Godišnjica ubistva Džona Kenedija: Misterija atentata još nije rešena, a veliki broj ljudi veruje u teorije zavere

22.11.2020

07:00 >> 09:37

0

Posle nepune tri godina na vlasti 35. predsednik Amerike ubijen je u 46. godini

Godišnjica ubistva Džona Kenedija: Misterija atentata još nije rešena, a veliki broj ljudi veruje u teorije zavere
Copyright Džon Kenedi; Profimedia

Američki predsednik Džon Ficdžerald Kenedi ubijen je na današnji dan 1963. godine, a misterija njegovog ubistva još nije rešena.

Najmlađi američki predsednik upucan je 22. novembra pre 57 godina iz snajpera dok je predsednička kolona sa njegovim automobilom prolazila kroz centar Dalasa u Teksasu. Tada je bio nepune tri godine na vlasti.

Američki marinac Li Harvi Osvald uhapšen je zbog ubistva 35. predsednika Sjedinjenih Američkih Država, ali ga je dva dana kasnije ubio Džek Rasel.

Predsednik Kendi, demokrata, imao je jaku opoziciju – desničari su ga smatrali komunistom, a prokubanski aktivisti bili su protiv njega zbog spoljnopolitičkih aktivnosti.

Tokom svog trogodišnjeg mandata Kenedi je doneo program „Nova granica”, obećao državna sredstva za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu za najstarije, ekonomsku pomoć ruralnim regionima, zaustavljanje recesije i okončanje rasne diskriminacije. Smanjio je kamatne stope i inflaciju, i time omogućio da bruto domaći proizvod godišnje raste 2,2 odsto. Predložio je poresku reformu i smanjenje poreza na prihode i na dohodak preduzeća 1963. godine. Kongres je ove mere usvojio posle njegove smrti.

Profimedia

Pokušavajući da svrgne Fidela Kastra sa vlasti u Kubi, doživeo je neuspeh prilikom invazije u Zalivu svinja, što je dovelo do kubanske raketne krize koja je zamalo izazvala nuklearni rat sa Sovjetskim Savezom.

Zaslužan je i za stvari koje su bile od velikog značaja za napredak sveta, kao što su početak misije „Apolo”, koja je omogućila sletanje na Mesec, i stvaranje Afroameričkog pokreta za ljudska prava.

Rešavanje misterije Kenedijevog ubistva započeo je Džordž Buš stariji 1992. godine kada je potpisao zakon o objavljivanju poverljivih dokumentara vezanih za ubistvo, a pre tri godine otvaranje ovih dokumenata najavio je i Donald Tramp, ali je ubrzo blokirao tu odluku posle apela Centralne obaveštajne agencije i Federalnog istražnog biroa.

Teorije zavere

Zvanična istraga imenovala je Lija Harvija Osvalda kao jedinog atentatora, navodeći da je snajper iz kojeg je pucano nabavio preko poštanske pošiljke pod lažnim imenom, kao i da je delovao sam. Njega je pre suđenja, dva dana posle atentata, dok je premeštan iz jednog zatvora u drugi, ubio Džek Rubi, imigrant iz Poljske, koji je navodno želeo da kazni ubicu predsednika.

Nakon toga počele su da se razvijaju brojne teorije zavere, a sve je više onih koji ne veruju u zvaničnu priču, naročito zbog toga što dokumenti vezani za ubistvo nisu javno dostupni. U istraživanju javnog mnjenja, koje je sprovedeno 2003, na 40. godišnjicu atentata, pokazalo se da čak sedamdeset odsto Amerikanaca smatra da je ubistvo Kenedija „bilo rezultat zavere, a ne delovanja jednog napadača“. Najveći broj ljudi veruje u jednu od narednih pet teorija zavere.

1) Iza ubistva Kenedija stoji Sovjetski Savez, koji je u to vreme vodio hladni rat sa SAD. Zagovornici ove teorije smatraju da je vođa SSSR-a Nikita Hruščov bio osramoćen zato što je morao da odstupi nakon kubanske raketne krize, pa je naredio Kenedijevo ubistvo, kao i da je Osvald bio povezan sa SSSR-om, pošto je dva puta posetio Sovjetski Savez sa suprugom Marinom, koja je imala rusko poreklo.

Profimedia

2) Prema drugoj teoriji, u sve je umešana Centralna obaveštajna agencija (CIA), koja je zajedno s mafijaškim porodicama planirala atentat na predsednika Kube Fidela Kastra. Kriminalna grupa je imala unosne poslove na Kubi pre Kastrove komunističke revolucije, a Kenedi im je zasmetao zbog neuspešne invazije u Zalivu svinja, koja je osujetila namere mafije da američki organizovani kriminal ponovo zaživi na Kubu. Zavereničkoj grupi posebno je smetao Kenedijev brat, glavni državni tužilac Robert Kenedi, pa su se nadali da će on izgubiti uticaj ako predsednik bude ubijen.

3) I u trećoj verziji CIA je jedan od glavnih aktera. Prema njoj, ona je kontaktirala kriminalnu grupu u vezi sa ubistvom Kastra, pa je tražila od mafije da ubije i Kenedija. Osim toga, postoji i teorija da su ubistvo Kenedija naručili Kubanci koji su bili protiv Kastra, a mnogi zagovornici ove teorije tvrde da je Džek Rubi, vlasnik noćnog kluba u Dalasu koji je imao veze s mafijom i koji je ubio Osvalda dva dana pošto je uhapšen, zapravo krivac i za Kenedijevu smrt.

4) Prema četvrtoj teoriji, pošto se pričalo da su američki agenti više puta pokušavali da ubiju Kastra, lider Kube je odlučio da izravna račune, pa je pokušao da ubije Kenedija. Predsednik SAD Lindon Džonson, koji je nasledio Kenedija na predsedničkoj funkciji, bio je najvatreniji zagovornik ove teorije. Kastro je, međutim, 1977. rekao da je to „potpuna glupost“.

5) Pojedini veruju da iza Kenedijevog ubistva stoji Lindon Džonson, jer je on od atentata imao najviše koristi. Prema ovoj teoriji, u zaveri su mu pomogli agenti CIA i bogati tajkuni koji su smatrali da će ostvariti veći profit ako on dođe na vlast. Prema drugoj verziji iste teorije, Džonsonu je pomagao još jedan budući predsednik SAD, Džordž Buš, koji je slučajno bio u Dalasu na dan ubistva.

PROČITAJTE JOŠ:

Njujork bukti! Zbog koronavirusa zatvaraju se škole, otkazani su festivali (VIDEO)

Iran pokrenuo veliki vojni brod usred tenzija sa SAD

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike