Kako je El Čapo hteo da oda svoje rivale i najbliže saradnike: Posle 20 godina otkrivena malo poznata priča

15.09.2021

19:30 >> 11:01

0

Pokušaj narko-bosa da se dogovori sa Amerikancima je bio skrivan od javnosti 20 godina

Kako je El Čapo hteo da oda svoje rivale i najbliže saradnike: Posle 20 godina otkrivena malo poznata priča
Copyright Fuerzas federales de Estados Unidos vía AP, Archivo

Kasnih devedesetih, narko-bos Hoakin Guzman, poznatiji kao El Čapo, pokušao je iz zatvora da tajno sklopi sporazum sa američkom Upravom za suzbijanje narkotika (DEA) kako bi odao svoje rivale i zauzvrat dobio imunitet.

U to vreme, El Čapo je izdržavao kaznu u zatvoru Puente Grande na jugozapadu Meksika, ali je i dalje bio na čelu narko-kartela Sinaloa. Kako piše Biznis insajder, njegov pokušaj da se dogovori sa Amerikancima je bio skrivan od javnosti 20 godina.

Pročitajte još

Do sada nepoznate detalje otkriva njujorški novinar Noa Hurovic u novoj knjizi. On je prateći El Čapovo suđenje saznao da je narko-bos nudio informacije o suparnicima Areljanu Feliksu i Beltranu Lejvi, ali i o sopstvenom partneru Hektoru Palmi, znanom kao El Guero.

Iz zatvora je 1998. godine poslao poruku preko zeta Džou Bondu, meksičko-američkom agentu DEA koji je bio stacioniran u Meksiko Sitiju. Tražio je da se sastanu u njegovoj zatvorskoj ćeliji.

– Za to sam saznao zahvaljujući sudskim dokumentima, a onda sam se sastao sa Džoom Bondom u Vašingtonu koji mi je pokazao interni izveštaj koji je napisao za DEA nakon sastanka sa El Čapom – poručio je novinar Hurovic.

Nakon praćenja sudskih saslušanja u Bruklinu 2018. i 2019. godine, Hurovic je otputovao u La Tunu, Guzmanovo rodno mesto u državi Sinaloi, i razgovarao sa ljudima koji su ga poznavali pre nego što je postao legendarna figura u trgovini drogom.

El Čapo je Bondu želeo da otkrije vrlo detaljne informacije, od operacija do imena i skrovišta suparnika, a tražio je da SAD odbaci sve optužbe protiv njega i zaštiti njegovu porodicu.

– Areljano Feliks, upozorio je El Čapo, slao je dvostruke agente da rade kao doušnici za DEA i sakupljaju obaveštajne podatke kroz komunikaciju sa Amerikancima – piše Hurovic.

U knjizi navodi da je sastanak trajao više od dva sata, a prisustvovao je i Hose Patinjo iz kabineta javnog tužioca koji je osigurao da agenti DEA dođu u zatvor Puente Grande.

Bond je otkrio Horovicu da El Čapo nije očekivao sastanak jer je sa kolegom Larijem Viljalobosom rekao da će se sastati sa njim iza rešetaka, ali nisu naglasili kada.

AP Photo/Eduardo Verdugo

Koristeći se lažnim dokumentima, predstavili su se kao sociolozi koji su privatno želeli da razgovaraju sa narko-bosom. Tek kada je ušao u ćeliju, Bond je otkrio da je on “Tito”, što je bilo tajno ime koje je prihvatio da koristi tokom sastanka.

Patinja su predstavili njegovim pravim imenom i saopštili El Čapu da može da veruje meksičkom zvaničniku. Ipak, naglasili su da ne mogu ništa da mu garantuju, ali je Guzman nastavio da priča.

Kako se čini, prilično se raspričao. Nudio je informacije o lokacijama skladišta sa drogom i oružjem, čitavu infrastrukturu je hteo da preda na tacni. Hteo je da oda i podmićene zvaničnike lokalne vlasti u državi Najarit koja se graniči sa Sinaloom.

Odao je i partnera El Guera koji je prethodno naručio ubistvo El Čapovog zeta.

El Guero je odležao 9 godina u SAD, od ukupno 16 na koliko je bio osuđen, pre nego što je izručen Meksiku. I dalje je u meksičkom zatvoru nakon što je u julu odlučeno da neće biti pušten na slobodu.

Agenti DEA su pitali narko-bosa i o političarima koji su bili upleteni u njegovu mrežu korupcije i droge, ali El Čapo nije odao nikakve detalje jer je bilo “previše opasno otkriti njihove identitete”.

To je bio poslednji put da su se sastali sa narko-bosom, a DEA nije prihvatila dogovor. Kako je kazao Bond, američki tužioci su zatražili da se više ne sastaje sa njim kako se ne bi ugrozili budući slučajevi protiv njega.

Inače, svi muškarci koji su pomogli Bondu da stupi u kontakt sa El Čapom i sastane se sa njim u zatvoru su mrtvi, uključujući Patinja. Većina ih je ubijena u godinama koje su usledile.

Profimedia

Sam Patinjo je preminuo pod sumnivim okolnostima. Njegovo i tela tri Meksikanca, koja su sarađivala sa DEA, pronađena su u automobilu za koji se činilo da je upao u jarak. Međutim, kasnija istraga je utvrdila da su im glave bile smrskane, a po telima i unutrašnjim organima su imali razderotine.

– Bond se i dalje pita da li je njegov prijatelj umro zbog sastanka u Punte Grandeu. To je cena koju mnogi pošteni policajci moraju da plate u Meksiku – naveo je Hurovic.

Podsetimo, El Čapo je postao poznat svetskoj javnosti posle nekoliko upečatljivih bekstava iz zatvora.

2001. godine je prvi put pobegao iz zatvora, a i tad je pokušao da stupi u kontakt sa DEA, međutim, nije bilo odgovora.

– Stekli smo sliku da se u meksičkim kartelima ne cinkari i to je, do nekog određenog nivoa, istina. Ali, na nivou na kom je tada bio El Čapo, bio je u mogućnosti da to učini – poručio je Hurovic.

Osim toga, ovaj slučaj pokazuje i kako vlasti privode pravdi narko-bosove visokih profila.

– U Meksiku postoji duga tradicija saradnje narko-dilera i američkih policajaca kako bi se otarasili neprijatelja i to mnogo više nego što bi policajci priznali – zaključio je.

“Kratki”

El Čapo, što znači “kratki” (zbog njegove visine), bio je poznat i po nadimku “Brzi” jer je hitro prevozio drogu od Meksika do Amerike. U SAD droga je švercovana i ribarskim čamcima, podmornicama, avionima, vozovima koji su imali tajne pregrade pa čak i prekograničnim podzemnim tunelima.

El Čapo se koristio mnogim dovitljivim šemama kako bi prao novac preko kompanija za osiguranje, proizvodnju sokova ili ribljeg brašna.
Kada bi pošiljka pristigla na tlo SAD, široka mreža dilera bi drogom snabdela celu zemlju.

Meksički marinci su ga locirali u Kuliakanu u februaru 2014. godine. Međutim, dok su specijalci provaljivali čelična vrata, on je sa jednom od svojih ljubavnica, Lusero Sančez Lopez, već bio u tunelu. Nakon 6 dana je uhapšen.

U vreme hapšenja bio je sa ženom Emom Koronel i ćerkama bliznakinjama.

Ema Koronel, Profimedia

Veliku pažnju svetske javnosti privukao je kada je naredne godine pobegao iz zatvora u Almoloja de Huarezu, takođe kroz tunel koji je bio skriven ispod tuša, iako je bila u pitanju ustanova sa maksimalnim obezbeđenjem. Krio se narednih 6 meseci. Zanimljivo je da je Božić proveo sa ženom, a Novu godinu sa Sančez Lopez, posle čega je i uhapšen.

Nakon toga je izručen SAD 2017. godine gde je osuđen po nekoliko tačaka optužnice. Na suđenju su izrečene mnoge pojedinosti koje su govorile o njegovoj surovosti, poput toga da je mučio žrtve, žive ih zakopavao ili da je drogirao i silovao devojčice.

Inače, prvi put je pobegao vlastima 2001. godine kada je iz zatvora u Halisku izašao u korpi za veš. Čak 13 godina je proveo u bekstvu.

“Plavi”

Poznat po nadimcima El Guero ili Blondi, Palma je bio osnivač i vođa kartela Sinaloa zajedno sa El Čapom. Završio je samo osnovnu školu jer porodica nije imala novca za dalje školovanje. Veoma brzo je počeo da se bavi kriminalom, pa je još kao tinejdžer krao automobile.

Privukao je pažnju najvećeg trgovca drogom u Meksiku, Migel Anhela Galjarda, tzv. Kuma, koji ga je unajmio kao plaćenog ubicu sedamdesetih. Kasnije mu je naložio da krijumčari kokain u Sonori. U to vreme je za Kuma radio i mladi El Čapo, pa su postali bliski prijatelji. Njihova moć je počela da raste u Sinaloi, ali je Palma ubrzo primio veliki udarac.

Surovi Kum naredio je ubistvo Palmine žene i dece. Palmi je čak poslao glavu njegove supruge. Iza likvidacije je stajao kolumbijski narko-lider Rafael Moreno, član Galjardove grupe što je dovelo do velikog rivalstva.

El Guero je sagradio mauzolej svojoj stradaloj porodici čija vrednost se procenjuje na 420.000 dolara u Kuliakanu, a na krovu se nalazi slika žene i dece. U znak osvete, naredio je ubistvo devet Galjardovih prijatelja i članova porodice. Policija je pronašla El Guera samo zato što se u junu 1995. srušio mali avion u kome se nalazio. Osuđen je na 7 godina zatvora u Puente Grandeu, a tu se ponovo susreo sa El Čapom koji je uhvaćen dve godine ranije.

Zajedno su preuzeli vlast nad celim zatvorom.

Inače, dva narko-bosa neželjenu pažnju su prizvala i 1993. godine kada je katolički kardinal ubijen u pucnjavi između pripadnika Sinaloe i suparnika iz bande Areljana Feliksa na aerodromu u Gvadalahari. Napadači su kardinalov luksuzni automobil pomešali sa vozilom rivala.

Palma je uhapšen 1995. u Meksiku, a odležao je 12 godina zbog podmićivanja i posedovanja oružja, onda je izručen SAD. Tamo je izdržao devet godina zbog trgovine drogom, pa je ponovo vraćen u Meksiko.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike