Svoj ogranak ima i u Srbiji: Šta se krije iza "Vagnera", paravojne formacije od koje mnogi strahuju

27.01.2021

08:00 >> 08:15

0

Neki su je opisali kao privatnu vojnu kompaniju, čiji su akteri, kako se izveštava, učestvovali u raznim sukobima, uključujući operacije u sirijskom građ

Svoj ogranak ima i u Srbiji: Šta se krije iza "Vagnera", paravojne formacije od koje mnogi strahuju
Copyright Profimedia

Izgradnja ogromnog rova širom Libije, koji su iskopali plaćenici koje podržava ruska paravojna formacija “Vagner”, izaziva bojazan da se strani borci neće povući iz zemlje, kako se insistira u mirovnom sporazumu potpisanom uz posredovanje UN. Ova informacija objavljena je u gotovo svim svetskim medijima, a zabrinutost zbog nepoštovanja dogovorenog sporazuma iz dana u dan sve je veća.

Pročitajte još:

Međutim, ono što je dodatno uznemirilo stručnjake i znalce tamošnje situacije jeste da se radi o organizaciji “Vagner”, za koju mnogi kažu da je opasna i da sa njom i te kako treba biti obazriv, i apeluju da je ne treba uzimati zdravo za gotovo, zbog sve većeg uticaja širom sveta.

Šta je zapravo “Vagner”?

Grupa “Vagner” je ruska paravojna formacija. Neki su je opisali kao privatnu vojnu kompaniju čiji su akteri, kako se izveštava, učestvovali u raznim sukobima, uključujući operacije u sirijskom građanskom ratu na strani sirijske vlade od 2014. do 2015. godine i u ratu u Donbasu u Ukrajini na strani separatističkih snaga Luganske narodne republike.

Drugi smatraju da je “Vagner” prerušena jedinica ruskog Ministarstva odbrane koju koristi ruska vlada. Veruje se da je u vlasništvu Jevgenija Prigožina, biznismena koji je usko povezan sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali i Dmitrija Utkina, koji je i osnivač ove kombanije. Prema dokumentima Službe bezbednosti Ukrajine iz septembra 2017. godine, Dmitrij Utkin je nekada bio ukrajinski državljanin, a bio je veteran Prvog čečenskog i Drugog čečenskog rata.

Prvi put u javnosti

Sama grupa “Vagne”r prvi put se u javnosti pominje 2014. godine, zajedno sa Utkinom, u Luganskoj oblasti u Ukrajini. Ime kompanije potiče od samog Utkinovog znaka (“Vagner“), koji je navodno izabrao zbog divljenja prema Trećem rajhu. Radio stanica Liberti citirala je upućene koji kažu da rukovodstvo “Vagnerove” grupe čine sledbenici Slovenske rodne vere, modernog paganskog, novog verskog pokreta. U avgustu 2017. turski list “Ieni Safak” spekulisao je da je Utkin verovatno samo figura kompanije, dok je stvarni šef “Vagnera” neko drugi.

U decembru 2016. Utkin je fotografisan sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom na prijemu u Kremlju u čast onima koji su odlikovani Ordenom za hrabrost i zvanjem Heroj Ruske Federacije, zajedno sa Aleksandrom Kuznjecovom, Andrejem Bogatovom i Andrejem Troševom. Za Kuznjecova se govorilo da je bio komandant prve “Vagnerove” izviđačke i jurišne čete, Bogatov je bio komandant četvrte izviđačko-jurišne čete, a Trošev je bio “izvršni direktor“ kompanije.

Profimedia

Nekoliko dana nakon toga, portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je prisustvo Utkina na prijemu, navodeći da je Utkin iz Novgorodske oblasti primio nagradu, ali nije mogao da kaže za šta osim da je to verovatno zbog hrabrosti. Peskov je izjavio da nije bio svestan toga koliko je Utkin poznat.

Organizacija

Početkom 2016. godine “Vagner” je imao 1.000 zaposlenih, a broj se do avgusta 2017. godine povećao na 5.000. Rečeno je da je organizacija registrovana u Argentini, a takođe ima kancelarije u Sankt Peterburgu i Hongkongu.

Kompanija obučava svoje osoblje u ruskom pogonu MO Molkino u blizini sela Molkin. Kasarne u bazi nisu povezane sa ruskim Ministarstvom odbrane, bar prema sudskim dokumentima, u kojima su opisane kao dečiji kamp za odmor. Prema izveštaju koji je objavio ruski mesečnik “Sovershenno Sekretno”, organizacija koja je angažovala osoblje “Vagnera” nije imala stalno ime i imala je pravnu adresu u blizini vojnog naselja Pavšino u Krasnogorsku, u blizini Moskve.

Procenjuje se da zarade privatnih vojnih dobavljača (PMC) kompanije “Vagner”, koji su obično penzionisani redovni ruski vojnici starosti između 35 i 55 godina, iznose između 80.000 i 250.000 ruskih rubalja mesečno. Jedan izvor je izjavio da je plata iznosila čak 300.000, što je oko 3.200 evra.

Kada novi regruti stignu u kamp za obuku, više im nije dozvoljeno da koriste usluge društvenih mreža i druge internet resurse. Zaposleni u kompaniji ne smeju da postavljaju fotografije, tekstove, audio i video zapise ili bilo koje druge informacije na internet. Takođe ne smeju nikome da kažu svoju lokaciju, bilo da se nalaze u Rusiji ili nekoj drugoj zemlji. Mobilni telefoni, tableti i druga sredstva komunikacije ostaju u kompaniji i izdaju se u određeno vreme uz dozvolu njihovog komandanta. Predaju se pasoši i drugi dokumenti, a zauzvrat zaposleni u kompaniji dobijaju bezimenu oznaku sa ličnim brojem. Kompanija prihvata nove regrute samo ako se uspostavi desetogodišnji ugovor o poverljivosti, a u slučaju kršenja poverljivosti kompanija zadržava pravo da raskine ugovor zaposlenom bez plaćanja naknade.

“Vagnerova” srpska jedinica

Smatra se da “Vagner” ima srpsku jedinicu, koja je navodno do aprila 2016. godine bila pod zapovedništvom Davora Savičića, bosanskog Srbina koji je bio član Srpske dobrovoljačke garde, poznate i kao “Arkanovi tigrovi”, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Njegov pozivni znak u Bosni bio je „Elvis“. Takođe se izveštava da je umešan u prvu ofanzivu za zauzimanje Palmire od Islamske države (ISIL) početkom 2016.

Početkom oktobra 2017, saopšteno je da je “Vagnerovo” finansiranje u 2017. povećano za 185 miliona rubalja (oko dva miliona evra), i da četrdesetak ukrajinskih državljana radi za “Vagner”, dok preostalih 95 odsto osoblja čine ruski državljani. Jermeni, Kazahstanci i Moldavci takođe su radili za ovu organizaciju.

U medijima se pojavila vest je da ruski biznismen Jevgenij Prigožin, koga ponekad nazivaju „Putinovim kuvarom“, ima veze sa “Vagnerom”. Iako se moglo čuti da je on stvarni vlasnik organizacije, izveštaji amričkog odeljenja Ministarstva finansija za kontrolu stranih sredstava govore suprtono. Prema njihovim navodima, Dmitrij Utkin je “čovek broj jedan” kada je “Vagner” u pitanju.

Zvanična Rusija o “Vagneru”

Nakon raspoređivanja svojih ljudi između 2017. i 2019. u Sudanu, Centralnoafričkoj Republici, Madagaskaru, Libiji i Mozambiku, grupa “Vagner” imala je predstavništva u 20 afričkih zemalja, uključujući Esvatini, Lesoto i Bocvanu, do kraja 2019.

U 2019. godini, kako je prisustvo “Vagnerovih” vojnika u Africi raslo, planirano putovanje Dmitrija Utkina u Ruandu navodno je otkazano u poslednjem trenutku. Trebalo je da putuje sa Valerijem Zaharovom, ruskim savetnikom za bezbednost predsednika Centralnoafričke Republike. Posle toga se smatralo da je Dmitrij Utkin povučen iz afričkih operacija grupe “Vagner” zbog prevelike izloženosti koja je bila rezultat ceremonije dodele medalja u Kremlju 2016. godine i sankcija Sjedinjenih Država koje su mu izrečene. Posle toga je rečeno da je pukovnik Konstantin Aleksandrovič Pikalov postavljen na čelo “Vagnerovih” afričkih operacija. Prema drugom izveštaju, došlo je do promene rukovodstva u grupi “Vagner” zbog promena u metodologiji i vektoru njenog rada, pri čemu je Dmitrij Utkin napustio grupu, a Konstantin Pikalov postao novi šef organizacije. Druga teorija je bila da je Dmitrij Utkin možda ubijen jer njegov telefonski broj više nije funkcionisao i prestala su njegova redovna putovanja iz Krasnodara u Sankt Peterburg.

Tanjug/Mikhail Klimentyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP)

Osnivanje privatnih vojnih kompanija po zakonu nije dozvoljeno u Rusiji. Uprkos tome, izgleda da je jedan broj njih poslovao u toj zemlji, a u aprilu 2012. Vladimir Putin, tada ruski premijer, govoreći u Državnoj dumi, podržao je ideju o osnivanju “Vagnera” u Rusiji. Nekoliko vojnih analitičara opisalo je “Vagner” kao “pseudoprivatnu” vojnu kompaniju koja ruskom vojnom establišmentu nudi određene prednosti kao što su osiguravanje verodostojnog negiranja, javna tajna o ruskim vojnim operacijama u inostranstvu, kao i o broju gubitaka. Tako su zaposleni u “Vagneru” opisani kao “vojnici duhovi”, jer ih ruska vlada nije zvanično priznala.

U intervjuu u decembru 2018. godine, ruski predsednik Putin rekao je da svi oni treba da ostanu u zakonskom okviru i da, ako je grupa “Vagner” kršila zakon, ruski generalni tužilac treba da pruži pravnu procenu toga. Ali, prema rečima Putina, ako nisu prekršili ruski zakon, imaju pravo da rade i promovišu svoje poslovne interese u inostranstvu. Predsednik je takođe porekao navode da je Jevgenij Prigožin vodio “Vagnerove” aktivnosti.

Deset “Vagnerovih” zapovesti

Krajem 2019. godine otkriven je takozvani “Vagnerov” kodeks časti koji navodi deset zapovesti koje treba da slede “Vagnerovi” vojnici. Tu spadaju, između ostalog, zaštita interesa Rusije uvek i svuda, vrednovanje časti ruskog vojnika i borba ne za novac, već za principe.

Instaliraje našu iOS ili Android aplikaciju – 24sedam.rs

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike