Eskalacija nasilja na Bliskom istoku: Izraelu preti nova intifada, a kome odgovara eksplozija Jerusalima

10.05.2021

19:01 >> 19:33

0

Kako je uopšte došlo do situacije da snage bezbednosti neke zemlje, u ovom slučaju izraelske, mučki prebijaju jedan narod, a da reakcije sveta izostaju?

Eskalacija nasilja na Bliskom istoku: Izraelu preti nova intifada, a kome odgovara eksplozija Jerusalima
Copyright Ilustracija

Jerusalim je grad koji je oduvek važio za centar sve tri monoteističke religije, ali danas je to drugačije. Danas su oči svetske javnosti usmerene u pravcu sukoba u tom gradu, jer od jutros traju neredi između dva naroda, čija netrpeljivost traje vekovima.

Već decenijama slušamo razne predloge visokopozicioniranih čelnika svetskih sila o rešenju izraelsko-palestinskog sukoba, ali čini se da je veoma teško doći do njega. Ne toliko zato što narod ne bi mogao da se usaglasi s tim predlogom zbog kojeg bi zavladao mir, već zbog različitih pogleda moćnih država na ovo tlo.

Ratovi koji na Bliskom istoku traju više od dve decenije takođe su uticali na pospešivanje mržnje između svih Arapa, pa i Palestinaca i Jevreja, a sporednim dogovorima, poput onog u Vašingtonu pod okriljem tadašnjeg predsednika Donalda Trampa, nije postignuto ništa da do stvarnog mira i dođe.

Tanjug/AP Photo/Ariel Schalit)

Da li je uopšte moguća stabilnost u državi koja važi za jednu od najstarijih, i iz koje je potekla civilizacija, ili je to samo u mašti pojedinaca? Da li postoji neki plan kojim bi dva naroda konačno mogla da prestanu da promovišu govor mržnje i da konačno u zajedničkom interesu, svim snagama, idu ka jednom cilju koja se zove stabilnost? Kako je uopšte došlo do situacije da snage bezbednosti neke zemlje, u ovom slučaju izraelske, mučki prebijaju jedan narod, a da reakcije sveta izostaju? I šta je to što je istorijski toliko važno a uticalo je na najveći sukob dvaju naroda u 21. veku?

Glavni problem – Jerusalim

Uprkos dugogodišnjim naporima međunarodne zajednice da se postigne kakav-takav kompromis i razreši ovaj spor, i uprkos tome što je Izrael sklopio mir sa Egiptom i Jordanom, Izraelci i Palestinci do danas nisu uspeli da postignu mirovni dogovor. Glavni su kamen spoticaja status Jerusalima (koji obe strane smatraju svetim mestom), međusobno priznavanje, tok granica, sigurnost, pravo na vodu uz reku Jordan, izraelska naselja na Zapadnoj obali, palestinska sloboda kretanja i pravo Palestinaca na povratak unutar granica Izraela nakon egzodusa nastalog usled izraelskog rata za nezavisnost.

Najduži moderni sukob

Izraelsko-palestinski sukob je sukob u toku između Izraela i Palestine koji je počeo četrdesetih godina. Smatra se jednim od najdužih modernih sukoba. Srž konflikta je u tome što Palestina traži punu nezavisnost od Izraela, te odlazak svih izraelskih vojnika s njenih teritorija, dok izraelski ortodoksni Židovi, nacionalisti i desničari to odbijaju, jer smatraju da Zapadna obala i Gaza istorijski pripadaju Židovima, te da Palestinci nisu narod, da nisu postojali pre osnivanja države Izrael 1948. godine, već da su palestinski nacionalizam izmislile arapski vođe kako bi uništile Izrael.

“Rešenje dve države” se često navodi kao moguće rešenje sukoba, a prema rezultatima istraživanja, većina Izraelaca i Palestinaca smatra da je to najbolja solucija. Ipak, nepoverenje i trzavice su često znali da eskaliraju: prva i druga intifada su odnele na hiljade života na obe strane, bez razrešavanja bilo čega. Teritorija ostaje središnji činilac nacionalnog identiteta u ovom sukobu. Obe strane odbijaju da dele istu teritoriju sa drugom stranom, iz straha od dominacije.

Tanjug/AP Photo/Mahmoud Illean

Između 1993. i 2000. broj izraelskih doseljenika povećao se za 117 odsto u Gazi i najmanje 46 odsto na Zapadnoj obali. Izrael je takođe ukinuo dozvole za prebivalište palestinskim prebivaocima u Istočnom Jerusalimu koji nisu imali dokumente kojim bi dokazali da je njihovo prebivalište unutar Jerusalima. Tako je 1.641 Palestininac izgubio pravo na boravak u Jerusalimu između 1996. i 1998. godine. Sukob je odneo preko 20.000 života od 1948. na obe strane. Procenjuje da je poginulo oko 5.000 palestinskih civila tokom 40 godina, odnosno 34 civila svakih 100 dana. se

Poslednji mirovni pregovori prekinuti su 2014. godine. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je 2015. da neće dozvoliti postojanje palestinske države zapadno od Jordana.

Sporazum iz prošle godine, u kojem je posredovao Tramp, a kojim su UAE i Bahrein priznali Izrael, označava novu etapu u arapsko-izraelskim odnosima. Tada je postalo jasno da arapske zemlje odustaju od maksimalističkih zahteva koji su podrazumevali nestanak jevrejske države na tlu Palestine i složile se da podrže ideju o dve države i priznaju Izrael u zamenu za uspostavljanje arapske države Palestine sa glavnim gradom u Istočnom Jerusalimu.

Tanjug/AP Photo/Mahmoud Illean

Takođe, na iznenađenje čitavog sveta, sada već bivši predsednik Donald Tramp 2019. godine donosi odluku u kojoj Amerika priznaje visoravan kao izraelsku teritoriju, a Jerusalim kao prestonicu te države, što je do tog trenutka bio Tel Aviv.

Pročitajte još:

Ta odluka, koju je osudila celokupna međunarodna zajednica, podstakla je Palestince da ponovo izađu na ulice, negodujući zbog Trampove “proizraelske” politike.

“Eskalacija vodi trećoj intifadi”

Intifada je uobičajeni naziv za ustanke Palestinaca protiv Izraela. Predstavlja ključni koncept koji je u savremenoj arapskoj upotrebi, a koji se odnosi na legitiman ustanak protiv ugnjetavanja. Često se prevodi na engleski kao “ustanak”, “otpor” ili “pobuna”. Sve češće se govori o trećoj intifadi, a svetski analitičari ranije su ocenili da bi ona bila daleko krvavija od prve dve.

Boško Jakšić, spoljnopolitički komentator, kaže za 24sedam da trenutna situacija, posebnno u poslednja tri dana, vodi trećoj intifadi.

– Ono što se krije iza svega ovoga je neizvesnost i to da li čitav talas demonstracija koji traje mesec dana i koji je eskalirao pre tri dana vodi trećoj intifadi. Zabrinjavajuće je što su se protesti iz Istočnog Jerusalima preneli na Zapadnu obalu i na pojas Gaze. Utisak je da su na to uticali izraelski političari koji su više okrenuti novoj vladi i zapostavili su opasnost od protesta Palestinaca. Činjenica je i da su upravljanje tom kriznom situacijom prepustili dvojici novih ljudi, koji nemaju mnogo iskustva, a našli su se na čelu jerusalimske bezbednosne službe. Sve to izaziva pretnju izbijanja treće intifade, do čega, lično verujem, neće doći, jer je palestinska vlast trenutno zaokupirana time da spreči Hamas da preuzme vlast, bez obzira na to što su izbori otkazani – objašnjava Jakšić i dodaje:

Profimedia

– Hamasu bi išla u prilog eksplozija Jerusalima, ali to ne znači novi rat u Gazi, jer Hamas takav rat ne želi. Veliki broj Palestinaca zanima da li će poslanici arapskih stranaka koje su ušle u Kneset uspeti da iskoriste labilnu situaciju i isposluju neke dogovore za sebe. Ovo su veoma ozbiljni neredi koji su podsetnik toga da palestinsko pitanje nije otišlo u zaborav, kao što je pokušavao da uradi Donald Tramp, uz pomoć arapskih režima, Egipta, Saudijske Arabije…

Naš sagovornik tvrdi i da je ova situacija dokaz toga da pitanje sukoba dvaju naroda mora da se reši.

– Neredi su dokaz da ovo pitanje ne može da se skine sa svetskih ekrana. A da bi do toga došlo, prvo Palestinci moraju da prevaziđu podele između Fataha i Hamasa, da dobiju vlast koja nije korumpirana, i da onda sa tom zajedničkom snagom ponovo aktiviraju mirovne pregovore. Što se tiče Izraela, i ako se formira nova vlada, u njoj će postojati ljudi koji su protiv rešavanja palestinskog pitanja. Naftali Benet, koji bi trebalo da bude prvi premijer, upravo je pobornik aneksije Zapadne obale – zaključuje Jakšić.

Prva i druga intifada

Prva intifada iz 1987. godine, počela je da se gasi 1991, a prekinuta je 1993, nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla i uspostavljanja Palestinske Narodne Samouprave. U ovoj intifadi do 1993. godine ubijeno je 1.162 Palestinca i 160 Izraelaca.

Druga intifada, poznata i kao Intifada Al Aksa, označava izraelsko-palestinski sukob koji je počeo u septembru 2000, nakon što je izraelski političar Arijel Šaron, tada vođa opozicijske stranke Likud, ušao na prostor jerusalimskih džamija. U ovoj Intifadi, koja još nije službeno završena, od 2000. do 2004. ubijena su 3.223 Palestinca i 950 Izraelaca.

“Čim se formira vlada, zavladaće mir, bar na kratko”

Darko Obradović iz Instuta za nacionalnu i međunarodnu bezbednost kaže za 24sedam  da neredi u Izraelu nisu neuobičajeni, ali da dosta smiruje poziv predsednika Palestine Mahmuda Abasa  na mir.

– Moguće da su elementi okupljeni oko Hamasa i delovi Hezbolaha, koji žele da se umešaju, nastojali da isprovociraju celu situaciju. Važno je da izraelski Arapi ne učestvuju u neredima, a tenzije će se smirivati kako dani budu prolazili. Inspiratori sukoba će biti presečeni, a zanimljivo je, što se sve dešava u trenutku kada se formira vlada, i postoji velika mogućnost da će po prvi put jedna arapska partija biti deo nje. Hamas želi da odvoji Palestince od Abasa i zato imamo eskalaciju nasilja. Abrahamov sporazum, potpisan u Americi pod administracijom Donalda Trampa prošle godine,  će biti sproveden i ne treba pridavati veliki značaj ovim neredima. Postoji volja palestinske strane koja poziva na mir i kada se bude formirala nova vlada tada će sve prestati – objašnjava naš sagovornik.

Mahmud Abas, Profimedia

Obradović tvrdi da bi rešenje problema između ova dva naroda moglo da se postigne, ukoliko se nastave Abrahamovi dogovori.

– Može da se postigne rešenje dve države gde bi se garantovala prava za obe strane. Takođe, mora da se obezbedi povratak svih raseljenih i Izraelaca i Palestinaca. Može da se govori o sistemu dve države. Postoji i problem Jerusalima, na koji Izrael polaže pravo i u trenutno je u aktivnoj kampanji prebacivanja ambasada u prestonicu. To sada zavisi od toga koliko će uspeti da motiviše druge države da prebace svoje ambasade, što je malo verovatno zbog stava EU – zaključuje on.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike