Naučnici razvili revolucionarni test: Depresiju moguće utvrditi analizom krvi

18.04.2021

06:59 >> 11:19

0

U novoj studiji koja je trajala četiri godine, istraživači su radili sa stotinama pacijenata

Naučnici razvili revolucionarni test: Depresiju moguće utvrditi analizom krvi
Copyright Pixabay

Svetski naučnici uspeli su da razviju novi, revolucionarni test krvi koji bi analizom određenih biomarkera povezanih sa poremećajima raspoloženja mogao da dovede do preciznije dijagnoze depresije i bipolarnog poremećaja. Ali, ne samo to. Ovi testovi takođe bi pomogli u lečenju ovih bolesti.

Depresija vekovima pogađa stotine miliona ljudi širom sveta, a moguće ju je utvrditi samo kliničnoj proceni lekara, psihologa i psihijatra.

Ovi testovi pomogli bi da se dodatno potkrepi lekarska procena kako bi se uspostavilo da li su simptomi povezani sa drugim bolestima. Međutim, oni se ne bi koristili u kliničnoj praksi za objektivnu i nezavisnu dijagnozu samog stanja.

Novo istraživanje kojim je rukovodio profesor Aleksandar B. Nikolesku sa Univerziteta u Indijani, sugeriše da bi testovi koje su oni ustanovili mogli biti veoma korisni u budućnosti, prenosi sciencealert.com.

Pixabay

U novoj studiji, istraživači su identifikovali 26 biomarkera – merljivih i prirodnih indikatora – u krvi pacijenata koji su povezani sa određenim poremećajima raspoloženja koji se pojavljuju kod pacijenata koji boluju od depresije, bipolarnog poremećaja i paranoje.

– Ovi biomarkeri u krvi mogu postati veoma važni alati u dijagnozi poremećaja koje pacijenti subjektivno prijavljuju ili slobodne procene zdravstvenog radnika koje nisu uvek pouzdane – smatra psihijatar i neuronaučnik Aleksandar B. Nikolesku.

– Ovi testovi krvi mogu otvoriti vrata za precizno utvrđivanje adekvatne medikamentozne terapije prilagođene svakom pacijentu, kao i objektivno praćenje kako reaguje na lečenje – dodaje profesor.

Nikolesku je više godina posvetio razvijanju sličnih testova za analizu biomarkera iz krvi koji bi mogli da pomognu u predviđanju suicidalnih namera kod pacijenata, dijagnoze nivoa bola i utvrđivanje postojanja sindroma posttraumatskog stresa.

U novoj studiji koja je trajala četiri godine, istraživači su radili sa stotinama pacijenata u Medicinskom centru u Indijanapolisu, sprovodeći seriju testova za identifikaciju i potvrdu biomarkera u krvi koji bi mogli biti povezani sa poremećajima raspoloženja.

Pixabay

Upoređujući uzorke sa bazom podataka prikupljenih iz više od 1.600 studija iz oblasti humane genetike, ekspresije gena i proteina, tim je uspeo da identifikuje seriju biomarkera povezanih sa poremećajima raspoloženja koju je sveo na 26 najznačajnijih.

U završnom testu, istraživači su ispitali još jednu grupu psihijatrijskih pacijenata kako bi utvrdili da li ovih 26 identifikovanih biomarkera može da ukaže na raspoloženje, depresiju i maniju, kao i da predvide buduće ishode.

Nakon što su obavljene sve provere, istraživači su naveli da je potvrđena značajna veza 12 biomarkera sa depresijom, od kojih je šest povezano i sa bipolarnim poremećajima i dva koja mogu ukazati na maniju.

Prema istraživačima, njihov pristup preciznoj medicini ne samo da može pomoći u utvrđivanju depresije i drugih poremećaja raspoloženja kod pacijenata, već može da pomogne i u bioinformativnom ciljanju određenih lekova koji bi mogli najbolje da leče ova stanja.

Posledica depresije – 800.000 samoubistava godišnje 

Depresija je ozbiljan javnozdravstveni problem. Kada se govori o depresiji, najčešće se povezuje sa osećanjem tuge.

Pročitajte još:

Osećanje tuge je normalno, ukoliko ne traje duže od jedne do dve nedelje i ne ometa previše osobu u obavljanju svakodnevnih obaveza. Ponekad postoji nekakav razlog, ponekad ne.

Međutim, u depresiji loša osećanja spontano ne prolaze posle nekoliko dana – traju nedeljama i mesecima i intenzivno utiču na život.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 300 miliona ljudi pati od depresije. Prognoze govore da će do 2030. godine depresija biti najčešći uzrok morbiditeta u svetu, što ukazuje na sve veću potrebu za unapređenjem i očuvanjem mentalnog zdravlja. Podaci iz Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije 2013. godine govore da 4,1% odraslog stanovništva pokazuje simptome depresije.

Samoubistvo je najteži ishod depresije i ujedno drugi vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom. Godišnje se u svetu dogodi 800.000 samoubistava kao posledica depresije (SZO, 2018).

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike