Bolsonaro ga je strpao u zatvor, a sada se vratio da ga uništi: Ko je Lula, čovek koji je pobedio "najveću sudsku laž"

01.09.2021

19:06 >> 06:18

0

Završio iza rešetaka da bi ga sprečili da se kandiduje, ali se situacija sada promenila

Bolsonaro ga je strpao u zatvor, a sada se vratio da ga uništi: Ko je Lula, čovek koji je pobedio "najveću sudsku laž"
Copyright AP Photo/Andre Penner

Bivši brazilski predsednik Luis Injasio Lula da Silva, u narodu poznatiji samo kao Lula, mogao bi da bude čovek koji će pobediti aktuelnog lidera Žaira Bolsonara na narednim izborima u oktobru 2022. godine.

Lula je proteklih nekoliko godina bio upravo na meti Bolsonarovih saradnika.

Pročitajte još

U julu 2017. osuđen je na devet i po godina zatvora zbog pranja novca i korupcije u veoma kontroverznom suđenju. Seržo Moro, federalni sudija koji je radio na slučaju, kasnije je postao ministar pravde i javne bezbednosti u Vladi Žaira Bolsonara.

Posle neuspešnih žalbi, Lula je uhapšen u aprilu 2018, posle čega je proveo 580 dana u zatvoru.

Međutim, naredne godine sud je utvrdio da je njegovo zatvaranje bilo nezakonito.

AP Photo/Marcelo Chello

Vrhovni sud je poništio obe osuđujuće presude Luli, navodeći kao razlog nenadležnost suda koji ih je izrekao.

U zatvoru je bio od aprila 2018. do novembra 2019. godine, zbog čega nije mogao da učestvuje na predsedničkim izborima na kojima je pobedio Bolsonaro.

I Lula i njegova Radnička partija sve vreme su tvrdili da je nevin i da je žrtva političkog progona čiji je cilj bio da spreče njegovo ponovno kandidovanje za predsednika.

Da Silva je najpoznatija ličnost osuđena na zatvorsku kaznu u okviru antikorupcijske istrage koja je obuhvatila desetine poznatih političara i preduzetnika u više zemalja Latinske Amerike.

Vrhovni federalni sud je u martu ove godine presudio da je sudija Moro bio pristrasan, a svi slučajevi protiv Lule su poništeni u junu.

Bolsonaro, AP Photo/Eraldo Peres

“Žrtva najveće sudske laži”

Lula je bio poznat po opuštenom načinu oblačenja, sa dosta crvenih majica, u čast Radničke partije koju je osnovao 1980. godine. Kada se u martu pojavio ponovo pred građanima nosio je tamno odelo, i poruka je bila jasna – vratio se.

Tokom obraćanja, koje je trajalo skoro dva sata, oslanjao se na beleške, a zračio je samopouzdanjem i harizmom.

Lula ima veoma malo formalnog obrazovanja. Naučio je da čita tek u 10. godini, a školu je napustio posle drugog razreda kako bi radio i pomagao porodici. U 12. godini je radio kao ulični prodavac i čistač cipela, a u 14. se zaposlio u jednom skladištu. Izgubio je mali prst na levoj ruci tokom rada na presi u fabrici za proizvodnju automobilskih delova . Pre nego što je dobio lekarsku negu morao je da obiđe nekoliko bolnica, zbog čega se kasnije zainteresovao za prava radnika i radničke sindikate.

Sa pristalicama posle izlaska iz zatvora, AP Photo/Nelson Antoine

Kao običan metalurški radnik u žižu javnosti je došao osamdesetih, kao vođa sindikata.

Tokom martovskog obraćanja, koje je označilo njegov povratak u politiku, govorio je, jezikom razumljivim svima, o ekonomiji i Bolsonarovom odgovoru na pandemiju koronavirusa. Kako je istakao, Brazil “nema vladu”.

Iako nije sasvim sigurno da li će se njegovo ime naći na glasačkim listićima sledeće godine, mnogi su uvereni da hoće.

Lula je sebe proglasio “žrtvom najveće sudske laži u 500-godišnjoj istoriji Brazila”.

Operacija “auto-perionica”

Hapšenje je Lulu sprečilo da se kandiduje na izborima 2018. godine, a iako je sedeo u zatvoru, i dalje je vodio u anketama.

Za to vreme, sudija Moro je postao zvezda, kao čovek koji se uhvatio ukoštac sa korupcijom. Postao je heroj u očima mnogih Brazilaca.

Drugi su smatrali da Moro ima političke aspiracije i da je tipičan karijerni diplomata, a kada ga je Bolsonaro proglasio za ministra, te glasine su se samo pojačale.

Moro, Youtube/FRANCE 24 English

Situacija se promenila sredinom 2019. godine, kada je Moro bio na novoj funkciji svega šest meseci. Glen Grinvald, novinar poznat po tekstovima kojima je Edvard Snouden obelodanio kako NSA špijunira ceo svet, i dobitnik Pulicerove nagrade sa adresom u Brazilu, objavio je seriju poruka koje su razmenjivali vladini službenici. Poruke su sugerisale da je Moro komunicirao direktno sa tužiocima i da je savetovao tim koji je podigao optužnicu protiv Lule.

To je bio početak kraja za Moroa. Pošto nije više bio u dobrim odnosima sa Bolsonarom, dao je ostavku u aprilu 2020, godinu dana nakon skandala koji je u Brazilu poznat kao Vaza jato (u slobodnom prevodu – curenje iz auto-perionice, odnosno, afera “auto-perionica”).

Čak i pre nego što su ovi podaci procurili u javnost, mnogi pravnici su ukazivali na nelogičnosti u čitavom slučaju. Za njegove pristalice, Lula je bio poliički zatvorenik, a objavljene poruke su ih samo dodatno ubedile u to.

Lulin tim za odbranu je upitao Vrhovni sud da li je Moro postupio sa neophodnom nepristrasnošću. Glasali su 2-2, a peti sudija je rekao da ne može da se izjasni jer ne zna dovoljno o slučaju.

Kasnije su sve optužbe protv Lule odbačene, što znači da može ponovo da učestvuje na izborima.

“Najveći genocid u našoj istoriji”

 

Sa više od pola miliona žrtava od kovida 19, Brazil je iskusio “najveći genocid u istoriji zemlje”, rekao je Lula napadajući politiku Žaira Bolsonara.

Kako je rekao, Bolsonaro laže ljude kada je reč o pandemiji.

– Moramo spasti Brazil od kovida 19. Brazil neće izdržati ukoliko taj čovek nastavi da vlada na ovaj način – poručio je Lula, i pozvao predsednika da se izvini porodicama žrtava koronavirusa.

Ekonomski krah i Amazon

Iako je Lula slobodan da se kandiduje na izborima, sadašnja politička scena je mnogo drugačija od one iz januara 2011. godine kada mu se završio predsednički mandat. Tada je imao 83 odsto podrške, što ga je načinilo najpopularnijim predsednikom u modernoj istoriji Brazila.

Kada se obratio narodu u martu, bio je samo šest procenata iza Bolsonara. Prema anketama iz jula, Lula ima šanse da pobedi na izborima 2022. godine.

Na uzorku od 1.500 ljudi, ankete su pokazale da je Lula u prednosti sa 21 procentom, dok je Bolsonaro osvojio 18. Ukoliko bi se ova dva političara sastala u drugom krugu predsedničkih izbora, Lula bi osvojio 70, a Bolsonaro 30 odsto glasova.

Danas, Brazil se bori sa koronavirusom, a do sada je od infekcije preminulo 579.330 ljudi. Bolsonaro je gotovo svakodnevno na meti kritika zbog lošeg odgovora na pandemiju, umanjivanja rizika od bolesti i negiranju nauke.

Iako je izabran za predsednika zbog ultraliberalnih ekonomskih obećanja, BDP Brazila je povećan za svega jedan odsto u prvoj godini njegovog mandata, a pao je za 4,1 odsto, što je najgori rezultat od 1996. godine.

Sa rastućom desničarskom politikom, izgubio je podršku među finansijskom elitom, a investicije u zemlji su se prepolovile. Njegovo bahato ophođenje prema životnoj sredini, pogotovo Amazonskoj prašumi, pogoršalo je odnose Brazila sa nekim drugim državama.

Pročitajte još

Iako takva situacija može samo da pogoduje Luli, i dalje ima razloga za oprez, prenosi “Open democracy”, ali jedno je jasno – Bolsonarova vladavina je poljuljana.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike