Sa Merkelovom odlazi i zlatno doba Evrope? Šta bivši lideri, ali i sami Evropljani, misle o kancelarki i budućnosti EU

18.09.2021

19:14 >> 08:02

0

Sa povlačenjem nemačke kancelarke ima pesimizma i optimizma

Sa Merkelovom odlazi i zlatno doba Evrope? Šta bivši lideri, ali i sami Evropljani, misle o kancelarki i budućnosti EU
Copyright AP Photo/Markus Schreiber, File

Pod vođstvom kancelarke Angele Merkel moć i uticaj Nemačke u Evropi, ali i svetu, nisu dovođeni u pitanje.

Posle 16 godina na vlasti, Merkelova se povlači, a mnogi Evropljani smatraju da je time “zlatno vreme” Evrope gotovo.

Pročitajte još

Poslednje ankete, urađene u 12 zemalja EU u organizaciji Evropskog saveta za spoljne poslove, pokazale su da Evropljani i dalje gledaju na kancelarku kao na ujedinjujuću snagu i da očekuju da Nemačka nastavi da rukovodi Evropskom unijom.

Međutim, ima i pesimizma. Pedest dva odsto Nemaca smatra da je zlatno doba prošlo, 15 odsto da i dalje traje, a devet odsto da će tek doći.

Trećina Evropljana se izjasnila da moć Nemačke slabi.

Ovi podaci ističu da u Nemačkoj, ali i drugim evropskim državama, postoji nesigurnost kada je reč o budućnosti koja dolazi nakon odlaska Angele Merkel.

AP Photo/Michael Probst

Merkelova vs Makron

Uprkos svemu, kancelarka odlazi u penziju pod svojim uslovima. Ostaje veoma popularna figura u Evropi, i to mnogo više nego francuski predsednik Emanuel Makron, iako analitičari smatraju da bi baš on trebalo da popuni tu prazninu koja će ostati posle njenog povlačenja.

Na hipotetičko pitanje koga bi pre izabrali za predsednika EU, 41 odsto ispitanika izabrao bi Merkelovu, a 14 odsto Makrona. Preostalih 45 procenata anketiranih izjasnilo se da ne zna ili da ne bi glasalo.

Najveću podršku, kako pokazuju ankete, Merkelova je dobila u Holandiji (58 odsto), Španiji (57) i Portugalu (52). Čak i u Francuskoj ima veću podršku od Makrona.

Angela Merkel, Vladimir Putin, Emanuel Makron; Charles Platiau/Pool via AP

Kako prenosi CNBC, da kancelarka ima veliku podršku nije veliko iznenađenje, jer se na nju gleda kao na stabilnu i pragmatičnu osobu koja može da se izbori sa kriznim situacijama.

Merkelova je vodila Nemačku kroz nekoliko kriza, počevši od finansijske 2008-2009. godine, zatim dužničke u koja je upala evrozona 2012. godine, a veliko iskušenje je usledilo i sa velikim prilivom migranata 2015.

Merkelova je uspela da se izbori i sa pandemijom koronavirusa.

Njene politike i stavovi nisu uvek nailazili na odobravanja, pa u Grčkoj nije bila omiljena figura kada su upali u dužničku krizu.

Kada je dozvolila da stotine hiljada migranata, uglavnom Sirijaca, uđe u Nemačku, stekla je veliki broj neprijatelja i u domovini.

“Draga Angela Merkel i ja”

Nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Emanuel Makron obavezali su se da će blisko sarađivati dok ne bude formirana nova nemačka vlada posle izbora 26. septembra na kojima Merkelova nije kandidat.

– Do formiranja vlade, gospođa kancelarka, draga Angela Merkel, i ja nastavićemo da blisko sarađujemo po glavnim pitanjima za koja nastojimo da nađemo francusko-nemačka rešenja, kao što smo to činili od prvog dana – rekao je Makron.

Buduće vođstvo

Odnos Nemačke sa ostatkom EU bi mogao da se promeni sa njenim odlaskom, a upravo to je jedna od velikih nepoznanica.

U izveštaju “Šta Evropljani očekuju od postizborne Nemačke”, autori Pjotr Buras i Jana Puglierin ističu da novo rukovodstvo nema drugog izbora nego da promeni svoju ulogu u EU, kao i njene odnose sa državama članicama.

– Merkelizam nije više održiv i naredni nemački kancelar će morati da nađe drugi put napred – kazao je Buras.

Pixabay

Nemačku 26. septembra očekuju parlamentarni izbori, a najveće je pitanje ko će naslediti Merkelovu na mestu kancelara. Izdvajaju se dva kandidata – Olaf Šolc i Armin Lašet.

Olaf Šolc, čija je Socijaldemokratska partija (SDP) iznenađujuće povela u anketama, i Armin Lašet iz redova demohrišćana koji se suočavaju sa najgorim rezultatima u posleratnoj istoriji, žele da se domognu vlasti i pokažu da mogu da vladaju Evropom.

Olaf Šolc je dobio nadimak “Šolcomat”, zbog svojih govora koji podsećaju na robota, pa je malo verovatno da je njegova harizma uticala na rast popularnosti.

Za razliku od dva glavna rivala, Armina Lašeta i Analene Berbok, ovaj političar uspeo je da ne pravi greške tokom kampanje.

Početkom godine SPD se loše pozicionirao u anketama, pa su ga analitičari olako otpisali kao budućeg činioca vlade, zbog čega su mnogi bili iznenađeni povoljnim rezultatima.

Kao ministar finansija i vicekancelar Šolc je jedna od najuticajnijih političkih figura u Nemačkoj i jedini od tri kandidata koji je bio na mestu ministra.

AP Photo/Michael Probst

Dok je bio na funkciji, često je opisivan kao pedantan, samouveren i ambiciozan i stekao je reputaciju fiskalno konzervativnog ministra.

Uprkos tome što je pristao da suspenduje nemačku „dužničku kočnicu“ kako bi se sprečile strašne posledice pandemije koronavirusa, on je insistirao na povratku ove politike do 2023.

Ipak, u izbornoj kampanji se zauzeo za politiku SPD, protiveći se smanjenju poreza na bogatstvo koje su konzervativci obećali i podržavši povećanje minimalne zarade. Posebno se zalaže da se tehnološki giganti oporezuju.

– Moramo osigurati da nema podele između severa i juga i zapada i istoka u Evropi, već da uspe dalja integracija Evrope – poručio je Šolc jednom prilikom.

Lašet, sa druge strane, posvećeni je evrofil i smatra da još čvršće usklađena Unija može da se obračuna sa gorućim pitanjima koja su snašla kontinent, poput pandemije i klimatskih promenama.

Armin Lašet, AP Photo/Michael Sohn

Iako Lašet ima veliki broj pristalica u Severnoj Rajni, kao i podršku Merkelove, suočava se sa sumnjama u pogledu spremnosti za stupanje na nacionalnu i međunarodnu scenu. On je više puta kritikovan zbog ležernog stava prema pandemiji u svojoj pokrajini koja je jedna od najteže pogođenih u Nemačkoj i glasno je zagovarao popuštanje ograničenja zaključavanja, da bi u junu odbacio svaku vezu između ublažavanja ograničenja i skoka broja slučajeva virusa, samo da bi na jesen morao da pomogne u organizovanju drugog zaključavanja.

Bilo kako bilo, evroskepticizam je redak u nemačkoj politici, a sve mejnstrim partije pozivaju na tešnje veze sa EU.

Šta drugi misle o Merkelovoj?

Dojče vele je intervjuisao bivše lidere, istoričare i novinare o kancelarki, a to sve će moći da se pogleda u dokumentarcu “Angela Merkel – rukovođenje svetom u vremenu krize”. Zanimljivo je da su svi intervjuisani političari, iako se dosta razlikuju po svojim stavovima, odali počast Merkelovoj.

– Angela Merkel će biti upamćena kao velika evropska državnica. Održala je EU ujedinjenom, uprkos brojnim krizama koje smo iskusili – rekao je bivši francuski predsednik Fransoa Oland.

Nekadašnji britanski premijer Toni Bler se složio: “I dalje je neverovatno dostignuće održati Evropu na okupu tokom nekoliko najgorih godina koje je Evropa iskusila. Ona rešava probleme, rukovodi situacijom i upravo to je ključ njenog uspeha.”

– Niko ne može da spori njenu političku kompetenciju, njene političke veštine i taktičku briljantnost – smatra britanski istoričar Nial Ferguson, koji ipak ističe da joj je falilo strateške vizije.

Bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis kritikovao je njenu viziju Evropske unije i kaže da bi više voleo da je bila “strastveni Evropljanin” koji bi bio mnogo više posvećen ideji da EU bude politička unija. Merkelova se susrela sa dosta kritika jer je prvo oklevala da Grčkoj pruži neizbežnu finansijsku pomoć, a onda im je uvela striktne mere.

Kada su se odnosi Evrope i Rusije pogoršali zbog Krima i Sirije, Merkelova je nastavila dobru saradnju sa ruskim predsednik Vladimirom Putinom.

Bivši ruski predsednik i premijer Dmitrij Medvedev pohvalio je njene pregovaračke veštine.

– Poseduje jednu osobinu koja je dobra za političare – prvo, zna kako da sluša, a drugo, može da se suzdrži – naveo je on.

Angela Merkel i Vladimir Putin 2018. godine, Profimedia

Jordanska kraljica Ranija je komentarisala odluku da Nemačka prihvati izbeglice.

U Nemačkoj nije naišla na oduševljenje, ali je međunarodna javnost iskazala divljenje.

– Znam da ta odluka nije bila laka za nju, bilo je potrebno dosta hrabrosti – rekla je kraljica Ranija.

Bivši predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker poručio je da je učinila mnogo dobrih stvari, ali nijednu suštinski lošu.

Inače, Merkelova (67) primaće penziju od oko 15.000 evra, pokazao je obračun nemačkog udruženja poreskih obveznika.

Penzija je izračunata na osnovu plata koje je primala kao poslanica u saveznom parlamentu, savezna ministarka i kancelarka.

Pročitajte još

Kao svi bivši kancelari i predsednici države, Merkelova će imati pravo na službenu kancelariju.

Država će joj takođe plaćati sekretara, dvoje asistenata, daktilografa i vozača.

Angela Merkel je neprekidno kancelarka Nemačke od 2005, a 2018. se povukla s čelnog mesta Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i objavila da se neće kandidovati za peti kancelarski mandat.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike