije osetiti siromašni.

Ali to nije celokupna slika. Fosilna goriva su pokretala vozila, fabrike i tehnologiju, omogućavajući ljudima tokom prošlog veka da naprave stvari brzinom koja je ranije bila nezamisliva. Ovo je omogućilo ljudima da prave, prodaju i kupuju više stvari i postanu bogatiji.

Ali prestanak upotrebe uglja ne znači da ćemo živeti bez tehnologija, pošto će nove zameniti postojeće.

Pixabay
 

Na mnogim mestima električna energija iz obnovljivih izvora sada je jeftinija od one čiji su izvori ugalj, nafta ili gas.

Osim toga, mnoge studije predviđaju da će, ako ne budemo reagovali na klimatske promene do 2050, globalna ekonomija bi mogla da se smanji za 18 odsto zbog štete izazvane prirodnim katastrofama i ekstremno visokim temperaturama. U tom slučaju najviše bi ispaštali najsiromašniji.

Tvrdnja: Obnovljiva energija je nepouzdana

Postovi u kojima se tvrdi da su kvarovi na obnovljivim izvorima energije doveli do nestanka struje postali su viralni ranije ove godine, kada je ogroman kvar električne mreže ostavio milione Teksašana u mraku i hladnoći.

Ovi postovi, o kojima su pisali brojni mediji u SAD, pogrešno su okrivili vetroturbine za nestanak struje.

- Netsanak struje je posledica lošeg upravljanja proizvodnjom i distribucijom električne energije -rekao je Džon Glujas, izvršni direktor Energetskog instituta u Daramu, dodajući da je tvrdnja da obnovljiva energija uzrokuje nestanke struje "besmislena" i da "Venecuela ima gomilu nafte i, bez obzira na to, česte nestanke struje".

Pixabay
 

Prema Dženi King iz istraživačkog centra "ISD Global", ova diskreditacija obnovljivih izvora energije je „ključna linija napada onih koji žele da očuvaju poredak zavisnosti od od nafte i gasa i subvencije za njih“.

Kritičari obnovljivih izvora energije takođe tvrde da tehnologija ubija ptice i slepe miševe, ignorišući studije koje procenjuju da fabrike koje koriste fosilna goriva ubijaju znatno više životinja.

Nema sumnje da neke divlje životinje, uključujući ptice, ubijaju vetroturbine, ali, prema Istraživačkom institutu za klimatske promene i životnu sredinu LSE, „dobrotvorne organizacije za očuvanje životinja smatraju da divlje životinje imaju koristi od ublažavanja klimatskih promena... koje po opsegu nadmašuju rizike, pod uslovom da su sprovedene prave mere zaštite, uključujući pažljiv odabir mesta“.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike